Жидов

da uočuje vezu izmedju opće situacije cijonizma i praktičnih djela i posljedica u Palestini. Napredak je, ako je Cijonistički Kongres zvan da vodi cijonističku politiku. Veza sa Savezom Naroda dublja je <kl formalne veze. Ona je sadržajne, etičke prirode. Mi ne stojimo prema Savezu Naroda kao stranka koja nešto traži, nego smo s njime u kontaktu, jer imamo da izvršimo zadaću Saveza Naroda, da jedan kut zemlje tako osiguramo, te ne će biti opasnost po svjetski mir. nego uzor za mir u svijetu. U igri političkih snaga stoje nasuprot nama tri sile: prvo je tako zvano arapsko pitanje, zatim religijozne predrasude i treće, antisemitizam. Rekoh »tako zvano arapsko pitanje« jer je pravo arapsko pitanje riješeno time, što je Arapima dano veliko područje, u kojem mogu da se iživljuju. Krivo je razlaganje. kad se govori o arapskom pitanju u vezi sa cijonizmom. Hoćemo slobodnu i naprednu Arabiju i hoćemo da joj narod nadoknadi, što je zanemario. To je u interesu probudjenja Orijenta, u interesu ljudstva, to je pravo arapskog naroda. A kad se ipak govori o arapskom pitanju, misle se pod tim teškoće na koje nailazimo u izgradnji zemlje i predrasude kojima nas susreće nežidovsko pučanstvo Palestine. Poglavito na Orije.ntu stvorila se opozicija protiv mandata. Ona je protiv sistema mandata kao takvoga. Velike vlasti upravljaju zemljama prema danom im mandatu tako. da im pomognu razvitak do zrelosti za samostalnu egzistencu. Manje ili više turbulentni pojedinačni pothvati nekih naroda na Or.jen.tu ne übrzavaju taj proces. I mi dijelimo mišljenje tih naroda o konačnom cilju ovoga razvitka slobodnoj samostalnosti. Drugo su vrelo naših teškoća religijozne predrasude. Živog nas se boje za sveta mjesta. Mi se borimo protiv toga ne starim sistemom apologetike nego činjenicama. Nijesmo otvorili univerzitet na Skopusu i nijesmo onamo pozvali civilizovani svijet, da mu ondje održimo apologetske govore, nego zato jer trebamo univerzitet. U Palestinu dolazi sve više ljudi i oni će vidjeti, da su njihova sveta mjesta obavita istom slavom kao i uvijek dosada i da Židovi, koji tu žive kao narod, imadu potpuno shvatanje za te osjećaje. Naša je politika u tome, da posjetnici krenu u svoju domovinu i da ovo shvatanje objave narodima. Treći je faktor antisemitizam. Uvijek nam se predbacivalo, da su nam antisemiti skloni. Ovdje u Beču doživjeli smo prijateljstvo antisemita. Antisemitizam nije tek protiv nekih židovskih osobina nego je uperen uopće protiv egzistence Židova, a ponajviše protiv nas. najaktivnijega dijela Židovstva. To je činjenica s kojom se moramo da borimo činjenicama. a ne apologet i kom. To je naša politika. kojoj bih htio da dadem ime »p O; 1 i ti k a kulture«, kojoj je izlazište u Palestini. U židovskoj narodnoj domaji stvara se uzor naroda, koji se podiže vlastitom snagom, uzor židovskoga radnika, uzor medjusobnog štovanja i religijozne ljubavi u općem smislu, kao što to vrijedi za svaku religijoznu ispovijest. Neka bude tako sve do časa. kad ćemo moći reći: tudjine je eto nestalo i vrijeme je eto svanulo, u kojem možemo da živimo slobodni, nezaštićeni tudjom pomoći. To je linija naše politike, kulture, koju namjeravamo da zadržimo. Treća sjednica, dne 19. augusta, poslije podne. Otvara je predsjedatelj Motzkin. Nakon što su pročitane pozdravne brzojavke, primljen je prijedlog A. K.. da se vrijeme govora u generalnoj debati ograniči na po’a sata. Iza toga održao je dr. Oeorg Halpern referat o gospodarskim problemima palestinske izgradnje. Delegatima su predložene teze o budućem gospodarskom radu, koje je referent izradio po nalogu Egzekutive. Te teze sadržavaju u glavnome ono. što is-

tiče najveći dio partaja. Nijesu važne teze nego njihovo shva tanje i tumačenje. Dr. Halpern veli, da iznosi svoje »hvatanje o tim tezama, pa za svoje izvode 'nosi sam svu odgovornost, a ne Egzekutiva. Ponajvažnije je danas: imadeino van redno veliku imigraciju i moramo prema njoj zauzeti neko stajalište. Nitko ne će umanjenje imigracije. Današnjim našim sredstvima ne može se provoditi potpuno sistematsko gospodarstvo, Kod godišnje imigracije od 30.000 duša mora se veliki dio useljenika da useljuje u Palestinu i uklopljuje u gospodarski život Palestine vlastitom snagom. Mi možemo samo nastojati da u što većem opsegu postignemo maksimum kontrole. Baza izgradnje zemlje je poljoprivreda. Ali pored nje ima i drugih područja gospodarske djelatnosti. Poljoprivredni pokret mora se i dalje jačati, ali pojam haluca nije vezan uz političko uvjerenje. Bilo je vremena, kad sif se rugali onome, koji bi tek izgovorio riječ industrija. Nema tome mnogo vremena što je govor o privatnoj inicijativi pobudio smiješak. Sada ima u Palestini 790 poduzeća u kojima je uloženo 2 milijuna funti sa 3500 konjskih snaga, od kojih 20 uposluje 20—50 radnika, a 16 i više od 50. To je u relaciji sa ostalim zemljama malo, ali to je slučaj i kod zemljoradnje. Ljudi privatne inicijative rukovode se logično vlastitim principima. Oni se ne podvrgavaju našem vodstvu. Kad hi drugi veliki narodi htjeli danas izgraditi svoju zemljoradnju imali bi većih teškoća nego mi. Dr. Ruppin podnijet će kongresu prijedlog o jeftinom i dugoročnom poljoprivrednom kreditu. Kad se govori o kreditima, mora da se sve udesi prema principu mogućega rentabiliteta. Laglje je dobiti kredit za indusriju. Predložit ćemo osnutak Inđustrijalne banke iz sredstava Koren Hajesoda. koja će protivno od komercijalnih banaka davat; dugoročne zajmove i ako ne na tako duge rokove kao što se to čini kod poljoprivrednih kredita. V Industrija Inoj Banci treba da učestvuju pored KH i ostale naše banke, a i drugi će se moći priključiti tom institutu. Po mišljenju referenta može se u Palestini stvoriti velika industrija, dakako eksportna. Danas pokazuje malena Palestina više osnova za industriju i njenih početaka nego čitav bliz- Orijent.Predbacuje mi se. veli dr. Halpern. da se nalazim u svi jesnoj protivštini protiv radnika. Kad bi tome tako bilo, onda bi to značilo konac moje sa rad nje. Ne ćemo li da napustimo što skorije postignuće naše većine u zemlji, moramo se pokoriti zakonu konkurencije svjetskoga tržišta. Na granicama Palestine prestaje moć naše ideologije. U Palestini je moguća industri ja i uz plate, koje treba židovski radnik. Ali ako se boce da kuša da se u Palestini riješe svi problemi rada. koji postoje u svijetu, preuzimamo time zadaću koju ne može naša mala nacija riješiti u počecima svoga razvitka. Dužnost nam je da osiguramo naše pozicije. Nigdje na svijetu ne stoje odnosi izmedju poslodavaca i radnika na tako visokom nivou kao u Palestini. Za mene, kaže referent, polazna je tačka svakog razmatranja pitanje; što omogućuje jaču imigraciju. Ništa me ne može na to navesti da žrtvujem ekonomskom principu jedan od naših nacijonalnih principa. Dvije su stvari nužne: židovska većina i utjecaj, da se ona doskora približi našemu idealu. Prema mandatarnoj vlasti preuzeli smo obavezu, da će zemlja apsorbirati ljude, za koje smo ekonomski odgovorni. Mi, ali ne t kog od drugi, smijemo da krftikujemo Tel Aviv. Nitko treći ne smije da nam predbacuje Tel Aviv, jer mi imamo nasuprot drugima pravo na Tel Aviv. Mi tražimo, da se ne podhzimlju nikakove mjere, bilo s kojom motivacijom, da se ograniči useljenička struja. Naša je zadaća da ljude

u Palest ini i tako usidrimo, te ćemo naš ideal nacijonalne domaje približiti ostvarenju. Iza toga ti rži dr. R u p p i n referat o kolonizaciji. Uvodno napominje da dijeli PT) pa i 1*9% mišljenja dra. Halperna; Upozorava na napredak i uspjehe u Palestini. Prije je židovsko pučanstvo u Palestini činilo osminu pučanstva, a sadašnje židovsko pučanstvo čini već šestinu. Za prošlt ga kongresa iznosio je židovski posjed 500.000 dunama, t. j. 5% sve površine, a danas iznosi dva puta toliko. Ali prenijeli smo u Palestinu i evropski standard of lite umjesto azijskoga. To je stvt rilo umjetno gospodarstvo. Naš rad u Palestini otešćan je iskorištavanjem jeftine dječje i ženske radne snage u susjednim zemljama. Ono, što smo dosada učinili u Palestini na području poljoprivrede, ne daje još mogućnosti za > imigraciju masa, koja bi se renti rala. Nekoje od novoosnovanih kolonija pokrile su u ovoj godini svoje izdatku. Za jednu ili dvije god'ne moči če svojim radom namirivati sve svoje potrebe. Ali poljoprivredna je kolonizacija vanredno skupa. Ja sam ponosan zbog prijateljskih osjećaja radništva prema meni, ali ja dakako nemam ništa protiv naseljenja drugoga elementa. Moramo da se cbaziremo i na iseljivanje iz Palestine. Ne ukorijenimo li ljude tako u Palest ini, te će imati egzistencu, nijesmo nikako osigurani protiv toga. da oni napuste zemlju. U mnogim smo područjima dostigli stanje, u kojem privatni kapital može da započne svojim djelovanjem. Da se zapriječi spekulacija zemljištem moramo ustanoviti opći kontrolni organ za kupnje zemljišta, kojem će biti podvrgnuti svi eijonisti i koji će se brinuti, da nijedno od društva za kupnju zemljišta ne stiče više dobitka, nego što je to dopušteno po strogim princ pima. Posljednji kongres zaključio je osnutak kolonizaćijonoga fonda. Nije nažalost bilo moguće, da se taj zaključak provede. Držim njegov osnutak i danas jednako potrebnim kao i pred dvije godine. I naša Hipotekama banka ; ma daleko premalena sredstva. Što su 60.000 funti za hipoteke, kad se u Te) Avivu mjesečno gradi 200 kuća. Žalim, što kongres nema dovoljno interesa za gospodarska pitanja. Moramo zbog toga uz Akcijoni Komitej i kongres stvoriti organ, koji će unijeti jedinstvo u gospodarsku djelatnost. Predlažem ponajprije, da se Gospodarsko i Finamćijahio Vijeće premjesti u Palestinu, da se ondje nadopuni novoizabranim članovima i da u svoje članove übroji i direktore naših velikih financijalnih instituta. Samo se tako može zapriječiti, da jedno društvo radi protiv drugoga. Treba da opet prihvatimo misao o naeijonalnom zajmu. Ja sam potpunoma svijestan teškoća i vidm mogućnost zajma tek tada. ako nam uspije da stvorimo garancijom fond za kamate u prvih dvadeset godina, ukoliko ne bi kamati tekli iz kredita u Palestini. Ako velike židovske institucije, kao lože. općine itd. kroz dvadeset godina stave 200 hiljada funti na raspolaganje kao garancijom kapital za kamate, tad vidim neku mogućnost, da se dobije veliki naeijonalni zajam od 10 milijuna funti. Kongres neka odredi naročitu komisiju, koja će isp tati taj projekat. Na kraju svoga referata izjavio je dr. Rnppin da sada namjerava da ostvari svoju namisao od pred dvije godine, da se za neko vrijeme povuče i da se posveti znanstvenom radu. Kongres je priredio dru. Ruppinu ovacije. Iza dra. Ruppina održao je inž. K ap 1 a n s k y koreferat o poljoprivrednoj kolonizaciji Stare kolonije treba konsolidovati, a treba stvoriti i nove. U prošloj godim koticentrovali smo.se na konsolidaciju.

2

»2 1 D O V

BROJ 87.