Жидов

Ali novokupljena zemljišta ne smiju ostati neobradjena. Naše pravo na Erec Jisrael ne osniva se na kupovinskhn ugovorima nef?o na potrebi židovskoga rada. Budžet konsolidacije izradjen je veoma tačno. Potrebno je za svaku porodicu bez obzira na zemljište 700—720 funti i to za inošave. a za kvuce neko 80 funti manje. Izradjen i su planovi za 31 koloniju, koje reprezentiraju svega oko IBM) već naseljenih porodica. Potrebne svote podijelit će se na dvije godine. Kongres treba da pomogne i kolonizaciju srednjega staleža pomoću kredita. Za njihovu hahšaru mora se povisiti budžet. Što se tiče plana da’. Sosklna o kolonizaciji na bazi intenzivnoga gospodarstva, svi su eksperti s kojima je referent govorio, izrazili ozbiljnu bojazan, ali svi stoje na stajalištu, da se pokušaj takove kolonizacije mora da izvede na što široj bazi. Ako kongres “'primi predloženi budžet za poljoprivredu, to će značiti, da taj poljoprivredni budžet dostiže impozantnu svotu ud 330.000 funti. Bit će nam moguće da osnujemo nove kolonije za 900 do 1000 familija. Poljoprivreda nije jeftino preduzeće, ali engleska poljoprivredna kolonizacija računa sa naseljeničkim troškovima od 1000 do 2000 funti za jednu porodicu a nas kolonizacija jedne porodice stoji samo 700 funti. čitava naša gradska kolonizacija nije moguća bez agrarne pozadine. Tražili smo oduvijek da kongres smatra poljoprivrednu kolonizaciju najvažnijim dijelom naše kolonizacije, ne zato jer je poljoprivreda naša najslabija točka i temelj, na koji se mora da oslanja židovsko društvo u Erec Jisraelu. Poljoprivreda je za nas linija najvećega otpora. Individuum može da ide linijom najmanjega otpora, pokret mora da polazi crtom najvećega otpora. Mošav ovdim i kvuca su osnovne forme naše kolonizacije i tim putem moramo da idemo dalje. Cijonizam je socijalistički problem izgradnje, pokret koji stvara društvo. Mi ne možemo izvršiti našu zadaću bez socijalnoga idealizma, koji je radništvo donijelo u Erec Jisrael. Četvrtu sjednicu, dne 20. augusta prije podne otvara potpredsjednik Motzkin. Dr. S. E. So sik i n drži svoj koreferat o kolonizaciji iP a 1 est i n e i obrazlaže svoj projekat kolonije na osnovici intenzivne zemljoradnje. Taj referat odlažemo zbog opširnosti, pa ćemo ga donijeti zasebice u narednom našem izvještaju o kongresu. ICao prvi govornik u generalnoj debati govorio je u ime Mizrahija Farbstein (Poljska). Moramo da budemo zahvalni Egzekutivi za veliki uspjeh prigodom otvorenja universiteta. Mizrahi je već na 13. kongresu izjavio, da drži potpis Bijele Knjige političkom grješkom. Ćuli smo mnogo o sposobnosti engleske vlade, ali mak) o sposobnosti naših vodja. Govornik napominje izjave ministra Amery-a Arapima za svoga boravka u Palestini. Ne smije se uvoditi cenzus u imigraciju. Svatko ima pravo da ide u Palestinu. Vrhovni Komesar Palestine može da bude samo Židov. Nežidov ne može da shvati, da Palestina pripada svim Zidovima a nesamo onima u Pa'estini. Ne smijemo dopustiti, da se Vrhovni Komesar imenuje bez znanja Jevvish Agency. Drugi je naćin ddkaz o nemaru naših političkih predstavnika ili o tom, da engleska vlada ne računa sa Jevvish Agency i sa mišljenjem židovskoga naroda. Mnogo smo mvestirali u poljoprivredu i još nema dvadeset Zidova, koji bi mogli da žive od svoga rada u poljoprivredi. Prijeti nam. da velik broj radnika napusti kvuce zbog teškoga položaja u njima. Čemu dakle nove kvuce? Naš službeni organ »Haolam« označuje četvrtu aliju kao manje vrijedan narodni pokret. Po čemu ima Kaplansky pravo, da tako govori o toj alfji? Sto je učinila Egzekutiva za industrijalizaciju zemlje? Ođ čitave te alije, koja ie dovela u zemlju u godini dana 25 do 30 hiljada ljudi, tek su 92 čovjeka dobila potporu. Na čelu odjela za imigraciju stoje Ludi, koji su protiv imigracije, kao dr. Ruppin. Proširenje Jcuish Agerrcy drži i Mizrahi nužnim. ali traži prije toga svežidovski kongres. Sto ie Egzekutiva u to; stvari dosada učinila? Dao

Bog, da jednom dodje vrijeme, kad ćemo i mi moći da izreknemo potpuno povjerenje vodstvu za njegov rad. Kao zastupnik grupe »Et livnot« govori dr. Go 11 Ii e b (Poljski stamcijonisti). Najvažniji faktor u našim političkim razmatranjima je imigracija židovskih masa u Erec Jisrael. Nije najhitnije, što 1500 ili 1900 ljudi mjesečno seli iz Poljske u Palestinu, nego to, što je najveći dio židovskoga pučanstva u Poljskoj obuzet cijmiizmom. Mi držimo četvrtu uliju snažnim i važnim pojavom. Sto li se sve ne govori protiv te četvrte alijc. Govori se o Zidovima iz Nalevki. Dođite jednom za subote u Nalevki, pa ćete vidjeti, da su usprkos zakonu o nedjeljnom počinku zatvorene u subotu sve radnje. Tu se izriče velika moralna snagu. Zemljište se dakako mora da oslobadja, ali taj se princip ne smije učiniti bolećivom kritikom grada. Sto je glavni angumenat protiv kolonizacije Krima? Ondje nema cijonizma. to će reći kulturne fiziognomije, staja židovske renesanse, koji izbija iz universiteta, iz kazališta, iz grada. Mora da se dokine režim u našim palestinskim uredima i Mahlakot Haavoda. Palestinski Uredi nijesu ispunjeni cijouističkom svjcšću kongresa, nego jedne stranke kongresa. Tražimo jednakopravnost ulije i slobodu ulije i ne damo si diktirati nikakova ograničenja. Ne dajte da se vratimo u Poljsku praznih ruku, bez poruke kongresa. Mi smo na putu da stvorimo veliki i golemi cijonistički pokret. Nadlete put velikoj židovskoj budućnosti. ispred 11 itah d u t a govori Arloz o r o v (Palestina); Weizmann je pred dvije godine zaželio u jednom govoru n Jcrusolimu, da se za vrijeme od dvije godine otkloni ttaš interes od t>olitike i od bavljenja njome. To će reći da se težište nastojanja i rada našega prenese na pitanja gospodarske izgradnje, na stvarnu pitama te izgradnje. Politički rad Egzekutive može da se ocijeni kao pravedan, dostojan i pozitivan i ako ona nije pokazala dovoljno antenziviteta. Držim da ml je dužnost da kažem, te se n palestinskoga jišuva administracija Herberta Samttcla drži velikim, vanredno važnim i državničkim poglavljem cionističke politike. Satnuel jamačno ne če želiti, da bude objektom političke spekulacije gospodina Farbsteima nakon svega onoga, što smo za sve vrijeme čuli od nCega i od njegovih prijatelja. Egzekutiva mora mnogi ištu učiniti ,i mnogo nastojati, da ovu odličnu snagu i u budućnosti dobije za naš rad. Vodstvo nije bilo doraslo jakom porastu imigracije. Centralno je pitanje rada pitanje zemljišta. Kaos na tržištu zemljišta obuzeo je sada svu zemlju. Produktivni elementi četvrte alije naišli su na potporu radnih slojeva. Ako je Ruppin jučer mogao reći, da smo nakon 15-godtšnjeg rada i teških napora našli put i da stojimo usred rentabilizacije i konsolidacije jišuva, onda je u tome kolonizatoru! uspjeh prvoga ranga. Dr. Soskin, koga njegove pristaše hoće da okrste Schuitze-Delitsehom male buržoazije, držao nam je ovdje komičnu teorije patlidjana i iznio opću, jednaku i direktnu filozofiju povrća. Moramo ovaj kongres napustiti sa planom velikoga odličnoga i širokoga cijonizma. Moramo da vodimo veliku i sistematsku kolonizaciju bilo kojih slojeva našega naroda, samo ako je udešena na vlastitom radu. Već sam na prošlom kongresu nabacio pitanje velikoga kredita, i za me je naročita zadovoljština, da danas i dr., Rupphi drži ovakav zajam mogućim. Naše bih zahtjeve ovako skupio: Tražimo, da na čelo kolonizacijonoga djela stupi Egzekutiva, koja ne će da se je nagoni, nego će sama voditi potrebnu politiku. Tražim«, da Cionistička Organizacija nadie puteva za ostvarenje velikoga cijonizma, kako odgovara današnjemu momentu i da si u potpunoj kooperaciji svih faktora, pribavi instrumente kapitala, koji su potrebni, da se ova zadaća ostvari Predsjednik Kongresnoga suda odvjetnik Gron e m a nn iznosi neke napomene o načinu, kako je sastavljen Permanentni odbor i o sudjelovanju malih stranaka uz citiranje odnosnih statutamih odredaba. Petu sednicn otvara Nahum Sokolov i daje f'jfć gosp. Kurtu Bliimenfeldu, koji zastupa program njemačkih cijonista i njima priključenih malih zemaljskih organizacija (mali Landsmannschafti). Njemački cijonizam nazvan je »lojalnim«, jer se drži, da je konstruktivna snaga manje vri-

jedna od stava, koji bi doduše da uživa plodove rada, ali da se u isto vrijeme drži u dovoljnoj distanci kritike. Prava je cijonistička vrlina, da se naš rad posmatra stvarno i odgovorno. Cionizam je za nas nadjonalma obnova židovskoga naroda. Ne priznajemo rečenicu, da trebamo da računamo sa Zidovima kakovi jesu.. Cijonistički pokret hoće, da Ih n zemljama galuta pretvori u novi tip. Danas se nalazimo n opasnosti, da se umanji dosadašnje djelovanje visokoga centra etičke cionističke snage u Palestini. Četvrtu aliju moramo da riješimo i svladamo cijonistički. Čitavu tu imigraciju promatramo, kao što je cijonista mora da promatra. U njoj se ue osjeća samo priviačivost Erec Jlsrae'a nego i odbojnost zemalja n gafu tu. Ako se i na ljevici netko kao na pr. Rubašov divi četvrtoj alijl, onda to biva zbog loga. što se ona veže uz predodžbu neke mistične snage. Ali mi moramo problem riješiti politički. Ne mogu neku zemlju Zidovi drugačije da osvoje, nego tako, da Zidovi sami obrađjuju tu zemlju. Tražimo svom snagom kontrolu imigracije po Cijonističkoi Organizaciji. Što je u Palestini učinjeno, vezano je uz ime Ruppiua, uistinu stvaralačkog duha, kojeg smo imali u Palestini. Utoliko nas se bolnije doimlje, kako ga neki dijelovi kongresa ocjenjuju. Sve misli palestinskoga gospodarstva promislio je on i predložio ih. Naš glavni problem jest u tome, da se gradski clemenat privede zemljoradnik Za nas je ovdje pitanje, jesu Ii nam vodje po’itike dale garanciju, da su oni Istiniti reprezentanti cionističkoga pokreta i da srčano i ponosno zastupaju našu stvar? Izjavljujemo, da imademo povjerenja u političko vodstvo Egzekutive, naročito u dr.a. Weizmanna (Dugotrajno, živo odoravanje). Moramo naše snage koncentrirati, da nastavimo vršiti naše obveze. Pred mnogo godina osnovali smo Keren Kajemet i trebalo ie dugo vremena, dok ie posvema uspio i dirtk se ustalio. Keren Hajesođ stvorili smo protiv otpora svega svijeta. Danas se predlaže plan zajma,, i on ne će nastati protiv, Keren Hajesoda, jer se kod njegova ostvarenja računa sa Keren Haiesndom i proširenjem .Tcvvish Agency kao girantima. Potrebno nam ie jedinstvo Cijonističke Organizacije. trebamo propagandu KH i KKT. i to ne mehaničku. Kad se govori o stagnaciji Cijonisfičke Organizacije, ne valja kriviti Jcwish Agency! Pravi pokret no slabi se mjerama izvana. Naša je zadaća, đa pobijamo fataizam kao da če ostati pri starom. Duh cionističkoga entuzijazma moramo organizatorno zahvatiti. Hoćemo da radimo na tome pod vodstvom ljudi, kojima smo to vodstvo bili dosada povjerili. Iza toga predaje predsjedatelj Motzkin predsjedafePstvo dr. Stephen Wise-u. pozdravivši ga sa nekoliko riječi. Dr. Stcphen Wise prije nego što je preuzeo predsjedateljstvo. održao je na engleskom jeziku ovaj govor;

GOVOR STEPHEN WISE-A

Dr. Wise crta ponajprije tri velike faze razvitka cijonizma u Americi. Prva je faza bilo vrijeme cijonističkoga pijonirstva i malenih početaka, jer je samo maleni skup oduševljenih cijoirista podizao visoko barjak pokreta u Americi. Ova je faza trajala od osnutka cijonističke organizacije u Americi u godini 1908. sve do početka rata. Drugu fazu ispunja vrijeme rata. Predsjednik Udruženih Država bio je muž, koji je bio ispunjen simpatijama i nofpunom spremom za pomoć cijonističkoj stvari. I bila je sretna konstelacija, što smo imali vodja, koji su uzmogli da upotrebe simpatije Wilsona za ciionističku stvar. Treća faza počela je iza završetka rata i naskoro se zbila promjena u vodstvu cijonističke organizacije u Americi. .Ia sam nijesam za posljednjih četiri godina bio aktivan u vodstvu te organizacije. ali ja mogu javno da posvjedočim, da ie vodstvo američkih cijonista od god. 1921. pokazalo van rednu snagu, sposobnost i energiju i besprijekorno shvatanje. Ovo je vodstvo uživalo potporu posjeta velikoga vodstva Svjetske Organizacije, đr. Weizmanna, Sokolova, Leveina, Motzkina i drugih, koji su od vremena na vrijeme posjećivali Ameriku, da jačaju naš

BROJ 37.

•2 1 D U Vi

3