Жидов

rad. Vjerujem, te smijem da držim, da ne bi bilo dostojno ,da kao cijonista ili muž, i da moji nasljednici ne žele da propustim spomenuti, te je za vrijeme rata bila sreća za cijonističku stvar, što je vodjorn američke organizacije bio muž vanrednoga duha, državničke mudrosti, znanja i predan ja, Justice Louis Brandeis, koji je zajedno sa Strausom, Frankfurterom i drugima bio u vodstvu, koje je onda pred četiri godina napustio. U posljednje vrijeme stavljena su mi nekoja pitanja, pa bih na dva od njih htio ovdje da odgovorim. Pitali su me, što ja kao amerikanski Židov držim o demonstracijama u Beču i o ekscesima, što su prijetili. Moj odgovor kao Američanina i Židova jest: Ako se jednog dana bude u Jerusolimu održavao kakav nežidovski kongres, ne će biti nužno, da ulicama polaze stražarske patrule. Tako je isto bilo rečeno svojevremeno predsjedniku Wilsonu, kad je bila odaslana u Poljsku komisija, da ispita uzroke i posljedice pogroma da se ne će trebati slati u Palestinu, kad bude ondje židovska većina, komisija, da ispituje ekscese protiv nežidova, jer će naš rad u Palestini i Palestina biti izgradjeni na pravdi i pravici. A sad da odgovorim na jedno drugo pitanje: Kad sam godine 1913. poduzeo moj prvi put u Palestinu, tražila je turska vlada, da si pribavim crvenu cedulju, koja mi dopušta, da 60 dana boravim u Palestini. Odbio sam nabavu te cedulje kao nedostojnu. Danas mogu hvala Ligi Naroda i mandatarnoj vlasti slobodno ući u Palestinu. Ali Vi ne možete u Ameriku. To je dokaz državničke mudrosti Weizmanna, Herzla, Nordaua, koji su prije mnogo godina bili rekli, da će doći vrijeme. kad će Židovima biti zatvorena sva vrata. Šva su vrata danas zatvorena, samo su jedna otvorena, židovska vrata u židovsku Palestinu. To je moj odgovor na pitanje o useljeničkim ograničenjima Amerike. Pred nekoliko mjeseci stvoren je u Americi zaključak, da se opet nastavi djelo, koje je bio vodio Joint Distribution Committee. Koliko je meni poznato, nijesu se prije te odluke provela savjetovanja sa židovskim općinama ili židovskim vodjama iz Evrope, ili svakako nijesu ta savjetovanja bila dovoljna. Danas rat ne priječi kontakt. Danas se mogu da sazovu židovski vodje općina i grupa da im se kaže, da hoćemo da poduzmemo ostvarenje plana velike kolonizacije u Rusiji na Krimu, Ukrajini: to nije učinjeno. Mi američki Židovi trebali bismo, da imamo i volje da skupimo Židove zapadne, isločne i srednje Evrope, da se posavjetujemo prije, nego li što postavimo program, koji stoji mnogo milijuna dolara i gdje se radi 0 neispitanom i nesigurnom planu: krimskom projektu. U daljem nastavku svoga govora ističe Stephen Wise, da se krimska kolonizacija ne smije da smatra alternativnim prijedlogom palestinskoj kolonizaciji, nego samo kolonizacijama u Mexiku i Južnoj Americi. Weizmann je u Americi nakon konference u Clevelandu izvršio golem rad za cijonizam. Ali on nije mogao da ide Jointu 1 da traži pet milijuna za radove u Palestini. A sad su bila nekolicina ljudi nekoliko dana u Rusiji, vratili su se. zatražili pet milijuna funti za kolonizaciju na Krimu i ta im je svota bez dugog promišljanja obećana. Taj će se novac skupljati, ako ovaj kongres ne bude imao odvažnosti, da upravi ozbiljnu riječ vodjama američkoga židovstva. Tražimo, da američki vodje ispitaju, prije nego što dadu te svote, je li veća korist, ako se taj novac stavi na raspolaganje za planove u Rusiji ili za oplodjenje židovskog rada u Erec Jisraelu. Imademo obzirom na Agency veliku obvezu. Ali mi se moramo pitati, u kakovu ćemo situaciju doći, kad se jednom formira Agency. ako najednom

naidjemo na takove projekte, koje podupiru grupe, što dolaze u pitanje za proširenje Agency. Edmund Burke je rekao, da mora da se stvori odnos izmedju cijene i stvari, koja se za tu cijenu dobiva. Bila bi prevelika cijena za Agency, da se na ovom kongresu šuti o projektu ruske kolonizacije. Nisam protiv židovske kolonizacije u Rusiji uopće, ali ja sam cijonista, pa želim, da budem siguran, da oni, koji su u stanju, da taj projekt predlože, da dokažu njegovu potrebu prije nego što kao američki Židov pristanem uz plan, koji traži 5 milijuna funti, koji bi se možda mogli plodonosnije upotre'biti, kad bi se stavili na raspolaganje židovskoj kolonizaciji u Palestini. Možda će se ovaj kongres odlučiti, da šuti. Ja ne ću prosudjivati, je li bilo parlamentarno, što upravo sada iznosim svoja mišljenja. Ali ja bih još jednom htio da upozorim, dok je još vrijeme. Velika je opasnost u projektu kolonizacije na Krirnu. Druge opasnosti, nego što su one, koje preuzimamo na se otvorenih očiju, kad se zalažemo za rad i kolonizaciju u zemlji, koja će da bude naša. I izričem još želju, da ne potraje dugo, kad će opet vodje i svi pristaše Brandeisove grupe i grupe Mačka, zauzeti svoja mjesta kao aktivni saradnici u službi i pod barjakom cijonističkoga pokreta i Cijonističke Organizacije.

GOVOR VLADIMIRA JABOTINSKOGA

U petak 21. VIII. održao je u plenumu kongresa Vladimir Jabotinsky, vodja grupe Cijonista Revizijonista govor, koji je naišao na vanrednu pažnju sviju. Ponajprije izjavljuje, da nema povjerenja u današnju Egzekutivu. Ne radi se o tužbama i o pojedinim pogreškama, nego o osnovnim pitanjima puta. Razlika postoji u odnosu prema političkom cijonizmu. Mi držimo, da se svaka zadaća cijonizma mora riješiti političkim metodama; podje li se dalje današnjim putem, stat ćemo zabrinuti pred problemima, koje pred nama podiže život. Naš je konačni cilj ostvarenje židovske većine u Palestini. Za to je potrebna imigracija od 40.000 ljudi godišnje. Posljednja je godina pokazala, da imamo ljudskoga ■ materijala za takovu imigraciju. Ali mi moramo godimice održati takav broj i postizavati, da zemlja apsorbira taj useljenički val To je golema, gotovo nadčovječna zadaća. Mi se još ne možemo da radujemo, ako se u Palestini stvara nova tvornica. Tvornica još nije osnovana i osigurana time. što je otvorena, ona mora i da prodaje svoju robu. Pitanje prodje, je prvo pitanje gradske kolonizacije. Židovska industrija ne može egzistirati bez državnoga majori te ta i bez intenzivnoga zaštitnoga sistema. Problem gradske kolonizacije u Palestini je po tome politički problem. Možemo da kažemo, da je u ovoj godini, koja je bila dobra obzirom na imigraciju. Keren Hajesod i Keren Kajemet, poljoprivreda igrala posvema malenu ulogu. I useljenici srednjega staleža u četvrtoj aliji teže s oduševljenjem za zemljoradnjom. Unatoč svim tim povoljnim okolnostima zapala je poljoprivredna kolonizacija u mirovanje. Bilo bi smiješno da se zbog toga okrivljuju Ruppin ili VVeizmann. Problem velike zemljišne kolonizacije ne može se objektivno riješiti kupnjom i prodajom zemljišta na slobodnom tržištu. Metoda poljoprivredne kolonizacije može da bude samo državna metoda. U Palestini ima još neobradjenoga. ali za obradbu sposobnoga tla i ta zemljišta moraju da postanu od države eksproprijirana zemljišna rezerva. Zemljišne reforme ove vrste provode se danas pomoću parlamenta u 22 države Evrope, koje niješu ni

socijalističke, ni komunističke. Odgovara pravnoj svijesti modernoga svijeta, da se izmiruju glad sa zemljom sa jedne strane i neobradjena zemljišta sa druge. I Ruppin, koga ne drže sanjarom, govorio je već o zajmu sa garancijama Saveza Naroda. Sumnjam, da će trgovački svijet priznati garancije, koje navodi Ruppin, t. j. našfc fondove. Ali ima jedna sigurnost toga zajma, a to je zemljišna rezerva u Palestini. Čitav se problem cijonizma mora da promatra sa tačke te zemljišne rezerve. Bez političkih preduvjeta ne može se da izvrši nijedan rad. Ima razlike izmedju kolonizacijone politike i kolonizacije. Kolonizacija u cijonističkoj mjeri treba nekih preduvjeta! zemljišnu rezervu, zaštitnu carinu, porezne zakone i nacijonalni zajam, koji se može da postigne samo političkim putem i koji se pokriva zemljišnom rezervom. Ali mi držimo, da se ova nastojanja i ako ih kongres prihvati, pa i ako bude uz njih židovski narod, ne mogu da izvrše, sve dok je uprava Palestine prodahnuta nesklonim duhom. Ne odgovara ni duhu ni slovu mandata, ako na najutjecajnija činovnička mjesta dolaze protivnici Balfourove deklaracije. Vlada ne smije da ima neograničeno pravo namještenja činovnika na višim vladinim položajima. Protesti u stvari imenovanju lorda Plumera nijesu upravljeni protiv osobe, nego protiv toga, što se nije konzultovala Jewish Agency. Je li to pravednost? Je li to u smislu mandata? Vanredno zabrinuti stojimo pred pitanjem sigurnosti. Palestina sa stotinom mogućih točaka za napad, posjeduje samo maleni engleski aparat. Upozorava se na činjenicu, da je tri godine vladao mir. Ali to znači veoma malo. Mi tražimo od mandatarne vlasti odgovornost za mir, ali ne tražimo žrtve u novcu i ljudima- Naša je dužnost *da damo ljude. U ovom momentu teškoća, hoćemo da zabrtvimo jedini politički instrumenat, cijev što vodi do mandatarne vlasti, Jewish Agency. Što ne prodje filtrom Agency, to ne čete moći da provedete. Financijalni dio izgradnje ne pripada dakako nama samima i onaj, koji plaća porez, ima prava da suodlučuje. Zašto da se dakle ne stvore dvije komore, koje će saradjivati u posve budžetarnim pitanjima? Ali duševni patos cijonizma je u nas i zato mora Agencv ostati u našim rukama. Pa ako danas ne prijeti nikakova opasnost, a to može da dodje dan, kad će možda sav kongres jednoglasno krvlju i suzama stvoriti politički zaključak: onda će trebati da imadete u svojim rukama instrumenat bez filtra. Ne podavajte se iluziji, da će se ti ljudi, kojih se saradnja hoće da stekne u Jewish Agency, saradnjom sa nama moći obratiti; ljudi, stranke, ne obraćaju se, tek velika masa kao takova može da se obrati. ICA radi u zemlji vanredno već 25 godina, ali pitajte kapetana Franka, koji je taj rad izvršio, je li cijonista, i on će Vam odgovoriti, da nije; on drži cijonizam ludim početkom. To vrijedi i za >Hilfsverein der deutsčhen Juden*. Kako možete da kažete, da nema razlike u političkom pogledu. Imademo 50-godišnju političku školu Ahad Haama, Herzla, koji je stvorio kongres, visoku školu naše politike i sada treba da tudji k nama dodju. Hoće li oni da imadu pravo. da nesamo govore? Ovdje sam u Canossi. Držao sam pred 4 godine, da moram poput mnogih emigranata ostaviti svoj zavičaj, da se izvana što bolje uzmognem boriti za reforme u njemu. Kao baal t’šuva stojim sada pred Vama. Izvana ne da se ništa da postigne- Kongres može da bude protiv ili za mene, to ne čini ništa; ali s Vama mogu da se sporazumim, ali s onima napolju ne. Kongres je suveren. Zbog toga stojim ovdje. Nemojte da otjerate patriote cijbnističkoga pokreta.

4

>ZlliU \ .

BROJ §T,