Жидов
GOVOR dr. WEIZMANNA
U početku svoga govora dr. Weizmanh burno aklamiran izjavljuje da ne će da se osvrće na svu brojnu literaturu, koja je nastala o djelatnosti i nedjelatnosti Egzekutive, i on je štaviše većini dijelom nije ni čitao. Ukratko će da odgovori redomice, kako su govorili govornici u generalnoj debati. Farbstein je, reče dalje predsjednik \Veizmann, tvrdio, da Egzekutiva osim otvorenja Hebrejskoga Universiteta ne može da zabilježi nijedan uspjeh u politici. Ja ne mogu da kongresu donosim ni kakovih senzacija. Veoma mi je žao, ali ja moram da Vas u tom pogledu uputim na naredne kongrese. Naša se djelatnost sastoji u malim radovima, koji su sa stajališta galerije i ulice u Beču i Varšavi dugočasni. Moram da odbijem, da preuzmem i kakovu odgovornost za izjave ministra Amery-a. Ali što biste Vi rekli, da je Amery Arapima i protivnicima u Jerusolimu izjavio, da on namjerava administraciju tako voditi, da u Palestini nastane židovska većina bez obzira na posljedice. To bi se sa stajališta agitacije moglo u momentu da izrabi. Ali nama bi time bila iskazana loša usluga. Govor kolonijalnoga ministra dojmio se Arapa mnogo! gore, nego gospodina Farbsteina. Amery je bio, on jest i bit će konzekventan prijatelj cijonističkih nastojanja. Vladina komisija bila je zaista nešto uznemirena zbog stanovitih pojava u Tel Avivu, pa je htjela, da provede neke mjere, kako bi spriječila pojave zemljišne špekulacije, nestašice stainova itd. Ja sam s vladom potanje raspravljao o tim pitanjima i tačno sam o tome izvijestio Akcijom Komitej i Egzekutivu. Savjetovao sam vladi, -da ne provodi te mjere i vjerujem, da će ona u tom slučaju raditi prema savjetu Jewish Agency. Držim, da se ne će ništa zbiti. Traž'mo s pravom, da se koliko je moguće, namještaju židovski činovnici. Ali ako si tkogod dopušta generalizaciju, što je neki židovski činovnik učinio ovo ili ono, što se ne svidja kojoj grupi i kad se onda u kongresu nabacuje riječima, da su oni gori od antisemitskih činovnika, tad se položaj židovskih činovnika čini nemogućim. Ja Vas opominjem, da će ono, što Vi govorite i pišete biti upra-
vo tako danas ili sutra ili za godinu dana bacano na nas. Predbacivalo nam se, da je mandatarna vlast imenovala novoga komesara, a da nije pitala Jewish Agency, Izjavljujem otvoreno, da nijesmo bili pitani i ako bih mogao da sa važnim licem i džepom punim tajna trčim naokolo, da pobudim misao, te znam više, nego što hoću da kažem. Vlada je po mom punom »hvatanju samo obvezana, da pošalje u Palestinu Vrhovnoga Komesara, koji simpatizira sa nastojanjima mandata. To možemo tražiti i to smo tražili. Da tražimo toga ili onoga čovjeka bilo bi zadiranje u suverene prerogative mandatarne vlasti. Mi ne tražimo ništa, što po našem dubokom uvjerenju ne bi počivalo na pravnoj osnovici mandata. Lord Plumer ne bi to mjesto bio primio, kad bi bio znao, da se može i da će se moći da nalazi u protivštimi sa politikom, koja se ondje provodi. Nemojte da već u prvim nedjeljama nove vlade stavljate uporedjenja i nemojte da upotmbljavate fraze, koje oštećuju naš rad u Palestini! Ne čini ništa, ako mene napadate, zbog toga sam i ovdje. Ali zaustavite se kod toga! Već godinama podnosio sam napadaje, koje ste upravili protiv Samuela. Isti ti elementi ne nalaze sada dovoljno hvalospjeva za Samuela! Savjetujem Vam, da se okanite histeničkih napadaja i histeriekih hvalospjeva! S dostojanstvom i ozbiljnošću morate da nastojite razumjeti i ocijeniti teški radni period ovakovog čovjeka. Govori se, da Egzekutiva nije odgovorna za IV. aliju. Ali naša djelatnost u posljednjih 5 godina je odgovorna za to, da je ova imigracija uopće moguća. Dr. Gottlieb se tužio, što sam jednom u Jerusolimu govorio o Nalevki. 1 ja sam jedan dio Dzike i Nalevki i mi smo svi postali cijonisti od negacije Dzike i Nalevki. Cijonizam bi za nas bio bezvrijedan kad bi se Palestina htjela da sagne pred tim silama. Cijonizam je protest protiv Nalevki, d jedino što mi hoćemo jest, da u Palestini stvorimo takove preduvjete, te će se Dzika i Nalevki pretvoriti u ono, što mi shvaćamo pod Erec Jisraelom. Arlozorov je istaknuo nazadak, koji je naša politika pretrpila u Genfu. Genf nema uistinu potpuno i ispravno shvata-
nje za ono, što Geni’ naziva dualizmom mandata. Potrebna je dalekosežna politička odgoja, da se stvori .ispravno .“hvatanje tih stvari. Nitko manji od ministra izvanjih poslova Velike Britanije -predložio je korekture, koje su unesene u protokol zaključaka općih sjednica Saveza Naroda. To je, što smo mogli da učinimo. Ali upravo iz toga slučaja treba da crpete nauk. Na prošlom se kongresu uvelike tvrdilo, da moramo stupiti pred Ligu Naroda, ako ne možemo da štogod postignemo kod mandatarne vlasti, pa da tu instancu pozovemo, da popravi nepravdu, koja nam je nanesena. Osiromašili ste za jednu iluziju, i Vi ćete iza moga govora biti siromašniji još za neke druge iluzije; Moj prijatelj dr. Wise ispostavio mi je dobiti svjedodžbu za moj rad u Americi, ali tek nakon Glevelanda. Napominjem, da sam tek iza Glevelanda započeo da radim u Americi. Kraljevski rez od Glevelanda bio je potreban. Bez njega ne bi bio u Americi moguć rad za Keren Hajesod. I u vrućim bitke u Clevelandu često sam potvrdio, da su naši američanski prijatelji iskazali nama velike političke usluge za vrijeme rata. Gospodin Grunbaum izjavljuje, da smo čekali na rezultat Agency i da tog rezultata nije bilo. On očekuje zbog toga od mene, da ću sam doći i izjaviti, te se ne može ništa da učim. Mi smo u svem pitanju Agency polazili konstitucijonalnim putem i on je bio koji je zapriječio, da stvar brže napreduje. Ponajprije zaprječujete jednu stvar a iza toga tražite brze rezultate. Pokušava se, da nas se uvjeri, da Egzekutiva a i ja već vjerujemo, da je Agency propala. Opet hoću da Vam otmem jednu iluziju. Mi nismo mijenjali stajalište u pitanju Agency. Ne ćemo ga mijenjati i nadamo se, da ćemo plan na kongresu provesti. Grune baum mi je predbacio impresijomzain. Ali ja sam najokorjeliji čovjek svijeta i dokazao sam to u ovo jedanaest godina. Ako .budete Vašim političkim vodjama dali mogućnosti, da budu trajno u Londonu, proći će Vas za 24 sata ovaj loš dojam impresijonizma. Isto je tako slabo opravdan prigovor, da smo ja ili moji kolege razorili cijonističku organizaciju. Ja sam vazda zastupao čisti, punokrvni
Dječji dom ferijalne kolonije u Crikvenici
Pokazalo se u širokom području često besplodnoga filantropskog rada, da je praktički najzahvalniji onaj dio energija, koji je posvećen ponajmladjim naraštajevima. Pa ako ijedan filantropski rad zaslužuje iskrene simpatije sa etičkoga pa onda i sa nacijonalnoga stajališta, bit će da je to rad oko pomaganja djece. Zagrebačko je židovstvo stvorilo pred neko deset godina s mnogo mara instituciju, kojoj je zadaća, da pomaže židovsku siromašnu, oskudnu djecu i to poglavito odašiljanjem djece za vrijeme praznika na dulji ili kraći oporavak u zdrave krajeve. Godine 1913. osnovana je, a god. 1914konstituirana »Izraelitska Ferijalna Kolonija u Zagrebu«. Našla se je i opet skupina Židovki, koje su odlučno ustrajale kod nastojanja, da naše židovstvo stvori ustanovu, posvećenu brizi oko židovske
djece. Ferijalna kolonija lijepo je radila do maksimalnih granica svojih mogućnosti, smetana nevoljama rata i financijalnim krizama u samoj zemlji. Pa ipak je u teškim vremenima bilo lijepih rezultata rađa, pa ipak su i tu znale da rode lijepim plodom nastojanja oko izgradnje društva. Ferijalna kolonija nastojala je od početka svoje egzistence, da djecu šalje na more. Ponajprije je to zapriječio rat, a iza toga i okupacija Talijana i loš saobraćaj s primorskim mjestima. Djeca su morala u Slavoniju, a poglavito u Lipik, gdje su se lijepo oporavljala. Kasnije su prve kolonije na more bile prisajedinjene gradskoj koloniji zagrebačkoj u Selcima i koloniji vladine Socijalne Skrbi u Crikvenici- 1 na kraju uspjelo je Izraelitskoj Ferijalnoj Koloniji, da u Crikvenici nabavi lijepu vilu usred zelenila i da je adaptira za potrebe dječjega ferijalnoga boravka. Godine 1922. kupljena je vila u Crikvenici, a godine 1923. uredjen
i svečano otvoren, primio je dom prvi turnus zagrebačke židovske djece. Usred bujna zelenila čempresa, mrčika i plodnih smokava, okružena rascvjetalom šumom oleandera, podiže se u četvrti vila u gradskom parku u Crikvenici, nekoliko koračaja od pješčanoga morskoga žala, lijepa, jednokatna kuća, koja na vrhu fasade svoje nosi ime »Vila Antonija«. Izvana se ni po čemu ne vidi, što ima sve iza ograde ove kuće: židovski dječji ferijalni dom. Prednje je dvorište vile puno rašća, a u stražnjem dijelu dvorišta nalazi se igralište, sa vrtnim spravama za gimnastiku. Vila broji oveći broj prostorija, sve zračnih soba i komora. Kuća je sagradjena na strmini kosoga terena, pa je sprijeda viša nego sa stražnje straneSprijeda, u prizemlju nalazi se jedaća dvorana. Tu ima svako dijete svoje opredijeljeno mjesto kod stola i u stolu svoju ladicu sa svim svojim jedaćim priborom. Svaki puta prije jela, kad su se sva djeca.
BROJ 37.
>2 I D O V.
5