Жидов

ste u svojoj sredini, pa znadu da cijene vrijednost propagandnog momenta židovskoga majstora u nogometu. Nijemci, koji su najbučnije propagirali amaterstvo, ulijevaju pomalo vodu u svoje vino, i prof. Vogel popušta. Ja nijesam mogao, a da ne upitam drugove iz Njemačke, pod kojim je okolnostima trkač Katz prešao iz Finske Bar-Kohbi u Berlin, i nije li možda moguće time povrijedjen nekako amaterski princip. Na to je nastalo smiješkanje, koje daje naslućivati razumijevanje. Konačno dolazi do jedino mogućeg izlaza: profesionalizam je dopušten pod vidom propagande.

Josip Pfibram.

(Nastavit će se).

VELIKA ŠPORTSKA SVEČANOST U NOVOM SADU

(WmJ Novosadski športski klub »Juda Makatoi«, koji je 1920. godine osnovan inicijativom novosadskih djonista, proslavit će 13. IX. o. g. lijepo i veličanstveno petgodišnjicu svoga opstanka, te će se ovom prilikom izvršiti posveta društvenoga barjaka. Klub se agilno sprema za ovu proslavu, te je pozvao sve židovske korporacije Jugoslavije, da sudjeluju u proslavi. Svečanost počinic u 10 sati prije podne svečanim bogosluženiem, na kojoj će svečanu propovijed držati gospodin Vrhovni rabin dr. Isak Alka-1 ay. Poslije toga je na vlastitom igralištu otvorenje klubske zgrade Makabija. Zgrada, koju je današnji odbor Makabija na 'čelu sa g. drorn. Schwarzom, pomoću općenite društvene akcije sazidao, odgovara svima modernim, higijenskim i športskim uvjetima. Iza toga će se posvetiti društveni modro-bijeli barjak, koji je darovala gdja. Julija Kohn. Tom prilikom će kako smo informirani g. Julije Frank držati svečan,; slovo. U podne je svečani banket u čast gdje. Kohn i gostiju. Poslije podne je na igralištu javni nastup reorganizovane gombalaćke sekcije Makabija i nogometna utakmica izmedju prvaka Austrije, bečkog »MakoaJi«-a i pojačane momčadi J. Makabija. liakoah je posljednjim dopisom obećan, da će poslati svoju kompletnu prvu momčad u Novisad. Navečer je zabava. Novosadjani, športaši svijesni Židovi, demonstriraju dakle za svoj modro-bijeli barjak, da bi iza uspješnog petgodišnjeg rada dobili novi polet za rad prema unutri, a da bi i prema vani osjećali snagu novosadskih Makabejaca. Sve je dobro i lijepo i ne ćemo da kvarimo svetac novosadskoga Makabija, samo bismo napomenuli, da vidimo vrlo malo uspjeha u židovsko-športskom odgajanju i da hi trebalo više pažnje posvetiti maka bejskom odgajanju mladih članova. Kod te proslave od Cijonista osnovanog »Jude Makabija«, kod posvete modro-bijelog barjaka sa Magen Davidom, gdje su predstavnici Mjesne Cijonističke Organizacije? Makabejci, zar za svečano slovo nemate nikoga sposobnog izmedju Cijonista? Mi ada generacija novosadskog Makabija treba da više pripazi na čistoću cijotiizma i nacionalizma na polju »internacionalnoga športa«!

Uspjeh zagrebačkoga »Makabija« kod židovskih športskih natjecanja. Kod natjecanja Svjetskoga Saveza »Makabija* u Beču postiglo je Zid. gomb. j šport, društvo »Makabi« odlične rezultate u disciplinama lake atletike i gimnastike. Osobito su se svidjele ritmička petka članica i sedmorka članova. Zamjeran uspjeh zagrebačkih židovskih športaša zabilježio je velik dio zagrebačke štampe? a mi ćemo u narednom broju donijeti prikaz iz pera našega športskoga izvjestitelja.

Književne bilješke

»Szombat« (»Subota«), jevrejski društveni, književni i umjetnički tjednik. Urednik dr. Imre Viidor, izlazi u Subotici na madžarskom jcziiku. Teško je pisati o tom listu, od kojega je upravo izašao 5. broj. jer nema odredjenog;,, pravca. Čini se, da će ostati vjeran svom programu, koji je iznio u prvom broju u obliku dvaju pisama. Pisac jednog dopisa na poziv, da saradjuje u redigiranju lista i skuplja pretplatnike, veli, da ne može podupirati list, jer isti ne će da bude nosilac židovskih nacijonalnih ideja, ter nije borac cijonizma. U drugom dopisu odbija na isti poziv neki gospodin svoju pomoć s motivacijom, da on ne potpomaže cijonistićki list. List ne će da bude ni cijonistićki niti anticijonistički, već hoće »da omogući medjusobno razumijevanje i mir.« Novosadski cijoniste, kako se čini. ne će da suradjujn i list potpomaže samo nekoliko ljudi iz Subotice, koji bi htjeli pravac lista -svakako učiniti cijonistićkim. U prvom broju ie gospodin Jr. Bošan, požali naš subotićki sumisljenik, napisao članak o politici pokojnog ministra vanjskih posuta krfskc srpske vlade dr. Vesnića u vezi s Balfourovom deklaracijom. Članak stoji kvalitativno na siabim nogama, pa nije uspjela namjera 'g. dr. Bošana. da njime vrši cijoinističku propagandu. Naši odlični snmišljcnici moraju bolje paziti, da im ime ne postane metalno mjeničko sredstvo. Simpatičan je bio uvodnik drugog broja, u kojemu pita, gdje je Savez Vjeroispovednih Općina sad, kad su objavili projekt Vjerskoga Zakona, gdje je, kad protiv nekih odredaba toga projekta treba poduzeti korake. Donosi u daljnjim brojevima članike, u kojima »jedan koji jasno vidi«, argumentira protiv cijonizma i dva članka u narednim brojevima, u kojima cijoniste odgovaraju asimilantu, koji »vidi jasno«. Izvještava o VI. sletu omladine. U posljednjemu bro’u uvodnik namijenjen cijonističkom kongresu, donosi izjavu Vašon.’ia, bivšeg madžarskog ministra pravde, u kojoj naglašava potrebu rada za Palestinu. Dalje izvještava o cijonističkom kongresu po »Morgenzeitungu«. Na drugom mjestu nastavlja dnevnik dra. Wolfganga \Veisla, koji napada Cijonističku Organizaciju. Inače donosi list dobro redigovane nove’e, pjesme i vijesti. Clni se. da će subotički Jevreii primiti »Szombat« za »lajbžurnal«. Škoditi nam taj list ne će, no svakako treba osuditi neodredjeni pravac njegov.

Nleir VVeltmann.

Iz Rumunjske

Pod ovim naslovom donosi zagrebačka »Riječ dopise svoga urednika S. Parmočeviča sa puta po Rumunjskoj. Iz crtica, objelodanjenih u »Riječi od srijede, dne 2. augusta, donosimo ove interesantne izvatke: ... Vozim se tako, u Kišinjevu s nekim Rumunjima i jednim Židovom. Židovi su ovdje posebna narodnost, manjina, a ne samo vjera Oni nisu ni Rumunji, ni Rusi, ni drugo, nego Židovi. Kako svakom strancu upada u oči. ruske novine koje ovdje izlaze imaju uvijek uvodnik u ru-

munjskom jeziku, obratim se na svoje društvo: Je li istina da ruske novine moraju donositi uvodnik na rumunjskom jeziku, a tek ostali tekst smiju donositi na ruskom? —Ni govora! odgovori mi u horu čitavo društvo, zajedno s onim Jevrejiuom. U tim se člancima radi o važnijim saopćenjima, pa samo koristi novinama, ako nastoje saznanje o njima proširiti i medju Rumunjima ... Nijesam doduše pravo shvatao. zašto bi novine, odredjene za Ruse, imale veći publicitet, ako donose i rumunjski tekst, a pogotovo kad vidim da ovdje gotovo svak zna ruski; vidio sam doduše kako Židov pogledava ispod oka, nekako zastrašeno, i kako ne govori s unutarnjim uvjerenjem ali se u prvi čas zadovoljiti s odgovorom Koliko ima ruskih novina u Kišinjevu? Tri dnevnika! odgovara čitavo društvo kao u jedan glas. A rumunjskih? • Tri! bio je opet odgovor. I Židov je rekao: Tri! Samo ml je, a da nisam nikako ni očekivao, potiše rekao: Znate, nije zgodno da o tom razgovaramo. Zaćutah o tom. i razgovarasmo o ravnodušnim svarima. Kad ga zatekoh na samu, upitali ga, što znači njegovo držanje, a on mi odgovori: Rekoh Vam, da je nezgodno razgovarati o tim delikatnim stvarima. Židovi i automobili imaju uši- A u stvari tu se ogleda na sve strane da ga nitko ne čuje mi moramo u ruskim novinama donositi rumunjski tekst, a rumunjske novine dnevnika u Kišinjevu nema tri, nego samo jedna ... Pa ipak. Vi ste mi jasno rekli: Tri... Da rekao sam, jer su oni bili tamo... No, ovakva se nikomu neškodljiva istina ipak smije govoriti. Ne... Oni bi Vam najradije rekli: Deset! Onu istu mržnju, koju su Židovi nekada gajili prema Rusiji, prenijeli su sada na Rumunjsku. Ne mogu da odredim u kojoj je mjeri pretjerano ono. što i kako mi je pričao Židov. Ali da je pretjerano, to je očito. Ma da ovdje u Bcsarabiji komandant vojnoga zbora ima i kompetenciju vojnoga guvernera: ma da je ovdje pojačana policijska djelatnost naročitom vrstom političke policije, opet to samo prividno daje pravo argumentima toga Židova. U stvari, sve su te mjere u savezu sa pobijanjem boljševizma, a Židovi su ovdješnjim vlastima mnogo sumnjivi, da koketuju s njime. Ne, doduše, iz razloga njegove ideologije, nego kako ovdje misle iz razloga, koji su ih i u Rusiji doveli smjesta u kolo komunizma . •. . . . Udješ u atelier za prepariranje ptica i bilja. Naići ćeš na lijepi slavenski plavi tip žene, koja te gleda velikim naivnim očima. Na tvoja pitanja saznaješ, da tu radi u kancelariji. Ti se praviš naivan i pitaš: Yi ste Rumunjka? Nje, ja Russkaja! Ima li tu mnogo Rusa ? Vsje, vsje Russkija!

BROJ 87.

»2 1 DO V«

11

Darujte za halučhu farmu

OGLAS. Sjedala u hramu i u velikoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda za iduće velike blagdane dobivaju se u općinskom uredu (Palmotićeva ulica 1(>, prizemno) počevši od 2. septembra svaki dan osim subote ori ft—U sati prije podne iod 3—5 sati poslije podne. Pravo pr v e n s t v a prošlogodišnjih držalaca prestaje uključivo 11. septembra. II Zagrebu, dne 2(i. augusta 1925. Predsjedništvo.