Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANIA ŽIDOVSTVA

XIV. Kongres

I. Poznavaoci cijonističkog pokreta ne čude se dramatskim peripetijama, koje imadu svi cijonistički kongresi zadnjih 10 godina. Bili bi prije iznenadjeni, da takovih momenata nema i sigurno bi bili u neprilici da nad ju krilaticu za ka rakteristiku kongresa, koji bi mirno i glatko protekao. Samo po sebi ne bi dakle mogli iznenaditi dogadjaji posljednjega kongresa, da nije u kongresu vladala neobična i neočekivana disonancija. Već je vanjska, slika kongresa stajala u znaku disonanci je. Na dan otvorenja nije pružala okolica kongresne zgrade uobičajeno svečano raspoloženje, već je prije ličila ratnome logoru: U svim ulicama što vode do kongresne zgrade bile su jake patrole, a oko same zgrade zatvoren kordon, koji se mogao pasirati samo sa kongresnom legitimacijom. Ali unutar kordona, a pogotovo u samoj dvorani bilo je svečanije i uzvišeni je no ikada prije: Pompozni dolazak i živahno učešće diplomatskih zastupnika najmoćnijih država, kakove još ni jedan prijašnji kongres nije vidio. Pa ipak kad je čovjek ostavio zgradu djelovale su patrule na svakoga kao rdjavi omen. A kad smo već kod vanjštine kongresa, 'treba da se spomene, da prilike velegrada nikako nijesu povoljno djelovale. Intimne Karlove Vary upravo su silile delegate na stalni kontakt, pa je ondje bilo teško, da se čovjek emancipira od svega života kongresa. U velikom Beču se izgubio kontakt, čim je čovjek izašao iz kongresne zgrade. K tome dolazi još, da su velike distance Beča doprinijele nekome nemiru i brzom umoru. I kako god su mogli gore razloženi momenti doprinijeti mnogim neugodnim činjenicama na kongresu, ipak ne pružaju oni dovoljno razjašnjenja. Treba da se bavimo kongresom kao takovim, moramo nastojati shvatiti analitički njegov tok, ako hoćemo da ga razumijemo. 11. Tri pitanja u mnogom pogledu usko medjusobno povezana mogu se označiti kao centralni problem prošloga kongresa: Ponajprije »Borba za Weizmanna«, koja je u glavnom bila pitanje političke taktike; zatim »Borba za Jevvish Agencv« kao organi zatomi problem i kao problem namicanja novca; konačno onaj problem, koji bi se mogao označiti s krilaticom možda kao »Borba za socijalno pitanje«, koja ali po svome sadr-

žaju daleko nadilazi ovu oznaku, a u istinu obuhvaća problem, koji traži da se gospodarske institucije naše organizacije sve više privedu ekonomskom gospodarenju i otmu političkom uplivu a time i budžet t. j. razdioba novca. Ova tri temeljna problema mora da se ispravno shvate, ako hoćemo da razumijemo tok i rezultat kongresa. Razmatranje ovih problema omogućit će nam tek da razumijemo stvaranje partija na ovome kongresu, a time i shvaćanje za dogadjaje, koji su ovome kongresu dali biljeg one neugodne disonancije, što je nije imao ni jedan prijašnji kongres. Moramo priznati, da tehnika kongresa podupire ovakove slučajeve i da će u budućnosti, popravkom tehnike biti mnogo toga zagladjeno, što više, moći će se mnogo toga i zapriječiti. Ali bitni tehnički nedostatak zadugose ne će moći eliminirati. Mislim naime slijedeće: Kongresu, koji je zamišljen i izgradjen kao parlamenat i koji uistinu ima da izvrši parlamentarne funkcije, fali odlična karakter stika parlamenta, naime kontinuitet partijskih grupacija, kakovu naročito treba za stvaranje majoriteta, na koji će se moći osloniti kabinet (u našem slučaju Egzekutiva). Pošto nema stalnog parlamentarnog tijela, već samo skupština delegata , koja se sastala na 1014 dana da riješava zadatke, što ih nijedan parlamenat na svijetu ne može da dovrši u jednoj sesiji, moraju nastati nesporazume!, kojima bi se moglo izbjeći, kad bi u istinu uspjelo, da se postigne takav sastav i mogućnost rada Akcijonoga Odbora, da bi on mogao preuzeti pravi parlamentarni rad. čini mi se, da su to promjene takove naravi, da se ne mogu postići nikakvom promjenom organi zaci jonoga statuta, već samo živim razvojem. Za sad moramo da polazimo sa današnjih prilika i .pokušat ćemo prema uvodnim našim razlaganjima da se pobliže pozabavimo « pojedinim pojavama kongresa. (Nastavak slijedi).

Dr.

Beno Stein.

Rezultati XIV. kongresa

Zaključci o organizaciji. I. Židovsko novinstvo živo raspravlja o netom minulom XIV. kongresu. I svaki vidi u kongresu i njegovim rezultatima nešto drugo, već prema partijskom svome gledištu. Jedni su zadovoljni, jer su od kongresa očekivali rješenje izvjesnih postulata, pa su svojim zahtjevom i

uspjeli. Drugi su potišteni i nezadovoljni, jer u radu kongresa i njegovim zaključcima vide veliku opasnost po opstanak organizacije. Političari još uvijek očekuju spas od svih nevolja u odlučnom istupu organizacije j njezina vodstva protiv mandatarne vlasti, u postavljanju velikih zahtjeva, koji hnadu da jačaju našu poziciju kod mandatarne vlasti, Lige Naroda i u Erec Jisraelu. Ljevica se bori protiv gradjanskih elemenata, jer smatra ugrožene svoje pozicije, te se boji da će kongres ukinuti autonomiju radničkih institucija, mizrahij u svemu vidi povredu tradicije. Pristaše današnjega režima braniti će svaki čin vodstva, a opozicija napada i ono, što je dobro i korisno. Ako u istinu hoćemo da dodjemo do pravilne ocjene XIY. kongresa, tad treba da se naročito pozabavimo s njegovim radom i zaključcima, koji su stvoreni, I tu treba odmah da istaknemo: kongres u današnjem svome sastavu i po današnjem svome ustrojstvu ne može da u dovoljnoj mjeri izvrši zadatak, koji mu je stavljen. Mi ne živimo više u doba, kad su kongresi imali demonstrativni karakter, kad su se na kongresima vodile principijelne diskusije. Današnji kongres ima da bude pozitivan odgovor na stotine pitanja, što ih stavlja na nas život, činjenica, da se Palestina razvija, da svaki dan donosi sa sobom novih potreba i novih problema, koje treba praktički riješiti, traži, da se prilagodi rad kongresa tim potrebama. Poznato je, da se najvažniji rad obavlja u pojedinim komisijama, a te komisije nemaju vremena da rade. Prije kongresa izgledalo je, da će se na ovom kongresu naročitu pažnju posvetiti reformi naše organizacije, pa je u tu svrhu pripravljen obilan materijal. Na žalost nije velik dio predložene materije niti u pretres uzet, a i na redakciji mnogih zaključaka, vidi se, da su na brzu ruku izradjene, jer je kongres trebao materijal komisije za raspravu. i Organizatorna komisija stvorila je cio niz prevažnih predloga, koji bi imali, da omoguće bolje funkcijoniranje kongresa, pa su svi ovi predloži upućeni Akcijonome Odboru. Kongres je prihvatom rezolucija o ukidanju godišnje konferencije i proširenju ovlasti Akcijo noga Odbora udovoljio jednoj prijekoj potrebi. Od tih ovlasti treba naročito istaknuti pravo da u slučaju potrebe promjeni po kongresu prihvaćeni budžet, da u godinama bez kongresa ustanovljuje budžet i da uz izvjesne pretpostavke može opozvati Egzekutivu. Bitna je nadalje promjena

GOD. IX.

POSTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO ; ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

ZAGREB 11. septembra 1925 - 22. elul 5685.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA GOD ICO D. POLUGOD. 50 D CETVRTGOD. 2o D. POJEDINI BROJ 2. D

BROI 39