Жидов

Naše je stajalište ovo: 1. Židovstvo je jedna vjerska i etnička cjelina, 2. diferenciranje t Židove starovjerce (ortodobse), neologe, sefarde i aškeoaze ne bazira na dogmatskim, nego ua formalnim momentima, 3. židovstvu je posve tudj pojam crkve sa svojom diobom u svećenstvo i lajikat, dosljedno 4. židovstvo ne poznaje duhovne vlasti i ne priznaje autoritativne centralne vrhovne vlasti sa svojom hijerarhijom 5. sa židovskom je vjerom (konfesijom) usko povezan rad prosvjetni i rad socijalno-karitativni, te se pod vjerom ne razumijeva samo nastojanje oko kultusa, rituisa, nego i oko prosvjete te socijalno karitativne djelatnosti. Po tome se ove tri funkcije zajedno prikazuju kao jedinstvena emanacija židovskoga naziranja na vjeru (religiju) i na svijet, 6. Za udovoljenje svojih kulturnih, biva religijoznih, prosvjetnih i socijalno karitativnih potreba, židovstvo se organizovalo u teritorijalne, posve samostalne i izraedju sebe nezavisne vjerske općine. Te su općine jedna istorijska tvorevina, koja se stoljećima i u teškim iskušenjima oprobala, a oprobala se jer se vodila idejom autonomije. Ta ideja tako je povezana sa općinom da je upravo autonomija i na autonomiji izgradjena organizacija općina omogućila njihov opstanak, razvitak i napredak. Stoga je odlučno principijelno gledište sa kojeg prosudjujemo svrsishodno pojedinih naredjenja u projektiranim zakonima, koliko pogoduju, odnosno koliko bi mogle da pogode autonomiju. će se).

Razne vijesti

Saradnja »American Zion CommonweaUh« i Mešeka. Osnutak farmer-banke. Od 25. do 30. augusta 1925. održala se u VVienu konferencija zastupnika »American Zion Commomvealth« i Mešeka. Konferencija se bavila mnogim važnim problemima. medju ostalima o potrebi poboljšanja trgovačke veze izmedju Palestine i galuta. o potrebi davanja kratko- i dugoročnih zajmova za poljoprivredu te o potrebi svrsishodne upotrijebe kapitala, što ga donose useljenici. Konferencija je zaključila suradnju obih društava i stvorila je ovaj nacrt: 1. Oba društva sjedinjuju svoje djelovanje, te tvore jednovito tijelo, koje ima zadaću, da stiče u Palestini zemlje, da je ameliorira, da je obradi i da tako- popravljenu i obradjenu zemlju proda u svrhu naseljivanja. Tije’o, koje treba da se stvori, od svoje se volje podredjuje skučenju. da ne če kod isplaćivanja dividenda na dioničare prestupiti 8% godišnje; sve ostale čiste dobiti i rezervni fondovi ne stoje dionicima na raspolaganje, nego se smatraju općim dobrom, koje se mora upotrijebiti za svrhe jevrejske kolonizacije u Palestini. U slučaju likvidacije spomenutoga tijela, upravljat će rezervnim fondovima osobit komite, koji treba da se stvori uz sudjelovanje Cionističke Organizacije. Društva 'American Zion Gommnnvvealtti« u Americi i »Mešek« u Evropi, izgradit će se u sistem, koji će za novo tijelo fungirati kao komisionalne agneture. 3. Kako se iz iskustva zna, uzaludne su do sad predvidjene mjere, ne pobrine li se istovremeno za financijski institut, koji može da na zadovoljstvo riješi dobavu kredita. Oba društva utemeljuju zato »Palestine Farmer Banku«, koja če poljoprivredi dati kratko- i dugoročne zajmove. Banka se osniva ukupnim kapitalom od LE 105.000 i sagradit će se dijelom prema tipu hjpotekarne banke, a dijelom prema uzoru zadružne,banke. Svaki naseljenik treba da postane dionikom banke, a time dobije pravo, da dobije kredita. Ni đo-

biti dioničara ne smiju da prekorače godišnje 8%. Rezervne fondove treba upotrijebili u nacionalne svrhe kolonizacije. Zasjedanje komiteja a« judaistički institut na sveučilištu u JerusolimK. 2. rujna započelo je u Baselu zasjedanje komiteja za judaistički institut na sveučilištu. Sjednici, na koju je došao predsjednik Cijonističke Egzekutive gospodin Nahum Sokolov odmah nakon svršetka cijonističkog kongresa, prisustvovali su zastupnici zemaljskih komiteja iz Amerike. Engleske, Francuske i Njemačke. Njemački komite zastupala su gospoda dr. Martin Buber, rabin dr. Baeck, prof. dr. Horowitz (Frankfurta. M.), prof. dr. Freimann, prof. dr. Elbogen. Iz Francuske došli su rabin Liber i rabin Silven Levy, iz Engleske dr. Biichler. Paritetsko pro-Palestina društvo u Portugalu. Nastojanjem dr. Ariela Benziona bilo je nedavno na skupštini Zidova i Nežidova u Lisabonu odlučeno, da se osnuje jedno pro-Palestina društvo, kojemu prnpadaju Zidovi kao i Nežidovi. Na osnivajućoj skupštini bili su zastupnici triju zemaljskih sveučilišta, veliki broj spisatelja i novinara, mnogi poznati političari, kao i portugalski ministar prosvjete. Skupština je odlučila, da pomogne promicanje hebrejskog sveučilišta u Jerusolimu. Keren Hajesod u Americi. Jesenas treba da započne najsnažnija akcija u povijesti Keren Hajesoda u Americi. Izvanredni prirast usefjivanja u Palestinu traži brzo namaknuće velikih svota u Americi. Jevrejske opčine spoznaju u cijeloj zemlji potrebu povišenja doprinosa Keren Hajesoda tako, da povjerenici Keren Hajesoda punom vjerom idu na djelo. Najveća će kampanja započeti u Bostonu 4. listopada. Već će se za velikih blagdana u najvećim sinagogama Bostona pozvati ljude, da dadnu doprinose za Keren Hajesod. Jednako će se započeti po svoj Americi odlučnim akcijama, te je opravdana nada, da će se sabrati odlične svote za Keren Hajesod. Pasteurov zavod u Palestini. Nastojanjem upravitelja pasteurovoga zavoda u Jerusolimu, dr. Behama, otvoren je u Tel Avivu sličan zavod, tako da osobe iz Jafe i okolice, koje su ugrizli psi. za koje se sumnja da su bijesni, ne će više trebati da se dovedu u Jerusolim. O sveučilišnoj knjižnici u Jerrusolimu. Židovska narodna i sveučilišna knjižnica u Jerusolimu iskazala je 1. elula (21. augusta) 100.241 svezak. Posjetile su je u toku mjeseca aba (juli. august) 1805 osoba. Prirast knjiga u toku spomenutog mjeseca bio je 1136 djela u 2729 svezaka. Knjižnica je izdala upravo 2. svezak 2. godišta tromjesečnika »Kirzath Sefer«. Knjižnica je nadalje izdala katalog svojih knjiga na području pedagogije. Zasjedanje sveučilišta u Jerusolimu. 23. će rujna zasjedati u Miinchenu kuratorij sveučilišta u Jerusolimu. Zacijelo će prisustvovati Dr. Weizmann, Nahum Sokolov, prof. Einstein, nadrabin dr. Chaies. dr.L Magnes, prof. Ehrmann, prof. Landau i prof. Horo\vitz. Zasjedanje će se baviti pitanjem naučnog sistema i daljnje izgradnje sveučilišta umnažanjem fakulteta. Jevrejski protokoli slednice gradskoga zastupstva u Jerusolimu. Na intervencije Vaad Leumi kod palestinske vlade, odlučeno je. da će se u buduće protokoli sjednica .gradskoga zastupstva u Jerusolimu, koji su se do sada samo na arapskom jeziku vodili, i u jevrejskomu jeziku voditi. Time se udovoljilo starome zahtjevu jevrejskih zastupnika u jerusolimskomu gradskomu zastupstvu. Liječnički dom u Tel Avivu. Na prijedlog društva jevrejskih liječnika u Tel Avivu. prepustio je magistrat Tel Aviva tomu društvu badava gradilište, na kojemu će se sagraditi liječnički dom. U toj će se kući koncentrirati sav namještaj telavivskog liječništva. Kuća, koja će se zamalo sagraditi, imat će stručnu knjižnjicu, predavaonicu, čitaonicu i štaciju za prvu pomoć. Iz te bi štacije vremenom trebalo proizaći društvo za spašavanje, koje bi se po cijelome gradu razgranilo. Broj liječnika u Tel Avivu. Prema predavanju, koje se nedavno održalo u Te! Avivu. bilo je 1. jula 1924. u Tel Avivu 77 liječnika, «edju nji-

ma 15 liječnica. 1. jula ove godine narasao je broj u Tel Avivu već na 110. Gajenje naranča u Palestini. Dobri uspjesi, koje su uzgajatelji naranča u Palestini postigli u zadnje dvije godine, vrlo su pojačali gajenje naranča u Palestini. U mnogim će se kolonijama zasaditi za buduću sezonu velike površine tla s novim vrtovima naranča. O palestinskoj industriji duhana. Sadioci duhana, pa i tvorničari cigareta veoma su zadovoljni s povišenjem carine na uvoz duhana i cigareta. Radi novih duhanskih naredba neposredno se povećao uvoz inostranih cigareta. Nedavne nadopune naredaba, kojima je carina povišena od 60 pijastera na 100 pijastera po kilogramu, normalizirali su stanje i omogućili su domaćoj fabrikaciji, da može uspješno konkurirati inportiranim cigaretama. Nova industrijska poduzeća u Palestini. Na obali izmedju Hajfe i Ako bit će uredjena nova tvornica silikatnih opeka sa kapitalom od LE 20 —30.000, čim se nadje za to prikladno zemljište. Jedan je dio potrebnih strojeva već došao, a ostali je dio već na putu za Palestinu. Tvornica će proizvoditi dnevno 33.000 opeka i zaposliti 40 do 50 radnika. Očekuje se, da će se osnutkom te tvornice gradjevni troškovi u zemlji znatno sniziti. Tvornica je alkohola »Heharif« u Hajfi već započela svojom djelatnosti i proizvodi po prilici 1 tonu čistog alkohola dnevno. Sva se produkcija potroši • samoj zemlji, a potražnja je veća od proizvodnje. Plaća se LE 85—86 za tonu. Tvornica, koja momentano 24 sata dnevno radi, postavila je već nove strojeve i tako će svoju produkciju povećati za 2 tone dnevno. Gradnja velikoga hotela u Migdalu. Zadnjih je dana augusta zaključen ugovor medju društvom »Migdal-American Hotel Company« i jevrejskih graditelja o gradnji velikoga hotela u Migdalu. Gradnja će stajati LE 15.000, a zaposlit će godinu dana više od 100 radnika. Cionistički biro u Ženevi. U Ženevi otvoren je po svršetku don. kongresa novi cionistički biro pod imenom »Organisaitton cioniste. Bareau de Geneve«. Biro, kojim upravlja dr. Viktor Jacobson, nalazi se: Geneve, Chemn du Square, 9., i u glavnom« imat će da rješava zadaće, koje proizlaze iz odnosa cionizma prema Savezu Naroda. Useljavanje u Palestinu u mjesecu augustu. Kako JTA javlja, uselilo se u Palestinu tokom mjeseca augusta 3693 osoba. Turistički promet u Palestini u maju 1935. U maju 1925. prispjeli su po »Commercjal Bulletinu« palestinske vlade 6278 stranaca, a vratilo se 1708 stanovnika. Ruski prozeiiti hoće da se nasele u Palestini Oko 200 ruskih prozelita, koji po njihovoj predaji potječu od Židova i koji su u doba cara Nvkole I. prisilno pokršteni, obratili su se na palestinske urede i na palestinsku cionističku egzekutivu s molbom, da im se podjieli dozvola za useljenje u Palestinu. Prozeiiti su u glavnom zemljoradnici i posjeduju sredstva za naseljenje u Palestini.

Iz Jugoslavije ŽIDOVI I VOJSKA

Pod naslovom »Jedna ispravka* donio je beogradski »Balkan« ovaj člančić: II ranglisti rezervnih oficira pogrešno se vodi rezervni pešadijski poručnik Salom I. Salvator već treba Šua Salvator 1. Salom. Tako u jednom od poslednjih brojeva »Službenog Vojnog Lista« objašnjava Ministarstvo Vojske i Mornarice. Čast i poštenje ovom nepoznatom gospodinu, ali rasudjuhići po njegovom čudnom imenu, niko živi mediu svima Srbima, svima Hrvatima i svima Slovencima ne može da objasni: na kakav je način on mogao dospeti do redova naših rezervnih oficira? Bilo da je samo Salvator, bilo da je Šua—Salvator, bilo da je to Salvator dolazi pre bilo posle Saloma, tome gospodinu nikako nije mesto u našoj vojsci. Ne moraju, do duše, svi naši rezervni oficiri biti Milovani i preživati se na »ić«, ali nesumnjivo svi moraju biti nacionalisti još od krštenja. Znamo da ima u

8

»ŽIDOV.

BROJ 49—41.