Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANTA ŽIDOVSTVA

Otpor, Vatra, Obrana

U Zagrebu se širi pokret, na koji smo navikli. Različne omladinske organizacije, od kojih je svaka imala svoju borbenu sekciju, a koje su do nedavna živjele od medjusobne borbe i od podupiranja onih elemenata, kojima je ta borba bila dotad po ćefu, ostale su iznenada bez posla. U atmosferi, zasićenoj plemenskom mržnjom, zaslijepljenoj političkim frazama različitih stranaka, a zaglupljenoj terorističkim i demagoškim nastupom vodja, odvraćenoj od zreloga socijalnog gledanja i shvatanja, u toj je atmosferi sporazum izmedju Narodne Radikalne Stranke i Hrvatske Seljačke Stranke naišao na potpuno nutarnje nerazumijevanje. Ni vodje pojedinih omladinskih organizacija, ni članovi njihovi nijesu mogli shvatiti, da je prestalo vrijeme negativnih raspra i borba, diktiranih slijepom mržnjom i vlastohljepljem pojedinaca, a da mora započeti pozitivna izgradnja narodnoga i državnoga života, koji će onda sam od sebe roditi nove diferencijacije socijalne, političke i kulturne prirode. Nespremljene za mirno djelanje, a sastavljene od najveće česti iz nezaposlenih ljudi, ove su organizacije kanda zvane da budu oružjem u ruci kojekakovih mračnih tipova. Tako nastaje »Otpor, list za narodni jezik i privredu«. Jezik odmah napuštaju, jer mu i sami nikako nisu vješti. Privredu ne će da ostave u miru, makar se i u nju ništa ne razumiju. Ta privrednim se pitanjima može da privredjuje, jer je dosta napasti jednu stranu, pa će te njena konkurencija nagraditi i pomagati. Otpor se ogradjuje od tudjega kapitala i protiv tudjinaca što ulaze s tim kapitalom, ogradjuje se protiv uvoza strane jeftine robe. A u isto vrijeme traže se vani zajmovi; u isto vrijeme treba da se razvijaju nove industrije, koje bi Otpor trebao da štiti, ali za koje nema kapitala ni stručnih sila. Otpor zastupa interese hrvatskoga kapitala; ne zastupa narod i ne zastupa interese seljaka. A da bolje uspije u službi hrvatskoga kapitala, koji je sitan i neznatan pa ne može da konkurira svojoj starijoj i razvijenijoj braći, Otpor napada Židove, tobožnje glavne nosioce tudjinske invazije, jer je to linija najmanjega otpora. Ali Otpor služi i posve stranačkim interesima. I zbog toga se cijepa. Izlaze nezadovoljnici, koji ne će da se samo odupiru nego hoće da razbukte vatru, pa makar ona sažegla sve pozitivno. »Vatra« je izričito antisemitska; njoj pomažu izvanjske antisemitske organizacije, pa je ona zacijelo bolji predstavnik tudjinske invazije od Židova, koji hoće da mirnim radom stiču i jedu kruh.

I Otpor i Vatra bore se medju sobom. Izvana je to borba o agresivni napadaj ili samo organizirani otpor. Za upućenoga ta borba znači nastavak dosadašnjih razračunavanja izmedju protivničkih organizacija, koje se i poslije sporazuma ne mogu pomiriti ni umiriti. Te borbe idu još dalje.

Iz »Vatre« izlazi »Obrana«. Ona hoće da brani narod i državu, pa i Židove kao dio države, od tih revolucionarnih elemenata; osudjuje i otpor I agresivni napadaj. A iza kulisa nam se opet ukazuje stranačka borba o prevlast u omladinskim organizacijama, o vlasti nad masom nezapo-

K NOVOJ GODINI!

Započela je nova godina, nova godina vremenskog odsječka u našoj historiji, koji će buduća pokoljenja nazivati vremenom izgradnje Erec Jisraela. Početak jedne nove godine u toj epohi, u kojoj svaki dan, svaki rad, svaka žrtva i svako izvršenje imadu veće značenje i veću važnost, za nas je stoga više no (convecijonalni znak, u toku vremena, ona je obratnica, koja pred nas stavl|a nadu našega naroda u cijeloj njezinoj veličini, a podjedno i svu težinu naše odgovornosti. Za nama je godina napredka, koja mnogo obećaje. Ali pored svega što je već postignuto znademo, da je sve to. tek početak: ono što je stvoreno, valja uzdržati i izgraditi, novo djelo treba pripravili i započeti radom, izgradnja ne može i ne smije da zapinje ni časka. U ime rada u Palestini, u ime ovoga djela, koje je Vaša stvar, Židovi cijeloga svijeta, obraćamo se na Vas, u kojem god taboru stajali, sa zahtjevom, da nas čujete, jer to zahtjeva Erec Jisrael: vršite svoju dužnosti * XIV. cijonistički kongres, koji se održao u Beču, vijećao je o potrebama palestinskog rada za koji ima Keren Hajesod da nađe financijsko pokriće, i ustanovio ih je nakon svestranog i ozbiljnog ispitivanja u formi radnog budžeta u visini od 600.000 funti. Ovai budžet pokriva samo najelementarnije potrebe na području poljoprivredne i gradske kolonizacije, kulturnoga i sanitarnoga rada, imigracije i nabave rada. On može, ako će biti potpuno i točno pokriven, da unapredi povoljni razvitak zadnjih godina, može da iskonsti sveudilj rastuću imigraciju za ekonomsku konsolidaciju, on će prije svega da učvrsti zametke lijepoga razvoja na kolonizatornome polju i novoj zajednici privesti nove snage u svim njezinim ekonomskim, socijalnim i kulturnim nastojanjima. Zato Keren Hajesod mora da namakne ovaj minimalni budžet od 600.000 funti, da se bez odbitka i zatezanja, mjesec za mjesecom privede radu u zemlji. * Ali taj budžet, postavljen prema načelima skrajne štednje i ograničenja ne smije biti posljedni rada za Keren Hajesod u budućoj godini. U spoznaji potreba većeg, opsežnijeg i čvrsto fundiranog obnovnog rada, u a želji, da se pospješi cjelokupno djelo izgradnje izdao je XIV. cijonistički kongres lozinku: Jedan milijun funti u ovoj godini za Keren Hajesod! Tu parolu dajemo dalje Židovima cijeloga svijeta, prožeti njenom potrebom i uvjereni o mogućnosti njenog ostvarenja. Jer hoćemo, da uredjeni ekonomski sistem učini rad u Erec Jisraelu odista produktivnim, jer hoćemo, da bujica emigracije, koja sada gravitira ka Palestini kao jedinoj gostoljubivoj zemlji, stalno raste, a da time ne bude prouzročena opasnost neuspjeha ili ekonomskih komplikacija, jer hoćemo, da ujedinjena energija i požrtvovnost svih prijatelja velikoga djela bude dosta jaka, da postigne taj cilj, pozivljemo cjelokupno židovstvo na čin za Erec Jisrael putem Keren Hajesoda: Namaknite u godini 5686. jedan milijun funti za izgradnju naše domovine u Palestini! London, u tišriju 5686. Hajim Weizmann Nahum Sokolov predsjednik Cijonističke Organizacije predsjednik Cijonističke Egzekutive Direktori Keren Hajesoda : Isak Najdić Bertholđ Feivvel predsjednik upravljajući ravnatelj Arnold Barth Emanuel Neumann Georg Halpern Morris Rothenberg Salamon Kaplansky Harry L. Simons

GOD. IX.

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO : ZAGREB ILICA BROJ 31, 111. KAT

ZAGREB 2. oktobra 1925. - 14. tršrl 5686.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA GOD. ICO D. POLUGOD. 50 D ČETVRTGOD. 96 D. POJEDINI BROJ 2. D.

BROJ 42