Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Pred Saveznim Vijećem

Cetrnajsti je cijonistički kongres ostavio mnoga pitanja neriješena. Židovska štampa širom svijeta tretira našu situaciju. Protivnici proriču cijonizmu oslabIjenje i propast. Naprotiv djonistička štampa iznoseći dokaze našega rasta i videći i u protivštinama različitih struju elemenat borbenoga napretka, sprema teren za velike promjene u Organizaciji, koje su bezuvjetno potrebne. 21. oktobra bit će u Berlinu sjednica Akcijonoga Odbora Svjetske Cijonističke Organizacije. Tamo će izabrani predsjednici NVeizmann i Sokolov iznijeti imena svojih suradnika, koji se imadu izabrati članovima Egzekutive. Ta će sjednica biti prema tome od vanredn-e važnosti; možda će po značenju biti odlučnija od samoga kongresa, koji se sve u svemu mora smatrati kunktatorskim, jer nije mogao da nadje rješenje za najpreča pitanja. Naše se dakle Savezno Vijeće sastaje u momenatjkad djonistička situacija pokazuje dvogubu, Janovu glavu; kad se može razviti žestoka borbu, koja će možda duboko potresti temeljima Organizacije, a kad isto tako može da se atmosfera dokraja raščisti na sjednici Akcijonoga Komiteja. Prema tome je donekle i opravdan stav naše štampe, koja kanda ne će da kritički upućuje u momentanu situaciju i u njene zbrkane probleme, nego naprotiv u referiranju i iščekivanju prati razvitak situacije, da na koncu iznese konačno stanje. Ipak je zbog kontakta s pokretom potrebno, da se barem na samom Saveznom Vijeću upozna situacija, pa da i mi povučemo nužne konzekvence. Jedna od najpotrebnijih novota je o rg a n i za c i j a cijonističkoga centruma, klalcijonizma- Rad na kongresu bio je oteščan upravo time, što klalcijonisti ne istupaju jednovito, što nemaju čvrsto i odlučno vodstvo, koje bi znalo da iz centruma stvori zdravu protutežu desničarskim i Ijevičarskim frakcijama. Naši su cijonisti od najveće česti klalcijonisti, oni ne pripadaju nijednoj frakciji. Hitahdut je doduše već unazad nekoliko godina pokušavala da se i organizatorno ispolje simpatije naših cijonista, naročito omladine spram hebrejske radne Palestine. Ipak je frakcionarstvo u nas nemogućno, pa bi svaka frakcija ostala pot. puno nemoćna. Naši hitahdutovci mogu da cijonistički rade samo unutar Saveza, a čini nam se, da i omladina, i ako hitahdutovski obojena, u dubini nije tako partijski izgradjena i frakcionaški uzgojena, a da bi mogla i htjela da na bilo koji

način bez dubljih razloga ostavi rad unutar Saveza Cijonista. Prema tome i jest u nas problem frakcionarstva drugačiji; 011 je mnogo lakši. Hitahdutovci mogu i moraju da učestvuju u vodstvu Saveza; oni mu moraju da budu i odgovorni nosioci. 1 onako nijesu za cijonistički rad toliko bitne protivnosti programa, ako se samo dadu povezati u zajedničkom radu. To je druga najhitnija potreba cijonizma: da rasprama ne štetuje praktični rad. Njemačka nam može biti dobrim uzorom; tamo su se odmah iza kongresa ujedinile u zajedničkom pozivu sve struje, da se bez obzira na razlike dadu zajednički na osiguranje izgradnje, za koju je potrebno barem namaknuče budžeta od! 600.000 funti, a po mogućnosti i od 1 milijuna za Keren Hajesod. I nama su na kongresu dani novi (kontingenti, napose je kontingent Keren Kajemeta s 3000 povišen na 4500 funti. Naš rad za Keren Hajesod nikako ne zadovoljava. Prema tome je potrebno, da se na Sav. Vijeću iznova razdijeli kontingent; da se promijeni kontingent dosadašnjih mjesta-prinosnika, ali da se za K. K. L. osvoje u znatnijoj mjeri i neka nova mjesta. Treba da se odredi plan nove propagande. koja će morati da ima više inicijative i da bude mnogo aiktivnija. U tom radu ne smije biti mjesta parčanju u partije i frakcije. Čini se, da će ovaj puta i o ml a d i na istupati aktivnije na Vijeću. Ona može da pokaže na neke realne rezultate svoga rada, a još više na specifične svoje zadatke u našemu cijonizmu. Njena je dužnost, da bude neprekidni purifikator cijonističke atmosfere, da je neprestano čisti i od umora i od ličnih ambicija i necijoni-

stičkih motiva. Ona ima napose da čuva osnovne postulate cijonizma; da se brine za njihovo čisto ostvarenje. Njen je naročit amanet kulturni rad, kojemu je ona glavnim i gotovo jedinim nosiocem; ona pored svih neznatnih sredstava pa i pored svoga dosta siromašnoga židovskoga znanja kanda instinktivno pogadja pravo i nadvisuje mnoga djela starijih, koji su joj i po znanju i po sredstvima neisporedivo nadmoćni. Njen se aktivan istup mora pozdraviti, i ako će biti dostarijih, da trezvenošću podupru, a gdjekad i korigiraju omladinske zahtjeve. Od naših velikih zadataka treba da se napose spomenu hebraizacija f h a h š a r a. U jednoj smo i u drugoj mnogo zaostali za ostalim cijonističkim savezima., lako je gdjegdje briga o njih prepuštena naročitim institucijama, kod nas se pored Omladinskoga Saveza za njih može uspješno da brine samo Savez Cijonista. On bi morao da vidnije vodi kulturnu i odgojnu politiku; on nije samo administrativni ili sabirni ili politički instrumenat. On ima da daje direktive za odgojni rad; ima da potiče osnivanje kurzeva za hebrejski jezik; ima da subvencijama pomaže njihov rad. Oa naročito mora da vodi brigu o čitavoj našoj štampi; njemu se mora dati pravo, da pomaže ili odmaže one listove,, koji rade u interesu cijonizma ili protiv njega. On bi napose imao da povede javnu propagandu; da putem općenite štampe informira javnost o ciljevima cijonizma, pa d'a ga tako sačuva od zlopakih tumačenjaPosebno je, a najvažnije područje rada, osvojenje i uprava bogoštovnih, vjeroispovjednih općina. U čitavom nizu općina još ne vladaju cijonisti, a i drugdje se njihova uprava ne razlikuje mnogo od predjašnje. Savez Cijonista imao bi da vodi i tuđe jasnu, pozitivnu politiku; da izgradi općine u instrumente židovskoga, obnovnog rada. Velik dio općinskih agenda išao bio onda u korist naših ciljeva; kulturna i socijalno-humanitama poslenost dobila bi time smisao. Općine bi morale osnivati hebrejske škole i kurzeve; brinuti se za podmladak židovskoga učiteljstva; uzdržavati dječje vrtove.. One bi morale po principu cijonističke f produktivne pomoći davati djecu u zanatlijske škole, odgajajući ih za Palestinu. Ovo Savezno Vijeće ima da bude izvorom novih snaga, kako bi se čitav Savez Cijonista preporodio, pa da mogne obnoviti u znaku cijonizma čitavo jugoslavensko židovstvo.

Upozorenje Savezno Vijeće održat će se u nedjelju, dne 18. i ponedjeljak, dne 19. oktobra 1925. u Zagrebu, Ilica 54. (u dvorištu „Dvorana Tucić“). Početak tačno u 9. s. u jutro. Tajništvo Sav. Cijonista.

Ben Josef.

GOD. IX.

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO : ZAGREB ILICA BROJ 31, 111. KAT

ZAGREB 9. oktobra 1925 - 21. ti§rl 5686

IZLAZI SVAKOG PETO RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA GOD. ICO D. POLUGOD. 50 D ČETVRTGOD. 96 p. POJEDINI BROJ 2. D

8R0J43