Жидов

IZVJEŠTAJI SAVEZNOGA ODBORA TAJNIČKI IZVJEŠTAJ.

Praktički rad u Erec Jisraelu, koji se •sve više razvija, traži od nas, da sve svoje sile posvetimo radu za namicanje sredstava, da taj rad ni za čas ne zastane. f Ovaj rad. koji još isključivo tereti čijomstičku organizaciju, ne poznaje i ne mari za reklamu i buku, isključuje svaku senzaciju. To umara one, koji nisu dosta povezani s dijelom izgradnje Palestine i daje prilike protivnicima obnovnoga pokreta, da svijetu pričaju o nazadovanju i čak propadanju cionističkoga pokreta. 1 tek s vremena na vrijeme ima i takovih »velikih« momenata, koji opet cijelome svijetu dozivlju u pamet, da cijonistički pokret ne samo još uvijek živi, već da u njemu ima tolike stvaralačke snage, koja se. ispoljuje u velikim djelima, što ih je stvorio židbvski jišuv. Takav jedan dogadjaj bio je otvorenje hebrejskog universiteta u Jerusolimu, koje je skupilo zastupnike cijeloga kulturnoga čovječanstva i pokazalo im, da Židovi gradeći svoju domovinu, žele da u prvome redu izgradjuju sebi dom za znanstveni rad. Taj je dogadjaj bio vanredni poticaj ne samo za cijoniste, već i za necijoniste. koji su se oduševljeno priključili veličanstvenoj manifestaciji svijesnoga židovstva. ♦ Otvorenje hebrejskog univerziteta. Vanredni dogodjaj otvorenja hebrejskog universiteta u Jerusolimu upotrijebio je Savezni Odbor kao povod velikoj manifestaciji za izgradnju Palestine, kao što je još nijesmo imali, ni iza prevrata, ni iza San Rema. Bio je to veličajan jedinstven istup cjelokupnoga židovstva naše Kraljevine. Svagdje proslavljeno je ovo otvorenje hebrejskog sveučilišta svečanim službama božjim u sinagogama i zborovima; u mnogim mjestima zatvarali su Židovi svoje radnje u počast toga dana, a velik dio židovskih općina votirao je znatne doprinose za Keren Kajemet Lejisrael. Savez Cijonista kao i sve naše uglednije korporacije poslale su hebrejskom sveučilištu pozdravne adrese. Službeni list »Židov« izdao je povodom otvorenja hebrejskoga universiteta svečani broj. a cijelo naše nežidovsko novinstvo s jednom iznimkom donijelo je opširne članke i referate o svečanostima povodom otvorenja sveučilišta. Ilustrovani listovi donijeli su ilustracije, koje im je stavilo na raspolaganje uredništvo Židova«. XIV. Kongres. Savez bio je zastupan na XIV. kongresu sa tri delegata, a naši delegati bili su izabrani u najvažnijim odborima; predsjednik našega Saveza bio je pročelnik grupe malih zemaljskih saveza (t. j. onih zemaljskih saveza, koji su na kongresu zastupani sa manje od četiri delegata). Organizator# rad. Teške prilike u Savezu, pod kojima je Savezni Odbor preuzeo vodstvo, iziskivale su, da Savezni Odbor posveti punu pažnju organizatornim pitanjima našega Saveza. Nije bilo sjednice Radnoga ili Saveznoga Odbora, na kojoj se nije

raspravljalo o organizaciji naših mjesnih . Cijon. Organizacija, a naročito su se bavile s tim pitanjem sjednice Saveznoga odbora u Brodu na Savi (7. i 8. XII. 1924.) i n Zagrebu (27. i 28. VI. 1925.). Stvoren je cijeli niz zaključaka, kojima je bila svrha, da s jedne strane stvore uvjete* da se naše MCO moga aktivirati i da razviju naročito kulturni rad. S druge se strane-nastojalo, da budu u što boljoj vezi sa Saveznim Odborom i da se MCO daje mogućnost, da sama djeluje na budući rad na taj način, da dobivaju utjecaj na sastav budžeta, koji se prije Saveznog Vijeća ima priposlati svim M. C. 0.. da na nj stave svoje primjedbe i da lime ujedno preuzimaju obvezu, da će svim silama poraditi, da se taj budžet doista i namakne. Pored toga nastojao je S. 0., da dodje što više u lični kontakt s pojedinim M. C. O. Članovi S. O. odnosno R. O. posjetili su ova mjesta: Brod na Savi, Beograd. Derventa, Niš, Novi Bečej, Novisad. Karlovac. Koprivnica. Osijek, Sarajevo. Split, Vinkovci, Zavidović i Zenica i svagdje su nastojali, da potaknu na rad tamošnje M. C. O. U većini slučajeva imao je taj posjet i uspjeha. Ali mi nemamo dovoljan broj' Članova S. 0., koji bi uvijek mogao poći na put, a to bi bilo potrebno kod svake akcije, ako želimo, da joj osiguramo uspjeh. Ta okolnost, da nismo mogli uvijek poslati ljude u pojedina mjesta, imala je za posljedicu, da su se naše akcije odugovlačile i da nisu imale onaj uspjeh. koji smo mi očekivali. Tome je htio doskočiti S. (). uvedenjeip t. zv. jedinstvene akcije. Već na sjednićiS. 0.. koja se održala dne 7. i 8. decembra 1924. u Brodu na Savi. iznio je naš blagajnik prijedlog za jedinstvenu akciju, koja je \ imala da se tako organizira, te bi u jednome unaprijed odredjenom iznosu bile sadržane sve svote, koje je pojedini cijonista namijenio dati svim cijonističkim institucijama. Na taj se način ne bi morale provadjati neprestane sabirne akcije kod samih cijonista uslijed čega bi dobili vremena, što bi ga mogli iskoristiti za agitaciju, koju smo zaokupljeni neprestanim novim akcijama mnogo zanemarivali. Radni se Odbor opširno bavio s ovim predlogom, a kasnije Savezni Odbor u svojoj sjednici od 27. juna o. g., pa jc svim mjesnim cijon. organizacijama bio priposlan poziv Radnog Odbora, da se provede pokušaj s jedinstvenom akcijom. ali do danas Radni Odbor nije dobio odgovora ud Mjesnih Cijon. Organizacija. pa uslijed toga nije u stanju, da Saveznom Vijeću izvijesti o rezultatu ovoga nastojanja. U praksi provela je nezavisno od akcijo Radnoga Odbora vukovarska organizacija ovaj princip jedinstvene akcije i to sa dobrim uspjehom. Naši delegati na konferenciji Keren Kajemota i Keren Hajesoda tražili su od centralnih institucija dozvolu za prover denje ove akcije, ali ni Keren Hajesod ni Keren Kajemet nije pristao na provedenje ovoga principa, jer se boje, da bi on doprinio mehaniziranju cijeloga pokreta, i neminovno i do materijalnoga sloma

cijeloga našega djela, a naročito, da bi. razorili aparat naše organizacije, koji je teškom mukom stvoren. Moramo stoga odustati od provedenja ove namisli s kojom smo htjeli osigurati našim institucijama znatan prihod, a pored toga dobiti i vremena za propagandu i kulturni rad, široko polje rada, koje je u nas dosta zanemareno. Sarajevski spor. Savezni Odbor, a i Radni Odbor mnogo se je bavio t. zv. sarajevskim sporom u želji, da uspostavi takovo stanje u Sarajevu, koje će omogućiti rad u tome velikome židovskome centru. Predsjednik R. O. i- tajnik Saveza bili su u Sarajevu, da omoguće barem rad zaKKL, ali i to nije uspjelo. Što više: spor se sve više zaoštrio, te je doveo do sukoba izmedju R. O. i vodstva sarajevske mjesne organizacije radi šekelske akcije i uskrate übiranja doprinosa za Savez ša strane sarajevske mjesne čijom organizacije. Uslijed toga je Savezni Odbor na prijedlog R. O. predao cijelu ovu stvar Saveznom sudu, koji će doskora donijeti svoj pravorijek. Medjutim zapeo je sav rad u Sarajevu, jer vodstvo M. C. O. nije vršilo svojih dužnostiMošav-Jugoslavija. Bez sumnje bila je glavna zadaća Saveznoga Odfbora, da dovrši započeti rad za osnutak Mošav-Jugoslavija, koji je zaključen još na Saveznom Vijeću u Npvom Sadu 1923. Iz komunikeja Saveznog i Radnog Odbora poznato je. da pored svega našega nastojanja još nismo uspjeli, da konačno svladbmo sve poteškoće, kojima smo se morali boriti. Ove su poteškoće izazvane s jedne strane nemarom jednog dijela naših mjesnih organizacija. koje nisu do danas provele akciju za jugoslavensku naseobinu tako, da nije još namaknut potrebiti novac za investicije kolonije. S druge smo strane imali tešku borbu s upravom Keren Kajemeta radi kupnje zemljišta, koja je konačno završena u našu korist. Tim više' je danas naša dužnost, da namaknemo sredstva za investiciju kolonije. U budžetskom prcdlogu naći ćete naš predlog, kojim mislimo da osiguramo sredstva, koja su bezuvjetno potrebna koloniji za njezin osnutak i kasniji opstanak. Taj zadatak morat će biti prvi i najpreči, što će ga imati da izvrši novi R. 0.. jer se više ne može zatezati osnutkom jugoslavenske naseobine, tim manje, što nedovršena ova akcija priječi svaki daljnji rad i jer se u redovima naše omladine opet budi želja za ozbiljnom hahšarom, pa će se i taj zahtjev morati uvažiti, ane ćemo moći pristupiti riješenju potonjega pitanja, dok nismo dovršili rad za osnutak jugoslavenske naseobine. Šekclska akcija podbacila je u ovoj kongresnoj godini, ma da su svi znaci nagoviještali dobar uspjeh, jer se još nikad u nas nije prije toga vodila šekelska kampanja uz tako živu novinsku polemiku. A ipak: konačni broj šekalim od 4606 zaostaje za prošlogodišnjim. pa ako u ovaj broj uraču-

2

»2 1 D O V«

BROJ 43.