Жидов

svima pitanjima izgradnje. Šteta je truda, jer bismo voljeli da se opširnije pozabavimo problemima našega Saveznog Vijeća, koje će imati da udari temelj snažnijemu cijonističkom razvitku u našoj Kraljevini. Ipak po novinskoj dužnosti bilježimo nepotpisani članak inače ugledne revije Narodno gospodarstvo »Poslije cijonističikog kongresa ,u Beču«. Taj članak dokazuje onu staru, kako se vid odmah pomrači, čim dodje na tapet židovsko pitanje. Članak je odugačak mozaik tačnilj ,i netačnih tvrdnja i još netačnijih zaključaka. Gosp. pisca cijonizam zanima samo zbog toga, što u kraljevini SHS imade 65.000 Židova. »koji se služe hrvatskim odnosno srpskim jezikom, koji su odgojeni našim nacionalnim životom i koji su u velikim danima posljednjih decenija pokazivali potpunu narodnu svijest, identičnu onoj borbi, koja nas je sve zajedno dovela do oslobodjenja«, a »preokret je nastao iza rata, kada su pojedine vjerske, kulturne i humanitarne organizacije započele da naglašuju svoje židovstvo, i da se po malo dijele od hrvatskog i srpskog rada. Naročito se je isticala vjerska (od nas istaknuto) židovska štampa, kojoj stoji na čelu zagrebački tjedni list »Židov«, koji je sve više skretao na lijevo, dok se nije konačno sasvim odijelio od našeg nacionalizma i prešao potpuno u židovske nacionalističke vode « Kad g. pisac tako slabo poznaje razvitak jugoslavenskoga židovstva i napose njegove štampe, onda se nemojmo čuditi, što on ne poznaje ni cijonizam, i što on novinarskim frazama hoće da mu porekne pravo na život. Za njega više nema nacionalnoga pitanja; danas ima samo pitanje Evropa contra Azija. »Elita židovskoga naroda mora se danas smatrati bijelom evropejskom rasom«, dakle se Židovi ne smiju u toj borbi opredijeliti za Aziju, jer su onda izdajice, kojima nema više mjesta u Evropi. Socijalno pitanje za g. pisca ne eksistira; Rusija njemu nije predstavnik novoga socijalnog poretka i probudjene Azije, nego će se i ona udružiti s Engleskom i s ostalom Evropom, da zajednički upokore Aziju. Takve su konstrukcije g. pisca! On dabome vidi rješenje židovskoga pitanja samo u potpunoj asimilaciji (jedamput uostalom evropskomu, bijelomu čovječanstvu, a drugiput svakomu pojedinom narodu) napuštanjem svih osebina, imena, škola, pa i miješanjem rase. Cijonizam mu je protivan realnosti, pa je osudjen na propast, a Engleska ga upotrebljava samo u spekulativne svrhe, jer da tobože 90% svoga uvoza mora da potječe iz Engleske. To je medjuto samo u prvoj trećini člankaSvršetak je potpuno drukčiji! Tu g. pisac kaže doslovce: »Za danas je realnost u tome,, da si jedan dio nacionalno svijesnih Židova osniva državu i da ta država pokazuje prve znake opstanka. Suverenu vlast nad tom novom državom pridržao si je cijonistički kongres, koji daje direktivu u sveukupnom radu oko izgradnje nove Palestine.« Dabome: najprije treba netačnim argumentima dokazati nerealnost cijonizma, da se opravda novo frizirana misionarska ideologija asimilacije; kad je to svr-

šeno, treba doduše i opet netačnim, ali protivnim razlozima ukazati na realnost Palestine, da se već sad »stupi u gospodarskom smislu u dobre veze s ovom novom državom, jer potrebe su tamo vrlo velike, a kod nas optt ima u znatnoj mjeri takovih artikla, koji će naći dobru prodju u Palestini.« Iza oyoga članka, koji u ime Srba i Hrvata izriče simpatije cijonizmu, a u isti mah ga žali, mora da se krije židovsko lice. Mi, i ako žalimo taj skroz naskroz netačni članak, mogli bismo čak i da simpatiziramo s njim, kad ne bi bilo u nas moralne i intelektualne čistoće. Mogli bismo da simpatiziramo s njim, jer on pokazuje argumentaciju asimilanta, koji principijelno osudjuje to vraćanje Aziji, koji se buni protiv nacionalizma, koji bi htio asimilaciju a koji ipak mora da se pokloni realnosti cijonističke Palestine, i koji se u svom židovskom srdašcu ipak negdje u dubini moli, da to ne bude engleska spekulacija, nego da cijonizam donese vijekovjma čekano oslobodjenje. A to je već jedan znak geule! r. U sjednice Radnoga Odbora. U sjednici Radnoga Odbora od 7, o. mj, čita se dopis predsjednika Saveza, g. dra. Alkalaja glede molbe za popust na željeznici prigodom Saveznoga Vijeća, zatim dopis Centralnoga ureda cijonističkih društava Južne Srbije, u kojemu se izvješćuje o dosadašnjemu radu i razlozima, zašto je u tome radu sad nastao mali zastoj, nadalje izvještaj Židovskog Narodnog društva u Novome Sadu o stanju društvenog rada, koji je izvještaj nadopunio g. Meir Weltmann iz Novog Sada. Iza toga raspravljalo se o pitanjima Saveznoga Vijeća.

POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA!

Završili smo sabirnu godinu s uspjehom, da smo namaknuli propisani kontingent. Radost, koju osjećamo radi toga sjajnoga uspjeha, za čas prekida naš rad. da se uzmognemo osvrnuti na rezultat, što smo ga postigli i da brzo bacimo pogled na budući naš rad. koji će od nas tražiti još većih žrtava, još više truda i napora. Da naše nastojanje bude uspješno, treba da se posavjetujemo o budućem radu. n Dne 18. i 19. oktobra održat će se Savezno Vijeće Saveza Cijonista. Svaki povjerenik neka nastoji da bude izabran delegatom ili njegovim zamjenikom, pa da dodje bezuvjetno na Savezno Vijeće, da pribiva

KONFERENCIJI SVIH POVJERENIKA

koja će se održati u subotu, dne 17. oktobra u 9 sati na večer. Na konferenciji ustanoviti ćemo novi kontingent za sva mjesta i dogovoriti se o budućem radu. Savezno Vijeće i Konferencija, koja će se održati tim povodom od -tolike su važnosti, da svaki povjerenik treba bezuvjetno doći u Zagreb. Uprava Keren Kajeraet Lejisrael. IZBOR NOVOG ODBORA JEVREJSKOG NARODNOG DRUŠTVA U NOVOM SADU. Kako/ nam ,fe Novog Sada javljaju, NacfjonalnO' je društvo u Novom Sadu u ponedjeljak 5. X. imalo odborsku sjtednicu na kojoj su demisroniralS gg. dr. Mafija, Sđttler predsjednik, Viiliim L.ocker .posiovodni predsjednik, kao i črtav odbor društva!. Do ove demisije čitavog odbora i zaslužnih prieldsj. dra. Saittldra i g. Lockera, koji su kroz niz godina bili vodjei novosadskih cl- te mnogo dopriinndi jačanju našega pokreta u Novom Sadu, moralo je doćj zbog lokal-

nih prilika. Nadamo se da će se ® g. dru Sa t Ham i Locfcenu pružiti još prilika 'da' nastave svoj rad za cijoniizam. .Na odborskoj (je sjedite! g; Emilu V i g u, kao privrornefnom prle/dsjieduiku, povjerena vodiSetnje aigenda,. Izvanred. .glavna skupština održat će sd 1. novembra, tđ Će se na istoj izabrati novi odbor. Izbore ćtd pripremiti, izbama koimifetja, koja se sastoji od gg. Žandara Rosenbliith, Mano ißerger, Eugen rteredßobort Rado,. Josip Brodar i Vilim Lederer. IZ NOVOSADSKE BOOOŠTOVNE OPĆINE. Dr. Armitn Kassovitz predsjednik bogostovne, općine u (Novom Santu, podnio je pismeno predstojništvu općine ostavku na svoje mjesto. U obrazloženju je naveo, da! je po njegovom uvis,retniju poželjno u ižntenelsu mira unutar općite izmeidju dijonista i nec'jonista, da se zahvali, te on to čini! sa nadom, da će njegov ćiin faktično da'lnjem naprodku i slozi u općini. Kaiko sq čitaoci sjećaju, bili su u Novom Saiđui izbori za bogoštovnu općite ove godine, u kojima su cijortiisti pobijedili, te ja Izabran za predsjednika g. dr. Kassovitz, bivši predsjednik prijašnjeg vojvodjanskog ciijorilstiićkog drlstrUcta. Sad je Kassovitz svojom demisijom žrtvovao sebe, da se konačno opet uspostavi; mir unutar općite. Inače će) i nadate cLjoiiiste imati vqć;inui u predstojit:štvu, aJi će se druga par tata ostavit! pasiv, rezistencije, u kojoj je dosada) bila, te će dobrti četiri necSjoniisEčkih članova predstojnistva. Kao uzvrat su n/ecijoniKste obećal?, da će zajedno s cijon. raditi za Izgradnju Erec Jisrae a, te će otsad novosadski Židovi u još većoj mjeri doprinijeti obnovnome djelu, a cijontete tiJeSenft borbe moći će svoje sle i opet posvetiti prodidnjfvanju i. SirSon/sviranju cijon ist»koga rada. Kao prvi znak. da je svima ozbiljno stalo diq zajedničkoga rada možemo smatrati činjenicu, da su povodom -visokih blagdana darovane kod Tore tako velike svote (i inćcijonliste) da iznose polovicu svofle. iteia.je u cijeloj prošloj godini sakupljena'. I. REDOVITA GLAVNA SKUPŠTINA ŽIDOVSKOG OMLADINSKOG KOLA. Dne 4. oktobra održana je u vijećnici ŽnL bog. općine I. red. gl. skupština sa običajnim'dnevnim redom. Vrlo brojno posjećenu skupštinu otvara prvi predsjednik Kola Cvi Rothmuller, koji iza uvodnog pozdrava govori o značenju blagdana Sukota za omladinu te iznaša misli vodilje, koje trebaju vladati radom Kola. Potpredsjednik Joel Rosenberger drži kratki referat »o rezultatima Kola« u kojem on kao voditelj istog , u posljednje vrijeme iznaša sve -pozitivne uspjehe, a za izostale iznaša razloge. Njegov referat prcm je bio u vrlo maloj mjeri defetistički ipak je naišao na razumijevanje. Tajnik Artur Schwartz pak drži svoj izvještaj u kojem iznosi rad udruženja od svog .osnutka sve do sada. Napose referiše o rado u sekcijama, koje su postigle zamjerne uspjehe a L naišlc su na opće razumijevanje u društvu, nadalje 0 nedjeljnim sijelima, izletima, o sudjelovanju na VI. Sletu i S. V. u Osijeku itd.. konačno se upušta u crtanje budućnosti društva iznašajući konkretne prijedloge i zahtjeve. Blagajnik Cvi H i r s c h podnaša svoj izvještaj iz kojega se vidi aktivnost blagajne. Nakon izvještaja revizora Jule Weiner da su knjige pregledane i u redu pronadjenc, razvija se kraća debata u kojoj sudjeluju: Moše S c h w e iger, E. Goldner, F. Reiner, E. Zentner i Cvi Rothmuller, koji odgovara debantima. Apsolutorij podijeljuje se jednoglasno. Kod izbora novog odbora, izabrana je velikom većinom glasova slijedeća listina: Predsjednik Joel Rosenberger, potpredsjednici T. Schvvartz 1 Moše Schweiger, tajnici Eugen Rosenb au m i Slavko D e u t s ch, blagajnik Oto Hirsch 1, knjižničar Mirko Hi r sch 1, revizori Štefa Salzberger i Franjo Zentner, obranički sud dr. Beno S t ei n, Drago S t ein e r i Filip Reiner. Nakon riješenja nekih internih pitanja zaključuje novi predsjednik skupštinu sa pozivom na dalnji ustrajan rad. z. Simhat-Tora vjenčić. Društvo »Hatarbut« priredjuje, dne 10. o. mj. u 9 sati na večer SimhatTora vjenčić u "društvenim prostorijama, Peščenica VI. br. 9. sa biranim programom. Promocija. Dne 6. o. mj. promoviran je na zagrebačkom universitetu član Ž. N. A. K. »Judeja« Ernest Gottfried na čast magistra pharm a cia> e. Srdačnp čestitamo!

»ŽIDOV«

BROJ 4?