Жидов
V. Od izdataka departcmehta za tvgo•viiui i industriju ođređjeii je prije svega iznos od 25.000 funti, kojim će se učestvovati kod osnutka Industrijske banke. Sa isto tako velikim iznosom namjerava i Company da učestvuje kod Industrijske banke. Nadalje ueestvovat ee Kfi sa 5000 funti kod Mizrahi-banke i 2000 funti kod Obrtničke banke; nadalje votirano je 2000 funti kao kredit za obrtnike, koji se ima podijeliti kao pripomoć za naseljivanje u gradovima, gdje još nema židovskih obrtnika. Trgovačkom dcpartementu samome stavljeno je na raspolaganje 4000 funti u svrhu podjeljivanja manjih zajmova pojedinim preduzećima. Stavka od 4000 funti za razna poduzeća odnosi se na pripremne radove kod provođenja koncesije na Mrtvom moru i jezeru Morom. VI. Za Aliju stajalo je u prošloj godini Egzekutivi na raspolaganju budžet od 27.800 funti. Obzirom na jaki porast imigracije taj je iznos znatno prekoračen tako, da je u istinu iznosio 42.000 funti. Kongres nije samo uvažio pojačanu imigraciju, već je stvorio cijeli niz važnih zaključaka za razvitak transporta, turistike i Hališare. Glede sredstava nije kongres tako veledušno postupao, jer dok je imigracijom departement tražio 68.200 funti, a imigracijcna komisija 48.000 funti, votirao je kongres samo 39.000 funti, dakle manje, no što su bili efektivni izdaci u prošloj godini. To ne znači izgradnja, već skučcnje i štednja, to ujedno i znači, da se taj sniženi budžet imade bezuvjetno namaknuti ako ne ćemo da nastanu velike poteškoće u imigraciji. VII. Za »Upravu« t. j. za uzdržavanje cjelokupnog aparata Palestinske Egzekutive sa svim njezinim departementima, bilo je u prošloj godini predvidjeno 15.000 funti. Taj iznos nije dostajao, jer se uistinu, potrošilo 21.000 funti, dakle 5% budžeta, koji prolazi rukama administracije. U novi budžet uvršten je iznos od 19.000, t. j. nešto preko 3%. Kongres želi, da ■ budžet administracije« bude što manji, premda se mora naša javnost sprijateljiti s time, da budžetom od 600.000 funti ne mogu upravljati amateri, već samo dobro ovganizovani kader stručnjaka, koji se ali mora plaćati. Egzekutiva nastoji, da izdaci budu što manji, a isto tako i direktorij Keren Hajesoda. VIII. Vanredni izdaci sadržavaju stavke za važne političke radove, koji su od zamašne važnosti za cijeli naš rad u Palestini. IX. Stavka »Vjerske potrebe« prvi put su ušle u budžet cijonističkog kongresaPrije smo samo imali stavku Mizrahi. Sad su sve potrebe institucija Mizrahija uvrštene u budžetu dotičnih resora: imigracija i rad, odgoj, trgovina i industrija. Pored svega toga uvrštena je jedna stavka za vjerske potrebe, da se osiguraju vjerske institucije naših naseobina. Izdaci usledjuju na zahtjev Mizrahija u sporazumu sa vrhovnim rabinatom u Palestini. X. Iznos od 4500 funti je prvi obrok od deset godišnjih obroka za otplatu staroga duga I. C. T-u, koji potiče još iz vremena
'Cijonističke Komisije u Palestini (t. j. za vrijeme rata i iza primirja). ♦ Ovim razlaganjem htjeli snio prikazati, da palestinski budžet za godinu 5686. predstavlja radni plan, koji je izradjen ve-.. likom pomnjom. trezno, stvarno i promišljeno. Budžet je mjeren na dosadašnjim prihodima Keren Hajesoda, mjeren ali na potrebama palestinskoga. rada i sveudilj rastuće imigracije, znači tek donju granicu onoga, što je moguće, da uščuvamo plod onoga rada, koji je stvoren u posljednjih pet godina. Moramo sve poduzeti. da taj budžet, pravodobno pokrijemo i da Keren Hajesod uzmogne svaki mjesec Palestinskoj Egzekutivi doznačiti otpadajući dio od 50.000 funti.
Zagrebačka općina i zakonski predlozi
(Svršetak.) . V. odjeljak radi o -duhovnim i verskosamoup ravnim ipredstavnicima i službenicima.* Za bolje razumijevanja moga stajališta hoću da se nešto opširnije bavim ovim odjeljkom. Poznato je, da do osnutka Saveza jevrejskih veroispovednili opština u Kraljevini SMS nije bilo jedinstvenoga predstavništva ovdašnjega židovstva. Pojedini predsjednici židovsikih vjerskih općina bili su predstavnici svojih općina. Da cjelokupno židovstvo u državi bude spram vani imalo jedno predstavništvo, osnovan je Savez općina, a predsjednik toga Saveza predstavnik je židovskih vjerskih općina. Nakon osnutka i konstituiranja Saveza općina stvoren je Savez rabina u Kraljevini SliS. To je jedna staleška organizacija. Nakon osnutka Saveza Rabina njegov je predsjednik imenovan vrhovnim rabinom. Ovo je lično odlikovanje. Suvišno je istaći, da sadašnji nosilac te časti uživa sveopće simpatije cjelokupnog židovstva i da je židovstvu ugodno da se i jednom židovskom vjerskom službeniku dala vidna i vanjska čast. I nijedan razborit Židov ne može da ustaje protiv te časti. Ali sa gledišta autonomije, sa gledišta sadašnjega ustrojstva vjerske općine ne možemo privoljeti, da se s ovom, po mome mišljenju, ličnosti podijeljenoj časti, veže djelokrug, koji se protivi tradiciji vjerskih općina, djelokrug, koji stvara židovsku hijerarhiju, za koju dosad nismo znali, koji vrijedja autonomiju, što je jedina doprinijela napretku i procvatu općina. Stoga je taj odjeljak neprihvatljiv u sadašnjoj formi. Naslov vrhovni rabin je samo počasni, a spram Saveza Jevr. veroispovednih opština kraljevina SHS savjetnik in spiritualibus, dakle jednakoga položaja kao rabin prema svojoj općini. Član 17. bi imao glasiti: Na predlog Saveza jevr. veroispovednih opština u Kraljevini SHS podnesen Ministru vera postavlja Njeg. Veličanstvo Kralj vrhovnog rabina, te se njegove prinadležnosti odredjuju državnim budžetom i jednake su prinadležnostima episkopa drugih konfesija. Vrhovni je rabin predstavnik rabina i duhovni savjetnik Savezu jevrejskih veroispovednih opština u Kraljevini SHS. u kojemu ima sjedište sa pravom glasanja.
Svi drugi stavovi članu 17. treba da otpadaju, dok ostali članovi spadaju dijelom u općinski statut, dijelom u kazneni zakon. »Brakovima Mojsijevaca« bavi se VII. odjeljak. Već sam ranije istaknuo, da li zakon o uredjenju v.ierskih općina ne spada pitanje o formi sklapanja židovskoga braka. Ima li u našoj državi pravnih oblasti, gdje bračno pravo uopće ili bračno pravo Židova nije kodificirano, ima se bračno pravo Židova regulisati posebnom novelom gradjanskom zakoniku. Napokon nije sasvim jasna tckstnacija čl. 26. jer se ne razabirc. da li se odnosi samo na brakove član 25, ili na cijelo državno područje, gdje ix) postojećim zakonima postoji konfesionalno sklapanje brakovaOdjeljak »venskoj nastavi i teološkoj školi > ima samo 2 člana. Član 28. govori 0 vjeroučiteljima na osnovnim, srednjim 1 stručnim školama, pa spada u školski zakon. Član 29. sadržaje samo jednu odredbu o teološkom zavodu, koji bi se tek imao osnovati i to odredbu o mjestu, gdje bi se imao podići i o dužnosti »verske zajednice Mojsijevaca«, da se o njom stara. Taj je član ovdje ne samo neunvestan, nego i preuranjen. Bude li se pristupilo osnutku teološkoga zavoda uredit će sva pitanja zakon ili statut o »Židovskom teološkom zavodu . Uz ove opće primjedbe hoću još da napomenem. Prema sadašnjoj tekstuaciji. je čl. 17. u protuslovili s čl. 28.. jer~po čl. 17. postavlja vjeroučitelje vrhovni rabin, a po čl. 28- Ministar vere i prosvjete u sporazumu s vrhovnim rabinom. I jedno i drugo ne može ostati. Škola spada pod ministarstvo prosvjete, pa je samo ministar prosvjete vlastan da imenuje nastavnika. Jedino bi se imalo svakoj vjerskoj općini priznati pravo, da ona za svoje područje predlaže ministru vjera vjeroučitelja. Nadalje nije jasno, što se podrazumijeva pod »verskom zajednicom Mojsijevaca ? Zar sve vjerske općine zajedno ili samo Savez jevr. vcroispovednih opština? Apsurdna jc druga stavka čl. 29. Zar za to, što Je jedan naš mladić, koji se želi posvetiti teološkim studijama, bez odredbe »Ministra Vere u sporazumu sa Vrhovnim rabinom«, sam odabrao zavod, na kojem misli, da će udovoljiti svojim težnjama za naukom, ne bi mogao u našoj državi vršiti rabinsko zvanje? Zadnji odjeljak bavi se »mešovitim odredbama«, koje su suvišne, jer spadaju u zakon o Vjeroispovjednim odnosima.
Razne vijesti
INTERVIEW DOPISNIKA LISTA »NOVY ĐZIENIK SA dr. WEIZMANNOM. Na putu u Pariz, na sjednicu Egzekutive, boravio je prof. Weizmann za vrijeme Jom Kipura u Milanu, gdje je medju ostalim razgovarao s predstavnicima talijanske štampe. »Nowy Dzienik« od 9. oktobra objavljuje jedan intervju svog milanskog dopisnika sat prof. Weizmannom, od kojega donosimo .ovdje slijedeće: To je, izjavio je prof. Weizmann, moj drugi Jom Kipur ove godine. Već sam u Beču morao polagati račune ili mnogoviše, napravili su mi račun o mojim djelima u prošloj godini. Kongres je bio obuzet jednom velikom brigom, brigom radi pojačanog useljivanja. Ne radi se sada. više o starom haluc-
4
»2 I D O V«
BROJ 44.