Жидов

tipu. Novo doseljavanje, koje u glavnom teži za gradom, zateklo je cionističku organizaciju nepripravnu. Pojačanje gradske kolonizacije, pritjecanje kapitala i razvitak industrije i trgovine sile cionističku organizaciju, da pokloni veću pažnju ovim problemima, nego li je to do sada činila. Treba nastojati, da- se pospješi realizovanje Rutenbergo-va projekta, isto lako da se uskori izgradnja palestinskih luka. Morat će se stvoriti i novi financijski zakoni, kako bi se moglo udovoljiti raznim potrebama gradskog useljivanja. Naše nacionalne mogućnosti bile su uvijek manje, nego li su potrebe emigracije, koja danomice raste. Ova- okolnost bila je ona tobože nevdiljiva osnova one kadikad s velikim talentom vodjene opozicije. Pošto nije lula. u stanju tužbe upraviti direktno protiv engleske vlade, opozicija, a to je i sasvim naravno, svu -svoju srdžbu izlila je na mene i na moje kolege u Egzekutivi. Predbacivali su nam na najrazličitije načine, radi toga što Engleska nije striktno ■provela mandat. Ja ne ću da na' sva ova predbacivanja odgovorim, nego ću samo primjetiti, da je jedino, što je mogla da učini Engleska, bilo održanje mira. Kad bi sve države svijeta htjele da nam dadu Palestinu, ne bi to mogle. Palestina je jedina zemlja na Istoku, gdje od Nila do Eufrata vlada mir. Obistinjuje se proročanstvo naših profeta, da će to dugotrajniji bili mir i red, što će se više Palestina razvijati hvala jevrejskom radu. Cionizam nije nikakav pokret, koji računa na senzacije. Jedna se zemlja osvaja silom) ili radom. Ja dodajem, da taj drugi put zahtjeva strpljenje, izdržljivost i znoj, ali se kod toga stavlja manje na jednu .kartu i izbjegava opasnost, da se lomi šija. Pa i sami Arapi se uvjeravaju prema načinu kako naša kolonizacija sad. napreduje, da mi nikad nemamo namjera, da ih potisnemo, nego da hoćemo da s njima stanujemo u mirnom susjedstvu. Oni se takođjer manje opiru jevrejskom useljivanju i imaju više smisla za zajednički rad. Ja sam uvijek uvjeravao, da će doći čas, gdje će svi Jevreji sudjelovati u izgradnji Palestine. Predbacuje se Jevrejisna, u posljednje doba, naročito u Americi, da oni nijesu nikakav elemenat za izgradnju, da oni samo onda tamo dolaze, kada su već prve neprilike prelurene i teren sposoban za laku eksploataciju. Jevreji cijelog svijeta osjećaju potrebu, da .ova pređbacivanja oslabe. Treba im priznati mogućnosti, da u izgradnji temelja naše nacionalne domaje u Palestini, snose jedan dio opće odgovornosti. čičerin o poljoprivrednoj naseobini Jevreja u Rusiji, U ponedjeljak, 5. oktobra, primio je ruski -pučki komesar za izvanje poslove Čičerin, koji sada boravi u Berlinu, jednu delegaciju, koja se sastojala iz ove gospode: Dr. Baecka, predsjednika njemačkog saveza rabina, dr. Brodnitza, predsjednika Centralnog udruženja njemačkih gradjana jevrejske vjere, dr. Paula Nathana, predsjednika .Potpornog društva njemačkih Jevreja, Kurta Blumenfelda, predsjednkia Cionističkog udruženja Njemačke i profesora l Alberta Einsteina, Govorilo se o pitanju jevrejske kolonizacije u Rusiji, koju prate s interesom svi jevrejski krugovi. Čičerin je na postavljena pitanja dao tačna razjašnjenja o držanju Sovjetske vlade prema projektu poljoprivredne naseobine Jevreja, koji je ona pokrenula. On je prikazao u kojoj će formi tome pridonijeti mjere što ih je poduzela vlada, da se Jevrejima dadu iste mogućnosti za poljoprivrdni i nacionalni razvitak kao i drugim nacijama unutar Sovjetske unije. Partajsko vijeće poljskih cijonista. Ovih je dama održana plenarna sjednica centralnog odbora cijonističke organizacije u Poljskoj, na kojoj se raspravljalo o mnogim aktuelnim pitanjima. Živo se diskutiralo o pitanju slijedeće sjednice Akcijonoga Odbora, na kojoj treba da. se izabere nova Egsekutiva, te o stajalištu poljskih članova A. 0. prema tome pitanju. Jasno je riješeno, kakv.om taktikom treba oni da rade. Kao zastupnici Poljske trebali bi da sudjeluju na A. 0. sjednici gg. Levite, dr. Hindes, dr. Rosenblatt i Heftmann. Ujedno je odlučeno, da se sazove 1. novembra partijsko vijeće poljskih cijonista. U isto vrijeme treba da se održi konferencija svih Hahšara-kvucot, koje postoje u Poljskoj. Palestinski ured u Rusiji. Prema jednom brzojavu ITA iz Moskve, sovjetska je vlada podvrgnula ispitivanju jedan statut Palestinskog ureda u Kusiji, koji se upravo osniva, da regulira iseljivanje ruskih Jevreja u Palestinu. Skupština učitelja jevrejskog jezika u Americi. Od 22.-25, oktobra održat će se u New Yorku konvencija učitelja jevrejskog jezika. Računa se '’đa će učestvovati oko 800 učitelja. Referate bi

trebati održati gospoda profesori Kaplan, dr, Turow i Hajim Grunberg, O Keren Haje sodu u Americi. Prva je veća Keren Hajesod kampanja započela ove godine u Cievelandu. gdje je kao glavni govornik govorio Hillel Sil ve r pred mnoštvom od‘ 2000 glavai u hramu slobodnih zidara o bečkom kongresu i zahtjevima, koji proizlaze iz budžeta, Sto ga je on primio. Apelirao je, da se namakne kontigent od Dolara 125.000, koji je projektiran za Cleveland. Vodja Cleveland kampanje Izidor Kadiš, javio je, da je već unapređ zagarantirano 25.000 dolara. U Cievelandu vlada veliko oduševljenje za Palestinu i vodje kampanje imadu uzroka, da računaju na uspjeh apela. U hramu slobodnih zidara' u Rochestcru bila je otvorena kampanja Keren Hajesoda dne 22. septembra. Glavni je govornik bio Rabbi Milickowsky. U isto vrijeme kao Cleveland otvorio je i Canlon svoj Drive i skupio odmah pri otvorenju 1500 dolara. Proslava 50. rodjendana Ćernihovskoga. Savez židovskih književnika u Berlinu dao je 7. oktobra literarno-muzikalno veće u ime proslave 50, rođjendana pjesnika saula Černihovskog. Gg. dr. Bernfeld, Bergclson, prof. Heinrich Loewc i dr. Solovcjčik govorili su o djelovanju pjesnika. Pjesnik se duhovitim govorom zahvalio govornicima i brojnim prijateljima hebrejskog pjesništva za čast, koja mu je podijeljena. Dar britske akademije. Britska je akademija darovala jerusolimskoj biblioteci seriju Proccedingsa. koje je ona izdala i velik broj ostalih djela, koja je izdala akademija. Jcrusolimska biblioteka dobila je biblioteku iz područja- dječjih bolesti, Što joj je lestamenlamo ostavio dječji liječnik dr. Gustav Meinrath, koi je umro 20. maja u Konstanci. Otvorenje trgovačkog sajma u Tel-Avivn, Telavivski trgovački sajam otvoren je 4. oktobra'. Vanredno je zastupano Palestinsko Odjeljenje, koje prilično potpuno obuhvaća poljoprivrednu i industrijsku produkciju zemlje. Posjeta je izvanredno brojna. Palestinska je željeznička uprava uredila radi sajma posebni željeznički promet. Povodom otvorenja trgovačkog sajma u Tel-Avivu održala je Palestinska trgovačka komora u NewY,orku svečanu sjednicu, na kojoj je medju ostalima i engleski konzul u New Yorku održao govor. Skupština je poslala čestitke lordu Plumeru i palestinskoj vladi. Telefonska veza izmedjn Egipta i Palestine. Dopisnik »Haarcca« izvješćuje iz Kaira: Za vrijeme svjetskoga rata je, kako je poznato, engleska vojna uprava uredila telegrafsku i telefonsku vezu izmedju Kantare i Palestine. Posljednjih dana pokrenuto je ponovno pitanje telefonske veze izmedju Palestine i Egipta. Egipatska je vlada odaslala jednoga od upravnika svoje telefonske mreže, da preduzme korake u tu svrhu, koji su i uspjeli. Očekuje se, da će linija biti za nekoliko tjedana predana javnoj uporabi, Abel Kahnovo priznanje o izgradnji Palestine. Urednik newyorškog »Vorwarts-a« poznati američki socijalist Abel Ka hn, koji se sada nalazi u Palestini, izjavio je u jednom govoru, što ga je održao u Tel-Avivu, da je upravo iznenadjen onim, što su Jevreji u Palestini do sada postigli. Uspjesi su premašili sva njegova očekivanja.

Iz Jugoslavije

UREDBA O NEDJELJNOM POČINKU. Već smo u ranijim brojevima javili, kako se pokušava u pojedinim mjestima Bosne protiv jasne odredbe naredbe o nedjeljnom počinku, Židove siliti, da pored subote svetkuju i nedjelju. Do sad bio je najveći naš centar, Sarajevo, poštedjen od toga pokušaja. Sad kao da nekome ne daje mira, što se Židovi u Sarajevu još uvijek drže svoje stare tradicije i slave svoju subotu kao dan počinka, a ne nedjelju, pa je iznenada publikovano, da se ima uvesti prisilni nedjeljni počinak, nešto, što u jednakoj mjeri tangira Židove i muslimane. U židovskome pučanstvu vlada veliko ogorčenje i održan je, pošto nije koristila intervencija kod velikoga župana, veliki prosvjedni zbor. na kojem se oštro protestiralo protiv ove naredbe.

Nc će li se opozvati ovo, naređjenjc glede prisilnog nedjeljnog počinka, poći. će jedna delegacija ministru, da se žali na ovaj nezakoniti postupak. (Kako doznajemo, otišla, je, doista ova delegacija pod vodstvom g. nadrabina dra. Morica Levia u Beograd. Op. ur.) Nadamo se, da će ova intervencija kod ministra imati uspjeha, i da će vlada uputiti podredjenc joj vlasti, da vrše naredbe u smislu postojećeg zakona. Taj zakon izričito dozvoljava da se i drugi dan u t.edmi mjesto nedjelje slavi kao dan počinka, pa nema razloga, da se sad odjednom boce prisiliti Židove Sarajeva, koji več vi jekovima slave subotu kao dan počinka, da svetkuju nedjelju. Protiv ovoga postupka mora da ustane cjelokupno židovstvoi naše države, jer nije samo stvar sarajevskih ili bosanskih Židova, kad se vrijedjaju prava židovskoga pučanstva, koja su mu Ustavom zagurantovana. Očekujemo, da će i Savez javrejskih vjeroispovjednik općina sa svoje strune odlučno prosvjedovati ikod ministra i zatražiti, da se odmah dade povući naredbu o prisilnom nedjeljnom počinku. Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor u svojoj sjednici od 14. o. mj. primio do znanja dopis predsjednika Saveza Cijonista, u kojem javlja da će kod ministarstva saobraćaja ponovno intervenirati radi 50% jx>pusta na željeznicama povodom Saveznog Vijeća, zatim dopis privremenog upravitelja Žid. narodnog društva u Novome Sadu, g. Viga, u kojem javlja, da će se 1. novembra održati glavna skupština na kojoj će biti izabran novi odbor M. C. O. jer je dosađanji demisijpnirao. Jehuda Altmann javlja o svojoj intervenciji kod Hanhale Keren Kajemeta u Jerusolimu radi kupnje zemljišta za jugoslavensku farmu a moli da i Savez intervenira kod KKL da on plati ma i nešto veću kupovninu za ostatak od 300 dunuma. Tajnik dr, Singer izvješćuje o tehničkim pitanjima Saveznog Vijeća, a zatim se raspravljalo o pojedinim pitanjima S. V. i o sastavu R. O. ŽIDOVSKO OMLADINSKO KOLO U ZAGREBU. (Povodom prve redovne glavne skupštine). Rodjeno iz nezadovoljstva nedovoljni«; radom zagrebačkih društava, koja su re.sirgnnta, odijeljena jedna od drugih, trošila više energije na različite dogovore o radu, negoli na sam rad, bilo društveni bilo zajednički. Kolo može da gleda na sedam mjeseci uspješnoga rada, i ako nr.i još treba štošta učiniti, e da se izvrši cilj, koji je bio na umu osnivačima: da Kolo postane ugodnim i voljkim sastajalištem čitave zagrebačke omladine, koja će u Svom Kolu nalaziti vječitih poticajeva, a u raznim kurzevima t u grupama i mjesto intenzivnoga rada. j U nedjelju, 4. oktobra, pokazala je glavna skupština, da je Kolo voljno koračiti ovomu cilju. Pozdrav dotadašnjega predsjednika Cvi Rothmiillera, referat potpiedsjednika .loela Rosenbergera o rezultatima Kola, izvještaj tajnika Ture Schwarza o radu u minuloj periodi, svi su jednako označili uspjehe dosadašnjega rada i konstatirali, da je u Kolu probila snaga, same omladine, one omladine, koja se dosad nije nigdje pravo udomila, koja nije nalazila polje rada van u Diletantskoj Sekciji i sličnim pojavama prolaznoga značaja. Vodje i vodiči bili su samo pomoćnici; oni su svojom energijom i protiv volje dotadašnjih društava osnovali Kolo; omi su izdržali i bez pomaganja akademske omladine pa su time stvorili ostaloj omladini mogućnost, da se iživi u svom krugu. Referenti su ujedno izrekli, da rad Kola ne može zadovoljiti: on mora da postane intenzivniji i plodniji. Zagrebački kibuc Ahdut Hacofim može da donekle posluži Kolu uzorom; ugledanjem u njegov hebrejski, odgojni i sabirni rad može Kolo da postigne još mnogo bolje rezultate. Grupe treba da se izgrade i učvrste, jer več dosadašnji rezultati pokazuju, da su one .težište rada. Iza referata razvila se živahna generalna debata, u kojoj se govori o snošaju Kola i ostalih zagrebačkih udruženja. Snošaj s Ahdut H a cofim je srdačan i bratski: zajednički rad oko

BROJ 44.

»Z l D 0 V«

5