Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

IZVJEŠĆE O SAVEZNOM VIJEĆU

Zagreb, 28. oktobra 1925. Savezno Vijeće obavilo je u razmjerno kratkom roku težak i obilan posao. Izgledalo je s početka kraj veoma kritičkoga i dosta pesimističkoga raspoloženja velikoga broja delegata, da će poslovanje Vijeća naići na mnoge poteškoće. Imamo zahvaliti dobrome i korisnome radu komisija, ako se tempo Vijeća napokon ipak pospješio. Držimo, da su rijetko kada komisije naših saveznih konferencija tako ozbiljino shvatile svoju zadaću i da su je rijetko kada tako savjesno izvršile, kao što ovoga puta. Njima ide najveća hvala za povoljan razvoj naših vijećanja. ♦ I ako broj delegata nije bio manji nego na prijašnjim konferencijama, ipak treba sa žalenjem konstatovati, da mnoga mjesta nijesu bila zastupana. Ima tome vise razloga: ekscentrični položaj Zagreba u državi, koji je delegatima iz udaljenih pokrajina, napose onima iz Južne Srbije, onemogućio dolazak; nadalje okolnost, što nije Vijeće održano u doba praznika, gdje se ljudi lakše riješe svojih svakodnevnih briga, te je time otešćan dolazak i delegatima iz bližih mjesta: 'napokon izbivanje sarajevskih inače veoma brojnih delegata. * Iz velikoga broja važnih zaključaka istaknut ćemo danas u prvom redu one rezolucije, koje se odlnose na »sarajevske sporove«. Sav. je Vijeće ispravno razlikovalo izmedju spora, koji postoji u samom Sarajevu unutar redova tamošnjih naših sumišljenika, i izmedju spora, u kojemu se nalazi sarajevska M. C. O. i R. O. Dok je za prvi spor Savezno Vijeće donijelo zaključak, za koji se nadamo, da će omogućiti sanaciju cijonističkoga pokreta u Sarajevu, dotle se nije dotaklo u svojim rezolucijama drugoga spora, smatrajući ga sub judice, te je time potvrdjen zaključak zadnje sjednice S. o,a u toj stvari. Ali je Savezno Vijeće ukorilo sve M. C. O-e, koje nijesu ma iz kojih razloga izvršile svoje dužnosti, te su čak i zanemarile sabiranje saveznoga doprinosa- Svakako je pokazalo Vijeće ozbiljnu volju, da se sarajevska bolest našega Saveza izliječi bez velikih perturbacija. Nakon nešto burnijih, ali ipak dosta neznatnih prizora usvojili su svi delegati ozbiljno shvaćanje trezveno raspoloženih govornika.

Još treba danas da istaknemo zaključak Saveznog Vijeća, da se uprava K eren Hajesoda prenese u Beograd. Inicijativu za' taj zaključak dala je sama beogradska delegacija, ali sva ga je konferencija sa mnogo simpatija primila, jer je vidjela najbolju garanciju za uspješan rad te ustanove upravo u tome, što su beogradjani po vlastitoj inicijativi željeli, da preuzmu na sebe taj teret, i to lica, koja su već s uspjehom radila na tom specijalnome području i kojima su s toga dobro poznate sve teškoće toga rada. U komisiji za Keren Hajesod i na prvoj sjednici novo izabranoga S. O-a uglavljen je već modus prenosa, a R. O. morat će nastojati, da prenos što brže izvrši u dogovoru s novom upravom K. li., koja ima već svoje sjedište u Beogradu. * U izbornom činu izabrani „u ponovno dosadašnji predsjednik i dosadašnji pot' predsjednici. Kod sastava S. O-a posvećeno je više pažnje nego prije nekim manjim, ali odličnim mjestima, dok se odustalo od ižbora sarajevskih predstavnika u S, O-u, te je ovome samom, stavljeno u dužnost da ih popuni, čim budu prilike u Sarajevu sanirane. U R. O-u osjećat će se teško, što nijesu ponovno unišla prokušana lica, od kojih su nekoja već dugi niz godina najaktivnije saradjivala. Lav Stern tražio je pravo na odmor, nakon što je kroz decenije učestvovao u izgradnji našega Saveza, a da se time dakako nije odrekao i daljnje aktivne saradbje unutar pokreta, nego je jedino zahtjevao da bude privremeno riješen fiksnih obaveza. Dr. Alfred Singer, mnogogodišnji tajnik Saveza i redaktor »Židova«, odlučio se na predlog jerusolimskoga glavnoga ureda K. K. L-a da preuzme generalno tajništvo te ustanove za Jugoslaviju. Time se obavezao na još intenzivniji rad, po kojemu će morati izbivati mnogo vremena na putovanju izvan Zagreba. Stoga ne bi mogao u dovoljboj mjeri učestvovati u radu R. O-a, ali će pored svega toga ostati u stalnoj vezi s njime, pa će se i R. O. i redakcija našega glasila koristiti njegovim iskustvom. Rikardj Herzer i dr. Rudolf Ros n e r ostat će i nadalje aktivni suradnici, jedan kao član uprave K. K. L-a, a drugi kao član redakcije službenoga glasila, dok se dr. Otto Braun posvećuje radu za novo osnovani okrug svjetskoga gimnastičkoga i sportskoga saveza »Makabi«.

S druge strane popunjen je R. (). mladini silama, koji su poznati u našoj javnosti kao aktivni radnici, a medju njima su neki već ranije saradjivali u R. On, i S. 0-n. Kod toga valja istaknuti, da je u R. (). došlo oveće zastupstvo Hitahduta (»liapoel Hacair« Jugoslavije), koji je time viiđlno pokazao svoju volju, da snosi suodgovornost za djelovanje unutar cijonističkoga pokreta u nas. * U ovo nekoliko, primjedaba o Saveznom Vijeću ne mbžemo se osvrnuti na sav rad. što ga je ono obavilo, pa će zato biti prilike u narednim brojevima. Hoćećemo još samo da se osvrnemo na jedan prigovor o slabom učešću širije židovske javnosti. Držimo, da je baš ovo S. V. pokazalo, koliko je koristan mirni i stvarni rad, koji se ne treba obazreti na propagandističke momente, pa samo treba da podsjetimo na već uvodno spomenuti valjani rad pojedinih komisija. Da zemaljske konferencije pored stvarnoga riješenja svojih zadataka mogu da udovolje i propagandističkim i demonstrativnim potrebama, trebalo bi same rasprave dijeliti od svečanoga akta otvorenja i završetka Saveznoga Vijeća, koji neka imaju propagandistički karakter.

Već rano u jutro počeli su se skupljati u »dvorani Tucić«, u kojoj se održalo Savezno Vijeće, delegati, koji su živo raspravljali o svim pitanjima Saveznoga Vijeća. I u tome razgovoru niti ne opažaju, da vrijeme odmiče i da je već davno prošao čas, kad se imalo otvoriti Savezno Vijeće. Kraj predsjedničkoga stola drže se još zadnji dogovori, koji se odnose na izbor komisija i neka tehnička pitanja vodjenja Saveznoga Vijeća. U 10 sati prije podne predsjednik dr. David A I k a 1 a j otvara Savezno Vijeće ovim pozdravnim govorom: Gospod je i gospodo! Pri otvaranju našega Saveznog Vijeća smatram za svoju prijatnu dužnost, da prije svega izjavim svoju srdačnu zahvalnost i blagodarnost svima Vama, gospodo delegati, i svima ostalim predstavnicima raznih korporacija, koji ste došli danas ovamo, da vijećamo za dobro našega naroda. Želim vam srdačnu dobrodošlicu i uspjeh u Vašem radu, To je i potrebno da Vam zaželim, jer mi sada stojimo pred nekim veoma važnim zadacima. Naše Savezno Vijeće zasjedava ovoga puta poslije XIV. Cijonističkog Kon-

GOD. IX.

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB ILICA BROJ 31, 111. KAT

ZAGREB 28. oktobra 1925. ~ 10. heSvan 5686.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NB VRAĆAJU

PRETPLATA GOD. 100 D. POLUGOD. 50 D ĆETVRTGOD. 9fc D. POJEDINI BROJ 2. D

BROI 45.-47.