Жидов

gresa, a kao što Vam je poznato, XIV. Cijonistički kongres bio je jedan od najvažnijih kongresa, koji su do sada održani. On je stajao pred nekim problemima, o kojima se do danas nije ni slutilo. Težnja jevrejskoga naroda, da se jednom izbavi iz ovoga galuta i da se vrati u svoju domovinu, ta je čežnja obuhvatila sada sve slojeve našega naroda. U mnogim državama, gdje naša braća Jevreji ne mogu da se pohvale sa svojim stanjem, oni gledaju da se što prije isele u Palestinu, jer su prinudjeni, onim okolnostima, koji u tim državama vladaju. S druge strane i oni Jevreji, koji se ne mogu žaliti na stanje, u kojem se nalaze, ipak iz čežnje za Palestinom žele da se što prije vrate n Palestinu i da žive u Erec Jisraeln. Ta težnja stvorila je i takove probleme i takove zadatke svjetskoj Cijonističkoj organizaciji, o kojima se prije ni slutiti nije moglo. Dok se ranije govorilo o nekoj imigraciji u Palestini od nekih 4 —5 stotina ljudi mjesečno. to je ovaj broj narastao u ovoj godini na 3000 pa i na 4000 mjesečno. 1 evo, gospodie i gospodo, poslije kongresa. Vi ste čuli, da je u posljednjem mjesecu bilo i 5000 ljudi. Za taj veliki broj useljenika potrebno je bilo u prvom redu spremiti mjesta za stanovanje. Ali naročito je trebalo tim ljudima spremiti rada i zaposlenosti, jer engleska vlada ne može dopustiti, da u Palestini bude mnogo besposličara, ljudi, koji će pasti na teret i jevrejskom narodu i samoj državi. Naprotiv, ona želi da svi oni, koji se iseljavaju u Palestinu u isto vrijeme nalaze tamo i rada i zarade. Za takav veliki broj useljenika potrebno je prije svega i velikih sredstava. To je eto taj veliki problem, pred kojim je stajao XIV. Cijonistički kongres. Nadjena je jedna solucija u tome, da se proširi tako zvana Jevrejska Agencija. Kao što Vam je poznato, u Mandatu, koji je odobren od Lige Naroda, koji je dat engleskoj državi, stoji i to, da se ima stvoriti jedna korporacija od Jevreja, koja će engleskoj vladi pomagati u radu u Palestini pri svim kulturnim, industrijskim, socijalnim i useljeničkim problemima, da bi se što prije došlo do toga, da Erec Jisrael postane jevrejska domovina, jer je i cijeli Mandat u tom, da se u Palestini stvori jevrejska domovina. Kao Jevrejska Agencija dosada je služila Svjetska Cijonistička Organizacija. Ali što prije mora da se stvori Jevrejska Agencija, u kojoj će biti zastupani Jevreji iz cijeloga svijeta. I to je jedan od momentano najvažnijih zadataka: stvaranje ove proširene Jevrejske Agencije. O tom ćete slušati kasnije više iz opširnih referata. Uslijed tih razloženih okolnosti moralo se sad stvoriti i povećanje budžeta. Dok je dbsad budžet iznosio 440.000 funti, ove godine stvoren je budžet od 600.000 funti, dakle je za 25% povećan. Za pokrivanje ovoga budžeta imaju da rade sve cijonističke organizacije i raju da rade i svi cijoniste. Uslijed ovoga povećanja budžeta povećan je i kontingent, koji mi iraademo da dajemo. Dakle i mi se prema tome nalazimo pred jednim velikim problemom i moramo da napregnemo sve naše sile, da gledamo da ispunimo sve one zadatke, koje nam je u dužnost stavila cijonistička centrala. Što se

tiče našega rada u taku prošle godine, mi možemo da budemo zadovoljni u svakom pogledu. U nekim pitanjima moramo doduše i sami priznati da nismo odgovorili našem zadatku. Ovo posljednje odnosi se u glavnom na pitanje Halučke farme. Halučka farma trebala nam je da bude najvažniji zaddtak u našem radu, jer tu, u tome radu mi bi se samo odužili onim našim mladićima, onim našim pijoniriina, koji su u svom velikom jevrejskcm oduševljenju ostavili svoja mjesta stanovanja, ostavili svoje majke, ostavili svoje drage i prijatelje i otišli u Palestinu, da rade teške radove, na koje dosada nisu bili navikli. Ali u tom svom oduševljenju znadu da i oni rade na obnovi Erec Jisraela, kao najvažnije želje svakoga Jevreja. Ako je trebalo, da nam taj zadatak buce najvažniji, mi na žalost nismo n'amaknuli onu sumu, koja je bila potrebna za to. I ja to smatram kao najvažniji posao ovoga našega Vijeća* da mi moramo primiti na sebe obvezu, da namaknemo onu sumu, koja je potrebna za Halučku farmu Jugoslavije. U tome ćemo se mi jako malo odužiti onim našim pionirima, jer je to samo neznatna materijalna žrtva, dok su oni učinili mnogo veću žrtvu, koja se ne može novcem naplatiti. S druge strane mj možemo biti zadovoljni našim radom odnosno Keren Kajemeta, jer su sva mjesta dala više nego prije. Gospodo! Jedan jak osnov za naš rad imamo u našoj omladini. Weizmann je u svome pozdravnom govoru mogao konstatovati ugodnu činjenicu, da se omladina u sve većoj mjeri pridružuje našemu pokretu i da je to najbolje jamstvo za cijonistički rad i naš rad oko obnove Erec Jisraela. Mi smo sretni, da možemo isto kazati o našoj omladini. Za sve povoljne rezultate, koje smo postigli, imamo mnogo da blagodarimo omladini, a naročito prikupljanje prinosa za Keren Kajemet, te obilan rad na kulturnom polju. Pozdravljajući našu omladinu, izrazujem joj našu blagodarnost i molim je, da i dalje radi na postignuću naših zadataka. Braćo! Cijonizam danas nije više ograničen na takav uzan krug, kakav je prije bio. Cijonista je samo onaj uistinu, koji se povinjava bazelskom programu, t. j. koji želi, da se u Palestini osnuje jedna država za jevrejski narod. Danas je bazelski program u jednom dijelu već ostvaren, jer su nam sve države dale Palestinu iako za sada Engleska upravlja Palestinom, da je pripravi za jevrejsku domaju. Danas bi mogli smatrati cinistom svakoga, koji radi na obnovi Palestine. Za dugi niz godina još ćemo uvijek morati raditi na tome, da budimo u jevrejskom narodu svijest, da je dužan raditi za Erec Jisrael. Mi treba da svoj rad skrećemo naročito i na kulturno polje, pa ovom zgodom želim da pozdravim i blagodarim rabinskom Savezu za izdavanje almanaha, koji će sigurno probuditi interes za jevrejsku stvar, a čim uspije pobuditi interes za opću jevrejsku stvar, nastaje i interes za Erec Jisrael. Zatim se govornik toplim riječima sjeća pokojnika u minuloj godini, koji su zauzimali vidno mjesto u cijonističkom pokretu. Cijeli kongres ustaje, da odaje poštu pokojnicima i kliče im »Slava!«-

Li nastavku svoga govora izvodi predsjednik: Pošto smo na taj način izvršili aKt pijeteta, da se vratimo na naš rad. Oospodje i gospodb! Svima Vam je poznato, da ini u našoj kraljevini, u našoj lijepoj i prostranoj državi, živimo slobodno, i slobodno radimo za obnovu Palestine. Možemo da radimo slobodno bez i kakovih smetnja, bez ikakova zazora, da će nam se ma sa koje strane zamjeriti, a sve to ima da se blagodari okolnosti, što živimo u jednoj zemlji, u kojoj vlada velika tolerancija, a najviša zasluga zato pripada Njeg. Veličanstvu našem prirnilom Kralju i gospodaru Aleksandru. (Svi ustaju i kliču »Živio«!) 1 radcija je u porodici Karadiordjevića, da svoje podanike smatraju istom ljubavi bez razlike kojoj vjeri pripadaju. Zato je naša dužnost, da tome Domu budemo blagodarni, da budemo odani kao što su svi ostali sugrađani. Kad srno pozdravili Nj. Veličanstvo Kralja, treba da se sjetimo i njegove uzvišene supruge, pa da kličerao »Zivila kraljica Marija«, »Živio naš dični prestolonasljednik Petar«, »Živio kraljevski Dom«. Na kraju dopustite, da pozdravim izaslanika kr. redarstva, zatim predsjednika bogoštovne općine grada Zagreba, dra. Hugu Kona, zatim predstavnike svih humanitarnih društava, te zastupnike Judeje«, »Makabija« 5 za,stupnike štampe. Svima Vama blagodarim. što ste došli da prisustvujete njšim vijećima. (Bunio odobravanje.) Lav Stern: Slavno Savezno Vijeće! Ugodna mi je dužnost, da u ime predstojništva Zagrebačke općine pozdravim vijeće. Ovoj općini vrlo je drago, da se Savezno Vijeće vraća sa svojim radom u ovaj grad, koji ima velike cijonističke tradicije. Ova općina već dugo sa najvećim simpatijama prati i pomaže cijonistički rad i podupire taj radi moralno bilo svjesno ili nesvjesno. Ova općina zna vrlo dobro, da je ona, kada se radi o cijonizmu, primalac i davalac, ali ona je svjesna da ono što ona i općinari od vremena do vremena daju za djelo obnove, daleko zaostaje za onim, što općina prima moralno i materijalno, jer cijonizam neprestano obnavlja duhove, jer jača članove u vjernosti prema židovstvu, a to znači i prema ovoj općini. Predstojništvu je zagrebačke općine drago, đ'a je Savezno Viječe došlo u ovaj grad, koji je silom prilika dao najviše radnika za cijonizam, pogotovo u ranije vrijeme. Ova općina zna. da su njezine sile preslabe, da su njezine prilike takove, da ne može pridonijeti za Erec Jisrael, koliko bi se trebalo. Ali ona može da odgoji mlade generacije, može da bude rezervoar sila, koje će pritjecati židovstvu, koje će pritjecati cionističkoj) organizaciji. Ova se općina nada, da će ovo Savezno Vijeće biti jedno važno Savezno Vijeće i želila bi, da to Savezno Vijeće bude historičko u dobrom smislu, a to će biti onda, ako mu uspije da riješi teške probleme, koji stoje pred njime, a koji su u vezi sa nedavno prošlim velikim dogadjajima.. sa otvaranjem jievrejskoga universiteta u Jerusolimu i sa XIV. Svjetskim Cionističkim kongresom u Beču, od kojih neki djelomično drmaju temeljima naše cijonističke organizacije. Zagrebačka bogoštovna općina želi.

»2 I D O V.

BROJ 45.-46.