Жидов

London, dne 16. X. 1925. Savez Cijonista Jugoslavije ZagrebŽalimo, što uslijed sjednice Akcijonoga Odbora ne možemo poslati zastupnika na Vaše Savezno Vijeće. Srdačno Vas pozdravljamo i želimo najbolji uspjeh. Cijonistička Egzekutiva. Beograd, dne 19. X. 1925. Savezu Cijonista Jugoslavije Zagreb. Srdačno pozdravljam kongres i sve delegate sa željom, da njihova vijećanja budu prožeta jednodušnošću i osiguraju željeni uspjehVrhovni rabin: Dr. Alkalaj. Karlove Vary, dne 14. oktobra 1925. Savezu Cijonista Jugoslavije Zagreb. Žalim, da nijesam mogao doći na Savezno Vijeće, kojemu želim uspješan rad, jer moram pribivati sjednici Akcijonoga Odbora. Nadam se, da će mi biti moguće doći u novembru u Jugoslaviju. Cijonskim pozdravom M. Usiškin, direktor Keren Kajemeta. Nadalje su stigli pozdravi od potpredsjednika Saveza gg. dra. Julija Dohanja i nadrabina dra. Morica Levija. članova Saveznog odbora Alberta Alkalaja i Huge Adlera, Gustava Seidemanna iz Badena, dra. Bukića Pijade, Beograd, nadrabina Džaena, Bitolj, Sitne Leovića,. Beograd, grupe Zid. Svijesti, Sarajevo, Jevrejskog kluba. Sarajevo. Esperanza. Priština. Atehija, Bitolj, Mesna organizacija, Niš, Mikve Israel, Stip, Dr. Kaufmann, Virovitica, Pjevačko društvo »David«, Niš, . Moša Beraha, Niš. Leon Eškenazy, Niš. Mjesna organizacija. Split. Eliša Altarac, Zavidović. Mjesna organizacija. Požega, : Ahdut hacofim, Zagreb. Tajnik dr. Singer čita stigli prijed- < log za imenovanje verifrkacijonoga odbora, u koji ulaze gg. David! Spitzer, Ri- ( kard Hcrzer, ,1. Rosenberger, dr. Pops. 1 dr. Tolnauer, Vilko Ornstein i Aleksandar •*' Klein. (Prima se.) 1 Iza toga dr. Beno S t e i n drži 1 referat o XIV. Kongresu, 1 koji donašamo u izvatku: 2 Postavljenu mi zadaću, da referiram s pred ovim Saveznim Vijećem o XIV. Ci- i jonističkom kongresu i o stanju našega k pokreta, nisam mogao da shvatim ona- n ko. da bih trebao pred vama da izložim li i analiziram sav tečaj toga kongresa, da p iznesem svoje poglede na sve, što se na P kongresu dogodilo, ida u savezu s tim 0 pokušam prikazati stanje našega pokre- r ta, danas, nekoliko tjedana iza XIV. Ci- o jonističkoga kongresa. Nisam mogao tako n shvatiti zadaću već stoga, što ne bih ni a mogao u jednom kratkom referatu da sve z to iznesem, a držim da to ne bi bilo niti ja umjesno, jer mogu predpostaviti. da su d svima vama ovdje točno poznati doga- ir djaji XIV, Ci jonističkoga kongresa, kao i v mnogo toga, što se iza njega dogodilo, bi Ja držim, da bi ovaj referat trebao više pi da bude podloga za jednu debatu, u ko- li( joj će se moći razjasniti sve ono, što je dosada eventualno ostalo nejasno. S to- pi ga ću u kratko samo da ocrtam, koje je ti 1 bilo stanje našega pokreta prije kongresa pi i u koliko se ono sada izmjenilo. k(

Govornik prikazuje zatim u kratko stanje cionističkoga pokreta u oči kongresa i tumači, kako se desilo, da pita>- nje Jewish Agency-a nije bilo centralno a pitanje samoga kongresa, nego da se tas ■ mo vodila najoštrija borba oko Weizmannovoga političkoga rada. Ustvrdio je, da je ogromna većina delegata prihvatila NVeizmannovo gledište, te nastavlja: Ako promotrimo kako je do sada VVeizmann provadjao svoj rad, vidjet ćemo, da ga vodi jedna ravna linija, opetut Jem ’ vidjet ćemo, da ga vodi u tom radu jedna ravna linija, i ako mu je opozicija i na zadnjem kongresu kao što već na prijašnjim kongresima podjedno predbacivala, da je on najviše griješio time. što . ne vid/i jasan cil|j. što nema stalnih metoda, što mijenja kadkada i bitno svoje nazore. Referent ističe veliki broj vanredlnih 1 političkih uspjeha Hajima Weizmanna upravo na političkome polju i naglašuje, kako je tek time omogućen uspješan praktički rad u Palestini, te kaže: Ali tu je naišao na poteškoće sa dvije strane. Na jednoj strani naišao je na poteškoće, kada se radilo o tome, da mu jevrejski narod pruži sve mogućnosti, sva materijalna sredstva, koja su potrebna, da se magna eharta, koju je primio, provede u život. On je u tom svojem nastojanju od nekoliko godina unatrag zbilja lutao, ako se smije nazvati lutanjem, što je tražio sada ovdje, sada ondje ona sredstva, d ! ok nije došao konačno do jednog programa, koji mu je moguće već prije nekoliko godina bio pred očima, a nije mogao sam na nj da se odluči, ali sada je vidio, da nema druge mogućnosti, da nema drugog puta. i on ga je prihvatio. Na jednako velike poteškoće naišao je u svome daljnjem radu u vanjskoj politici. Ali i tu je znao, da se prilagodi prilikama, tu je pokazao, da je zbilja onaj naš je- : vrejski državnik, što ga sada trebamo, i onaj jevrejski državnik, koji nije doduše . prokušao svoje diplomatske sposobnosti 1 samo u uskim granicama galuta. u opći- i nama. u lokalnim političkim pitanjima, I već ih je prokušao u borbi s najjačom ko- i lonizatornom silom svijeta. On je upo- j znao, da u tom radu nema mjesta demon- 1 strativnom nastupu i fraziranju, nego da t ima tu mjesta samo napornom, i ako kat- i kada na oko sitnom i često malo uspješ- s notn radu. On je postao jedan realni po- s litičar. koji je uspio usprkos nepodesne j : političke konstelacije u svijetu, mnogo ne- j podesnije nego iza svršetka rata. da sve š ono što je dobijeno Balfourovom dtekla- § racijom, izrabi prema danim prilikama ad j optimum. Oko ovakvoga rada Weizman- § na vodila se na kongresu žestoka borba i b ako je faktična opozicija bila malena i jte- g znatna. Rezultat te borbe je nama danas jasan, gdje imamo već distancu prama 0 dogadjajima na kongresu, dok je za se- „ moga kongresa bila situacija često puta z veoma zamršena, jer se nije znala ova borba oko Weizmanna lučiti od drugih g problema, koji nijesu u toj uskoj vezi sa p ličnosti Weizmannovom. f { Uz probleme Jewish Agencya i uz tr probleme vanjske politike naše egzeka- p tive bili su na ovom kongresu zapravo si prvi puta diskutirani socijalni problemi, g; kojima treba naša organizacija da se bavi. n<

O Zvuči doduše čudno, kada kažem da su i- se po prvi put pretresali socijalni problemi, kada znamo, da u našoj organiza-0 čiji ima frakcija sa socijalnim programom, manje ili više radikalnim, da ima i već odavna jedna frakcija sa konzervativnim i. programom, pa ipak mogu tvrditi, da se a na prijašnjim kongresima nisu uzimala u diskusiju ta socijalna pitajna, jer konzera vativna frakcija naše organizacije Mizralii nije zapravo nikada stavila na dis. k usiju socijalne probleme. Njihova borba 1 sa ljevičarima nije gotovo nikada imala i značaj socijalne borbe, nego je ležala - uvijek u rcligiozno-konfesionalnim zahtjevima mizrahista. i Ovaj put je faktično došlo do sukoba o socijalnim problemima i ako moguće sukobi nisu u samim debatama plenuma došli toliko do izražaja, koliko u radu pojedinih komisija, naročito pak iza kulisa kongresa, a konačno i kod glasanja. 1 to socijalno pitanje došlo je na tapet. jer je po prvi put jedna nesocijalistička centrumaška stranka, Et-livnot, istupila sa jednim jasnim socijalnim programom, koji se kreće u glavnom oko potreba i zahtjeva najnovije, t. zv. četvrte alije. Referent razlaže, kako je uslijed istupa grupe Et-livnot i uslijed držanja Amerikanaca nastupila nervozna napetost ljevice kongresa, i kako se situacija zamutila još više time, što su sve stranke kongresa i sam Weizmann zauzele pozitivan stav naprama ekonomskom programu Schockena (vidi o tome seriju članaka referenta u predjašnjim brojevima »Židova*). Govornik svršava: U zadnji čas nastupila je na kongresu i ta situacija, da nije došlo do izbora Egzekutive, nego je povjereno \Veizmannu i Sokolovu da izrade predlog za novu Egzekutivu, koju će birati Akcijom Odbor. U tom dogadjaju vide mnogi novu opasnost za našu organizaciju i vide u tom neko oslabljenje snage našega kongresa. Ja medjutim držim, da je ovaj dogadjaj bio u istinu logična konzekvencija svega onoga, što se na ovom kongresu dogodilo. Naš kongres imađe da vrši parlamentarnu funkciju, ali je de facto vršiti ne može, jer nije drugo nego sastanak delegata, koji se nadju na 10 najviše 14 dana. da u tako kratkom roku svrše jedan dvogodišnji parlamentarni rad. Kongres se našao u situaciji, da je morao da prenese svoje suvereno pravo i svoju najvišu dužnost, izbor Egzekutive, Akcionom Odboru, koji i ako nije podjedno na okupu, ipak se češće sastaje nego kongres, a izmedju njegovih članova ima mnogo više kontakta. I tako postaje Akcioni Odbor surogat našega parlamenta. Nadamo se. da će biti bolji surogat našem parlamentarizmu, nego šio je kongres. Ovako odi prilike stoji situacija naše organizacije. U ono kratko doba iza kongresa nije bilo još velikih dogadjaja. Ne znamo još u koliko je pokrenuto pitanje da se proširi Jevvish Agency, na što je. Egzekutiva dobila ovlaštenje od kongresa. Prema onom što se čulo na kongresu, možemo se nadati, da će ovaj rad biti odmah nastavljen i da ćemo skoro čuti za prve rezultate. Ne vidimo još posve jasno kakova je politička situacija naše organizacije prema mandatamoj vlasti odnosno naprama njezinom eksponentu, no-

»ŽIDOV«

BROJ 45.-47.