Жидов

IZ SKOPLJA. Osnivanje Mjesne Ci.ionističke Organizacije Da bi se u Skuplju, tom mjestu sa velikim brojem Zidova, već jednom organizovao i sistematizovao cijonistićki rad, provode se u zadnje vrijeme predradnje, da. se ova potreba što prije ostvafri. Čitav • cijonistićki rad u Skbplju vodilo je u-zadnjim godinama oml adinsko udruženje »B u e Izrael«, koje je uslijed toga moralo da donekle zapostavi svoj odgojni rad medju omladinom. Uvidjelo se, da se u buduće mora da posveti tom odgojnom ćijonistićkorn poslu med ju omladinom mnogo više rada, pa je zato pred nijesec dana, kako smo već javili, osnovano žid. šrednješkolsko udruženje »Gideon«. U subotu dne 19. o. mj. održat će se glavna skupština omlad. društva »B’ne Izrael« (u kojem je sakupljena starija omladina), sa slijedećim dnevnim redom; 1. Izvještaj sekretara o radu uprave (A. Koen); 2. Izvještaj blagajnika (1. Koen); 3. Prijedlog uprave o osni - ' van ju Mjes. Cijon'i-st, Organizacije j odvajanje iste od omlad. društva >B’ne Israei« (M. Ma Sijah); 4. Osnivanje djjevoiaCkc sekcije Bne Izrael«-a (M. Maši ja Ii); 5. Osnivanje stalne komisije Keren Kajemeta, koja bi potpadala direktno pod centralu KKL. n Zagrebu (M. Maši i ah); 6. Razrješnica staroj upravi; 7. Prijedlozi i pitanja. Kako se iz dnevnog reda skupštine vidi. raspravljat će se o važnim pitanjima za uspješan budući cijonist. rad u SkopJju u svim djelovhna i krugovima židovskog pučanstvu. Osnutkom posebne M. C. O. i posebne KKL-komisije, oteretit će se u jednu ruku omlad. društvo (koje je vodilo agende M. C. O. i KKL), koje će se odsad više moći posvetiti potrebnome omladiinskome odgojnome poslu, a u drugu ruku pri Vest će se širi gradjanski krugovi cijonlstićkome radu, pa će se u Skoplju moći da dovoljno razvije i ojača cijonistićki rad i medin gradjanstvom. BUDŽET ZAGREBAČKE IZRAELSKE BOGOŠTPVNE OPĆINE za g. 1926. U sjednicama pređstojništva od 13. i 15. o. mj. primljen je novi budžet, koji iznosi Din. 2,359.400. (u 1925: D 2,110.600. —J ( od toga otpada na bogoštovjc Din 1,240.400 (1925 : 984.400), prosvjetu Din 309.000 (1925: 373,600), upravu Din 325,000, (416.600, —), socijalno dobrotvorne institucije Din 479.1)00. (1925; 336.000.—). Prihodi su predvidjeni sa Din 255.000 (1925; 65.000.—J, pa se imade rasporezivanjem namaknuti iznos od Din 2,104,000. (1925: 2,045.600.—). Beriva funkcijonara znatno su povišena, tako, da danas svi funkcijonari imadu dostatne dohotke. Ipak sveukupni lični izdaci nijesu porasli prema g. 1v25. U savezu je s time zaključeno da će takse, što su ih dosele imali općinski funkcijonari odsele teći u korist općine. Umirovljen je na vlastitu molbu uz izraz najvećega priznanja za uzoran tridcsetgodišnji rad dosadašnji natkantor g. Josip R e n d i. Imenovan je rabinom uz dosadašnjega rabina g. dra. Schvvarza dosadašnji r vnatelj škole g. dr. M. M a r g e 1. Još su umirovljeni 11. tajnik g. Weinberger i pomoćnik g. Freiberger, a imenovani su poreznim činovnikom g. Hamburger, a pomoćnikom dosadašnji 111. kantor g. S i n g e r. Raspisat će se natječaj za mjesto natkantora i leđnoga kantora, koji bi došao na mjesto kantora g. VVeintrauba, koji bi u tome slučaju bio umirovljen. Beriva i mirovine ustanovljeni su ovim budžetom samo za g. 1926. f po općina imade pravo, da te stavke reguliše iznova od godine, dok ne bude dinar stabilizovan. Udruženju starovjeraca, koje otklanja osnutak autonomne općine starovjeraca votiran je doprinos od Din. 150.000. kao i prošle godine. Za uredjenje stalnoga sefardskoga bogoslužja votira se Udruženju Sefarada polovica- one svot- , što će je zagrebački Sefardi plaćati u ime općinskoga poreza do najviše Din 48.000.—. Predsjedništvo općine u sporazumu sa Udruženjem Sefarada imade nastojati, da sc što prije namjesti sefardski Hazan-Melamcd. koji bi evenl. bio ujedno općinskim šohetom. Troškovi uprave vrlo su razmjerni (13.7% I), dok dotacije za socijalno dobrotvorne institucije

Za uzdržavanje nemoćnika u Schwarz. Domu 130.000 (lani 30.000) Cedaka - 30.000 (lani 15.000) Židovska djačka menza 24.000 Zid. akad. potp. društvo 4.800 Zid. akad. lit. društvo »Judea« 2.400 Stipendije i potpore Ujacima 48,000 Zi-d. športsku i g.omb. društvo »Makabi« 24.000 Izrael. Ferijalna kolonija 15.000 Izrael. Gospojinsko društvo 6.000 Savez Jevr. Veroispovednih Opština 40.000 Savez Kantora 4.0()0 Kantorska škola 4.000 Dječje zabavište 12.000 Dispozieioni fond 30.000 Nagrada sir. barmicvantima 6.000 Nepredvidivo 24.000 »Gideon« 2.400 / »Haaviv« 2.4U0 Keren Kajeinet 10.000 Keren Hajesod 101000 427.000 ) Osim loga dobiva «Makabi« u izvanrednom budžetu Din 80.000, kao doprinos Za izgradnju gombaone, koja će služiti općini za filijalnu službu božju na velike blagdane. Sa povećanim doprinosom Schvvarzovom domu, za nemoćnike, uredit će se u domu bolnićke sobe. Za nabavu inventara za filijalnu službu božju u novoj dvorani »MakabUa« volirano je Din 50.000, Za gradnju židovskoga doma votirano je ovaj puta Din. 100.000 (lani Din 150.000), Gradnji će se pristupiti tek odna, kad općina dobije zajam u inostranoj stabilnoj valuti ili kad dinar bude posve slabilizovan, U generalnoj debati uložila je opozicija asimilanata prosvjet protiv »zloupotrebe hrama u partajske svrhe« povodom govora g. Usiškina u hramu. Pred. g. dr. Hugo Ko n je stvarno i uvjerjlivo, odbio taj protest i pobio prigovore. Izvjestiteljem za budžet bio je potpredsjednik općine g. Lav S t e r n. Ovim se budžetom rješavaju temeljito mnoga pitanja j što su odavna na dnevnom redu, pa ga je zato referent nazvao budžetom konsolidaciji- ♦ U generalnoj debati raspravljeno je pitanje o autonomiji, koju su dobili g. Herškpvić i drugovi. Provodi se putem oblasti postupak protiv rješenja ministarstva. Detaljnije ćemo i o čitavaj generalnoj debati i o toj stvari izvijestiti u narednom broju. Slar. Požega. U nedjelju dne 29, studenog održala je Mjesna Cijonist, Organizacija svoju glavnu skupštinu sa slijedećim dnevnim redom: 1. Pozdrav predsjednika, g. Fri m; 2. Kulturni referat, rabin g. dr. Lazar R o t‘h, 3. Referat povjerenika KK g. Hugo A đ 1 e r; 4. Omladinski referat, g, Milan Haas; 5, Debata k referatima; 6. Apsolulorij i biranje novog odbora. Novoizabrani odbor se je na svojoj prvoj odborskoj sjednici ovako konstituirao: predsjednik: rabin g, dr. Lazar R o t h, potpredsjednica gdja Ema F r i m. tajnik g. Milan Haas, blagajnik i povjerenik KK g. Hugo Adler; odbornici: gg, dr. Felix Sternberg. Adam Ho f ffm a nn, Lujo Poll a k, Viktor Koh n, Alexander He i nj - i c h gdje. Hermina Koh n. Frida Stei ne r, Ana Sternberg. Frida Geršk ovi ć, Etclka Sch ill in ge r. Posjet je glavne skupštine bio zadovoljavajući, a omladina je bila korporativno zastupana, što je izazvalo naročito zadovoljenje kod- starijih. Nakon skupštine pjevala je omladina i plesala Havu, što je bilo primjleno općenitim odobravanjem, Kako je novi odbor vrlo zgodno sastavljen, očekuje se intenziviranje cijonističkog rada u zajednici sa omladinom. M. b. C. Ruma. Koncem prošloga mjeseca instaliran je u Rumi novi rabin g. Vrlim Oolđstein. Instalaciju je obavio u zamjeni Vrhovnog Rabina iz Beograda zemunski nadrabin dr. Urbach.

HANUKA-PRIREDBE U.ZAGREBU, Zbog oblija materijala ispali su u ovome broju izvještaji o Hanuka-priredbama u Zagrebu, pa ćemo ih donijeti u narednome broju. Uredništvo »Židova«.

PROSVJED »NARODNOGA RADA«. Zagrebačke -Novosti« od 17. decembra donose pod »Pri poslano« prosvjed zagrebačkih asimilanata od »Narodnoga Rada« protiv zloupo r a b e« bogomolje, prigodom govora g. Usiškina u zagrebačkom hramu. U uvodu u prosvjed veli se, da je »predsjedništvo vjerske izraelitske općine u Zagrebu stavilo nekom židovsko nacionalnom odboru na raspnlu/bu bogomolju u svrhu obdržavanja meetinga uz sudjelovanje cijonističkog agitatora g. Usitškina.« Članovi »Narodnog Rada« protestirali su i na prošloj sjednici predstojništva bogoslovne općine u istom smislu, a tu im je predsjednik općine g. dr. Hugo Kohn stvarno i odlučno pobio sve prigovore i objede. Gospoda oko »Narodnog Rada« stalno ignoriraju i posve notorne činjenice, pa su prema tome ili slijepi ili zlonamjerni. Predsjednik opčine nije stavio hram na raspoložbu nek o ni židovskom a c ijon ai 1 no m odboru, nego se tu radi u priređivačkom odboru, u kojem su bili pročelnici i .predstavnici svih zagrebačkih židovskih korporacija i društava, dakle i nacionalnih i kulturnih i humanitarnih i vjerskih. Drugo: Za gospodu lično može g. Usiškiu biti i obični »cionistički agitator«, kako to oni prezirno i demagoški kažu, ali smiješno je to tvrditi u onim listovima, koji su posvetili punu pažnju ličnosti gospodina Usiškina, čovjeka, što ne čini nigdje na svijetu impresiju »cijOnističkoga agitatora«, nego »jednoga od vod ja jedne velike stvari.« O tom su se gospoda mogla uvjeriti i u Zagrebu (ako čitaju novine) i u Beogradu, jer valjada ne će nitko od njih, tako glasatkh hrvatskih, odnosno srpskih, odnosno jugoslavenskih patriota imputirati g. Ninč i ču, ministru izvanjih posala Kraljevine SHS, da prima agitatore u naročitu audijenciju i da im štaviše daje izjave smpatija za njihovu stvar. U »Narodnom Radu« ima jedan gospodin, koji se bavi visokim socijalnim « političkim problemima, pa će jamačno znati, ako je Objektivan. procijeniti, što znači bili na čelu djela, pred kojim se klanjaju kapaciteti socijalizma i internacionalni prvaci. Gospodin Usiškiu. eto. nije obični agitator. On je Čovjek, tako prožet nepatvorenim, iskonskim, nepartajskim židovstvom, da kad bi ii stajali argumenti »Narodnoga Rada« o protuzakonitosti : zloporabi hrama ipak ima više prava da govori sa propovjedaonice sinagoge nego mnogi od gospode prigovarača sa izoliranom i nepomičnom konfesionalnom osnovicom, da ndje u taj hram Gospoda prfgovarači i protestanti ii? su neupućena iii zlonamjerno izvrću, kad tvrde, da smagoga imade samo vjerski značaj i isključivu vjersku -svrhu. Sinagoga ima prve nstveno- reiigični značaj, ali je ona opčena ž id o v s k a institucija, koja ima služiti svemu duhovnom u židovstvu. Zar će možda tkogod, a dii iiije posvemašnji ignorant, ustvrditi, da rabin na zlo uoptrebliava i svoju službu i sinagogu, kad govori o nečem drugom, nego o strogo konfes'jskom predmetu. Regule u židovstvu i njegovim institutima ne stvaraju uskogrudni i kratkovidna riegatori židovstva, nego život i običaji velikih židovskih skupina. A nakraju, zar je »Narodni Rad« toliko kratkovidan i smiješan, da se ne obazire na ono, Sto se desilo n Beogradu, u tamošnjoj sinagozi. AI oni. reći će, nema da se obaziru ua Beograd, oni su zagrebčani. Ali što ćemo. kad centar svijeta nije u Zagrebu i kad analogije igraju veliku ulogu n svijetu. Razumljivo je, da se*»Narodni Rad« žesti. Ima i pravo. Dogodilo se boravkom g. Us'šktna u Zagrebu nešto, što im nije po defu, A kako ih se tek mora doimati karakteristična činjenica, d.. zagrebačka štampa, koja je do nedavna uvrštavala sve jadne njihove izjave i prosvjede medin ostale domaće vijesti, sada stavlja takove prosvjede pod rubriku »P r i p osia no« s označenjem, da uredništvo ne preuzima nikakove odgovornosti. da se ne bi ni časka posu nimalo, da . se ono možda slaže s tim izjavama. * U posljednje vrijeme razaslalo je udruženje »Narodni Rad« tri agitao jona cirku 1 a r a. u kojima nema ništa nova prema prije. Vidi se iz tih cirkulara, da još nijesu sredili svoju koncepciju u nacijonalnom problemu jugoslavenskoga pučanstva. Katkad su »Hrvali odnosno Srbi«,

6

»Ž I D O V«

BROJ 53.