Жидов

Iz štampe IDEALIZAM I PRAKSA

Pod ovim naslovom donosi - zagrebački tjedu iv »Slobodne Novine« od lb. o. mi. (god. i i i., br. 29), koje izdaje i uredjuje uvaženi intelektualac i javni radnik dr. Ivo Politeo, oveći elanuk o cijonizmn i palest. židovskoj kolonizaciji, napisan povodom boravka g.- Usiškina u Zagrebu. > eć smo ranije izvijestili, s kolikom je pažnjom popratila sva zagrebačka! štampa sam boravak i , azlaganja g. Usiškina, Ali dok su ostali listovi donijeli stvarne prikaze o razvitku i stanju rada u zemlji i ocrtali ličnost g. Usiškina, »Slobodne Novine« zahvaćaju dublje samu pojavu i karakteristike cijonizma, pa zato donosimo ■ ovdje najznačajnije dijelove iz toga članka: »Prošloga tjedna navratio se na jedan dan u Zagreb UsSškdn,' jedan od cionističkih vodja i predsjednik Židovskog Narodnog Fonda. Mnogi misle, da idealiste ne mogu realno djelovati i da je idealizam uopće škodljiv za praksu. Jsiškiu je živ dokaz, da je takvo mišljenje velika zabluda. Taj idealista vrši danas jedan čisto praktičan posao, u kojemu bi davno bio klonuo, da s§a nijesu podržavali ideali. Jer gdje čete idealnije svrhe od one, da se jednome narodu bez domovine vrati domovina, jednome narodu bez države stvori država? . A gdje čete praktičnijeg posla, nego li pojedince iz tog naroda ua-.tanjivati na jednome komadiću starodomovinskog tla i pribavljati im glavne materijalne uvjete? Zidovi su pred veZki broj stoljeća izgubili svoju državu i iz svoje domovine raštrkali se po čitavoj kuglji zemaljskoj. Cijonistički pokret ide za tim, da raspršenome židovskome narodu, koji le kroz toliko vijekova živio izvržeu pogibelji asimilacije rnedju drugim narodima i pogibelji gubitka posebnog nacijonalnog osjećaja, vrati taj tsjećaj; da sve Židove, ma gdje živjeli, poveže najprije duhovno osjećajem pripadnosti jednome narodu, a kasnije i materijalno zajedničkim živ.enjern na grudi pradjedova. Bilo ie i ima dosta naroda u povijesti, koji su izgubili svoju državnost i svoju nacionalnu »lobodu. Bilo ih je, koje njihov tlačitelj silio, da u većim ili manjim skupinama ostavljaju svoju domovinu (na pr. Englezi Irce!). Ali ni jedan, ma kako podjarmljeni '1 tlačeni narod, nije izgubio domovinu kao zemlju u geografskom smislu riječi. Nijedan nije izgubio ono, što tvori jedan izmedju elemenata u pravnome po.miu države teritorij. Židovi su iznimka. Oni su izgubili i tu zemlju, taj teritorij. Zato je borba Židova za nacionalnu i državnu samostalnost jedna od najtežih, jer ima da žilovskome narodu izviojuje ono, što je dosad svaki narod i u najtežem položaju, za sebe zadržao zemlju. Zato se i mnogi rugali u početku. cijonistićkome pokretu, jer si nijesu mogli ni zamisliti, da bi se taj velik 7 , ideal mogao ikada jstvariti, zato ie i trebalo velike duševne jakosti, odoljeti tome ruganju i sačuvati čvrstu vjeru u takav teško ost vari jf vi ideal. Oni, koji su tako ideal išali, bili su si svijesni potrebe svih onih materijalnih uvjeta, koji.se traže za ostvarenje ideala, l premda je jedan od tih uvjeta sastojao i u novcu, oni su takodjer taj uvjet našli. Židovska je država danas tu i ona poćima malo pomalo da dobiva svoj židovski narod. Rugaju se Židovima, du .je njima danas dobro tamo gdje jesu i da nemaju »kakvog interesa vratiti se u Palestinu, "gdje im ne bi bilo tako dobro kao u adoptiranim domovinama. To može da tvrdi samo onaj, tko ne pozna silne progone, kojima su Židovi izvrženi u pogdjekojim državama (prem dopuštamo, da položaj Zidova u Jugoslaviji opravdava prilično tvrdnju, da im je ovdje dobro). Ali kad bi ta tvrdnja vrijedila i za sve zemlje, baš ona bila bi dokazom velikog idealizma; onih, koji uprkos svome dobrome položaju idu u Palestinu, gdje imaju da počnu nov, često vrlo mučan život. Taj narod, koji se' tijekom vijekova odvukao poljodjelskog života, mora da se sad u novoj židovsko) državi privikava i toj grani produkcije. A daju se na taj posao ne sumo Židovi t. zv. nižih zvanja, već i intelektualci, kojima to ne bi bilo baš potrebno . . .« i Zanimljivo je, da eto država, koja se umjetno stvara, počinje slično kao i država, koja prirodno nastaje na kormmlstičko-socrialistiSkorn temelju. Dakako da tu nema svih onih primttivnosti, s kojima se inače susrećemo kod prirodnog

donekle apsurdno, da ovakvo socijalističko uredjenje potpomaže i čak podiže ustanova, koja je kapitalistička. Jer Židovski narodni fond nastao ie od novčanih prinosa Židova iz čitavog svijeta, a ponajviše, dakako, kapitalista. No sav taj kapital sampo sebi ne bi ništa koristio, kad ne bi bilo idealista, koji ga na opisani način upotrebIjuju u praksi. Prazni su i suvišni ideali, za koje se ne radi. ali isto tako prazan je i suvišan onaj rad, koji nije praćen idealima. Zato su dobri praktičari ujedno i dobri idealiste, a to je ono što smo htjeli eto utvrditi i na živome primjeru eijonističkog vodie Usiškina. Ono, što je u mladim njegovim danima bilo tek san, danas je zbilja, ali I u toj zbilji i kraj sve svoje starosti taj praktičar nije prestao biti idealistom.« Palestinski dopisnik berlinske »Jiidischc Rundschau« donosi u br. 9b,, 97, i 98, pregled kolonizacije u novoj godini. U glavnome imao bi da se provede princip konsolidovunja, koji zahtjev stavlja danas i samo radništvo, koje se d,osad tome uvijek opiralo i tražilo nove naseobine za novu imigraciju. Konsolidovanje postojećih naseobina provelo bi se potpuno u roku od 2 godine. Ipak će u čednome opsegu uslijediti i novo naseljavanje i to za radništvo i za srednji stalež. Radništvo bi imalo da se naseli u 2 do 3 mošava i 3 do 4 kvucot. Izgleda da se do danas još neda ustanoviti ona forma, koja najviše odgpvara te je u tome i radništvo samo i stručnjaci različitog mišljenja. Zato je dobro, da ove godine dolaze obe mogućnosti do izražaja. Od srednjega bi se staleža naselilo oko 80 imućnih obitelji i još drugih 60 familija iz Rumunjske, Vrlo je zanimiva naše,obima Agude, Mahane Jisrael, koja Se gradi po planovima Davvisa T r i e t s c h a, dok Soskin treba da izgradi ove godine naselje intenzivnoga gospodarstva na kabarskoj zemlji. ♦. Naš prijatelj inž. agronomije jichak Golds t e i n, koji je pred neko godinu dana otišao kao haluc za Palestinu, .objelodanio je u deset nastavaka u feljtonu »Narodne Židovske Svijesti«, a pod naslovom »Moj put u Palestinu« svoje dojmove i razmatranja o putovanju u Erec Jisrael. Ovi su feljtonski prikazi napisani s mnogo lijepoga pjesničkoga osjećanja na lak feljtonski način. »Narodna Židovska Svijest« najavljuje u svom broju od 11. decembra, da će doskora započeti donositi dojmove inž. G.oldsteina iz samoga Erec Jisraela. »Nar. Ž d. Svijest« dobro bi učinila, kad bi te sabrane dojmove izdala kao posebnu brošuru. A ' »Wiener Morgenzeitung« prenaša u .svom broju od 13. o. mj. »z našeg lista članak g. Roberta Vei t h a o bisti prof. Sehapire, koju je izradio naš mladi talentovani kipar g. Slavko B r i 1, a koju predaje Cerde Hatarbut u Zagrebu hebrejskom sveučilištu u Jerusolimu. KNJIŽEVNE BILJEŠKE, »H at o r«, jerusolimski organ centralnoga komiteja svjetske organizacije »Mizrahi« počeo je opet izlaziti. Doskora će izaći naročiti svezak časopisa -Der Jud e« (Judischer Vcrlag, Berlin) u ovećem opsegu, a posvećen problemu »Aiitisemizam i židovska narodnost«. Kako nas izvještava Cijeništ. Egzekutiva u Londonu, ponovno če Karteli Judischer Verbindungen u Njemačkoj (K. J. V.) izdavati omladinski časopis »D e r Jiidische VViile«, koji je u svoje vrijeme igrao važnu ulogu u zid. ornlad. Petoga decembra otvoreno je u Harkovu u Rusiji, na svečani način uz prisustvo predstavnika državnih vlasti i židovskih kulturnih funkcijonara državno židovsk.o (jidiš) kazalište. Igrala se komedija »Purimski svirač«. Naredne nedjelje izvedena je premijera revolucijonarne drame »U ognju«.

IZ JUGOSLAVIJE

NOVI PROJEKT »ZAKONA O VERSKOJ ZAJEDNICI MOJSIJEVACA«. Dne 25. i 26. oktobra o. g. zasjedao je u Beogradu Savezni Odbor Saveza Jevr. Veroispovednih Opština,, te je na tom zasjedanju, kako smo svojevremeno javili, pretresao projekt »Zakona 0 verskoj zajednici Mojsijcvaca u Kralj. SITS.« Iznesene sn bile mnoge zamjerke tome projektu, pa je bila zaključeno, da se dade u dužnost Izvršnom Odboru, da na temelju raznib prijedloga i poticaja, koji su bili izneseni k pro- • jektu toga zakona, u što skorije vrijeme izradi novi projekt. Taj je novi projekt izradjen i ovih dana razaslan članovima Saveznog Odbora 1 Bog. općinama, da dadu o njemu svoje mišljenje. Kako čujemo, imao bi se u skorije vrijeme ponovno sastati na zasjedanje Savezni Odbor, da uzme u pretres ovaj novi projekt. Mi čemu u narednom broju našega lista! donijeti prikaz ovog drugog, novog projekta. SAVEZ JEVREJSKIH VEROLSPOVEDNIH OPŠTINA ZA HEBRAIZACIJIi. Savez Jevrc). Veroispovtdnih Opština razaslan je nal poticaj Saveza Cijonlsta svim općinama cirkular n stvari rada naših bogoslovnih općina za hebraizaciju. Ponajprije se u cirkularu veli, da se Savez Ciionista u Kraljevini SHS obratio Upravi Saveza Jevr. Vcroisp. Opširna s molbom, da ga ona energično podupre u njegovoj akciji za intenzivnije učenje hebrejskog jezika u školama, kulturnim organizacijama i drugim ustanovama, koje postoje u okviru pojedini!) općina. Poznavanje i kultiviranje narodnoga jezika, kaže se dalje u cirkularu, spada u najemiuentnije zadatke kulturnoga rada svakoga naroda, pa ni Jevreji u vremenu, kada stoje u »renesansi svoga narodnoga života, a imajući jedan od najstarijih i najljepših kulturnih jezika, ne mogu zaostati u radu na tome polju.« Dužnost ie svake općine, kojemugod smjeru ona pripadala, da svima sredstvima potpomogne otvaranje kurzeva za hebrejski jezik i da angažuje učiteI je, koji će taj jezik predavati. »Učenje jevrejskoga jezika ne tangira ni patriotske osećaje ni ljubav za jezik onoga naroda, u čijoj sredini Jevreji žive. Učeći svoj jezik Jevreji odaju poštu svojoj prastaroj kulturi i tradiciji i ispunjavaju dužnost u pogledu čuvanja svojih istoriiskih svetinja.« Na koncu poziva Predsjedništvo Saveza, da ga općine izvijeste, što sn učinile obzirom na taj apel i koje str korake poduzele uopee u pitanju hebraizacije. ♦ Ovaj cirkular Saveza Jevr. Ver. Opština . ako je nastao na poticaj izvana pokazuje, da Savez kani ove godine posvetiti svoju pažnju i kulturnim zadacima. Savez Jevr. Veroispovedit'h Opština mogao bi zaista u tom pogledu učiniti veoma mnogo, a naročito bi njegova saradnja sa Savezom Ciionista i Savezom Židovskih Omladinskih Udruženja na tom području bez sumnje dovela do znatnogi oživlienja kulturnoga života inedjn Židovima u čitavoj Kraljevini. Pozdravljamo nastojanje Saveza Jevrčjskih Veroisp. Opština, da baš u pitanju hebraizacije potakne natše općine na vršenje njihove osnovne dužnosti, pa se nadamo, da će nastojanje predsjedništva Saveza uroditi dobrim uspjehom. Gradski izbori u Novoj Gradiški. Kod nedavno provedenih gradskih izbora u Novoj Gradiški dobila je židovska listina jedan mandat. Za zastupnika je izabran g, Wohl h e i m. J Samuel Rikov. | Dne 8. decembra preminuo je shrvan dugom i tešk,om bolesti u 46. godini života nadkantor aškenaske vjeroispovjedne općine u Sarajevu, Samuel Rikov, Pokojnik je rodom iz Rusije, a prije dolaska u Sarajevo bio je, za vrijeme rata, u Sikložu. Pogreb je obavljen u četvrtak, dne 10, decembra uz vanredno brojno učešća njegovih sugradjana . Kantoralne funkcije obavili su nadkantor sefardske opštine g. Isak Atlarac i kantor aškenaske općine g. Jakov Weiss. Na grobu održao je nadrabin g. Weszel dirljiv govor, kojim se ispred općine oprostio od pokojnika. Pokojnik sa sahranjen u počasnom grobu. Iza sebe ostavlja udovicu i dva maloljetna sina, u njemu gubi g. Rikov, kantor u Požegi svoga brata. Ras-

BROJ 54.

»Ž !DOV<

5