Жидов

Učestvovanje Židova u državnim izborima

Povodom izbore n Ćehoslovačkoj. Donosimo ovdje članak jednoga našeg oglednog sumišljenika ,o konsckvcncama. što ih po njegovom mišljenju treba da vučemo iz analize samostalnoga istupanja Židova u izborima u onim zemljama, gdje su brojčano vrlo slabi. Na jedno bismo htjeli ovdje upozoriti: piscu je jamačno izmakao spriječiti, da se u duši čitatelja ne porodi osječaj da zapravo trebamo biti zahvalili onima, koji su podmićeni novcem i predobiveni autoritetom državnih vlasti na kraju krajeva ipak učinili izdaju. Jer oni krugovi orlodoksa, koji su razbili jedinstvo, nijesu to 'učinili na temelju uvjerenja, da valja pošto poto čuvati princip, koji iznosi pisac ovdje u svom članku. Dve su židovske stranke u češkim izborima iznele svega nesla iznad 116.000 glasova. Češki izborni red favorizuje velike stranke pa tako Židovi nisu pered lako lepog broja glasova, koji je uglavnom okupila Židovska Stranka (Cijonistil, mogli da budu zastupljeni u parlamentu. Vaija da sc konstalujc i to. da je Židovska Stranka iznela veči broj pristalica no u predjašnjim izborima. Pitanje je pre svega; je Ii pametno i korisno ■odelito nastupanje Židova u državnoj politici onih zemalja, gde su Židovi očito brojem prencznalni, a da bi mogli uticati ma u kojoj meri na političko bivanje, i gde naročito zbog maloga broja zastupnika ovi nikako ne mogu da zastupaju realne životne interese svih židovskih birača jednako, jer su ti birači pocepani socijalno u više vrsta, a začelo i po općenito gospodarskim interesima pripadaju različitim zemaljskim područjima. Tako biva, da se za volju zaista lepe eventualne pobede židovske solidarnosti i za volju ispravne nacionalne ispovesti dovodi u pitanje sam realni interes pojedinaca birača, jer bi taj začelo bio bolje zastupljen po delegatu one partije, koja je glasnik njegove socijalne sfere odnosno u zemljama, gde ta socijalna diferencijacija još nije provedena, glasnik one regionalne čestice, s kojom je neposredno i duboko vezan njegov ekonomski i socijalni život. Biva tako i to, da se u samome židovstvu radja borba tih oprečno interesovanih struja i da pobednik onda tobože s pravom u ime čitavoga židovstva provodi isto onakovu trgovačku i dođvoračku politiku (ako ne će ti delegati da budu osudjeni na potpun nerad u parlamentu!), kakva se perhoreskuje u odnošaju pojedinih židovskih grupa spram pojedinih nežidovskih stranaka. Samostalno istupanje Židova u državnoj politici mora da dovede ili do toga, da su izbori bili prazna manifestacija, koja može da zaslepi svojim Icpim efektom jedinstvenosti i solidariteta, ali koja nema nikakove realne vrednosti baš na području državne politike ili do loga, da će židovski delegati morati da prodaju svoje glasove pojedinim parlamentarnim grupama, koje su voljne da ih plate. Nezgodno i nepametno jedno i drugo! Židovi, koji ne žive od ideologija i od manifestacija, drugiput ne će više da daju glas za našu listu, ako se budu uverili, da i uspeh u izborima t. j. ulazak šačice židovskih zastupnika u parlamenat nema realnih rezultata. A drugo, t. j. trgovanje mandatima, stečenima uporabom nacionalne ideologije, moglo bi da urodi teškim posledioama; izjasnili se židovski delegati ma za koju stranku, druge če grupe otad moči da napadaju židovsku celinu kao svoga kompaktnoga protivnika. Ne ostaje drugo nego da Židovi udju u postojeće nežidovske stranke, da im se pridruže ili po socijaino-ekonomskim ili po regionalno-ekonomskim interesima ili najzad po gledanju na čitav kompleks državnoga uredjenja. U tim strankama oni kao ispravni Židovi ne smiju da zataje svoj naročit položaj. Kao takovi morače da brane židovske interese, da se zalažu za priznaju židovskih specifičnih tražbina itd. Teže je i zaslužuje posebnu pažnju pitanje, hoće li tim ulaženjem u postojeće stranke biti promenjeno đosadanje držanje Židova u izborima za komunalne jedinice (gradove). Fakat jest, da su baš tamo gde su Židovi istupali odelito i gde su čak i postigli »vidne rezultate« mnogo manji realni uspesi za židovstvo, nego što je to slučaj unestima, gde doduše nema židovskih listina, ali fmade uglednih židovskih zastupnika u jakim postojećim strankama. Ulazak Židova u te stranke mo-

j|ao bi dakle da po vite e -za sobom i prestanak dosadašnjih samostalnih istupa u gradskim izborima, ali bi bez sumnje bilo moguće i to, da -se nadje s tima strankama specijalni aranžman, po kojemu hi u manjim jedinicama Židovi smeli nastupati kao posebna celina, da brane svoje zasebne interese, ako tih im-ade. Svakako ova pitanja treba da se diskutuju, i to kako dolikuje ovakovim problemima: bez fraza, stvarno i trezveno. M. n. ♦ Osnovna misao, koja je vodila pero gornjih izvoda imade sv.oga opravdanja. Ali čini nam se, da je to shvaćanje izraženo ipak odviše površno i šablonski. Svuda ne vrijede ista pravi-la. Prije svega nije vjerojatno, da će posvuda opće gospodarski i socijalni interesi pojedinih židovskih grupa biti dobro zastupani po nciidovskim strankama. Vjerujemo, da će u Engleskoj, gdje je židovstvo prijateljski povez apo s velikim strankama te zemlje, liberalni zastupnik štititi interese židovskih birača, ali ne vjerujemo, da će (kao što i nikada nije) poljski socijalista, branili prava židovskog radnika u Lodzu ili da će njemačka Stinncs-V.olkspartaja industrije, štititi interese židovskih industrijalaca. Povrh toga imadij Židovi mogućnost, da biraju ovdje zastupnike po njihovom socijalno-gospodarskora naziranju (u češkoj 5 mandata!), od kojih će svaki imati pred očima interese svoje grupe, a da se u žid. pitanjima kreću ipak svi na zajedničkoj židovskoj liniji. Istina- je, da u zemljama, gdje svi Židovi i brojčano preslabi, bezizgledna vanjska manifestacija (kao što bi na pr. bik) kod izbora za jugoslavenski parlamenal), nema nikakvoga smisla. Ali u Češkoj, gdje ipak mogu da dobiju 5—6 mandata, a da su usto joS uvijek preslabi za veliku parlamentarnu grupu kao na pr, u Poljskoj, treba da istupe samostalno. Baš ova politika češke vlade k,od posljednjih izbora najbolje pokazuje, kako češke velike stranke čuvaju židovske interese, kad se risu žacale, da povećaju broj svojih mandata na osnovu židovskih glasova pomoću jedne nesavjesne intrige. U takovom slučaju nam je uvijek miliji uspravni istup, i ako kasnije poradi maloga broja mandata ne će pokazivati prevelikih rezultata, nego Ii bezuspješno antišambriranje kod velikih stranaka, koje se teško ,odluče da krnje popularitet, ako se zauzmu za koju židovsku stvar. Posljednji izbori ne Uče češke Židove, kao što je bil,o nedavno izraženo, da odstupe od samostalnik listina, nego naprotiv da će te listine imati uspjeha, samo ako se provede princip apsolutne sloge svih židovskih stranaka od socijalista do orjodoksa. h. NAKON IZBORA U CEHOSLOVAČKOJ. Žalba Židovske Stranke na Vrhovni Izborni Sud, »VViiener MorgenzeUmig« javlja iz Praga; Židovska je Stranka \di protuzakonitih dogadjaja u 22. izbornom okrugu (Karpatska Rusija) prigodom prošlih izbora podnijela žalbu na Vrhovni izborni Sud. Iz opsežnog optužnog materijala, koji m obilni dokazni materjal, obuhvaća 20 optužaba, vidi se, da optuž,ba poglavito smjera ua viceguvcrnera Karpatske Rusije Roszypala i njegove podrediene organe. Navadjaju se pojedini dogadjaji, iz, kojih proizlazi, da su župan Se vi j us, sudac Jirsava, župan n M u n kaču, sudac u Teresvi, javni bilježnik Klj u carski itd. na nezakoniti način utjecali na tok Pzbora, te se grozili Židovima, koji su htjeli glasovati za Židovsku Stranku, da će im oduzetlicenciju za trafike. Neki su pak državni organi prikazivali za vrijeme ■ izbornog akta Židovima, da je glasovanje za Židovsku Stranku nešto >ant"državnog«, a neki u zadnji čas širili >sl u žbe n e vijesti«, da je >Žid. Stranka« navodno povukla svoje kandidature. Viceguverner u UžhfH rodu dao je pako zastupniku agudističke »Gospodarske stranke« 100.000 č. kruna. Navadjaju se nadalje još mnoge druge protuzakonitosf. Radi svih tih protuzakon-itosti traži se od Vrhovnog Izbornog Suda, da -Izbor u 22. izbornom Okrugu, kaošto .i čitav drugi i treći skrutinij. anulira. ♦ Židovski gradski zastupnik u Pragu i jedan od vodja »Žid. Stranke« u Čehoslovačkoj dr. Ludvig Si n g e r veome se -oštro u velikom govoru oborio u posljednjoj sjednici gradskoga senata u

■Pragu na sve intrige Ministra poufa Ma Iype t r a, koje je &tl poduzeo, da se 'svim silan«, paktiranjem .sa ortodoksima i čitavim državnim aparatom, zapriječi izbor židovskih kahcfcdata kod prošlih izbora. ♦ 8. decembra održalo je Židovsko Narodno Vijeće za Ceiioslovaćku plenarnu sjedrticu, koja se barvjla rezultatima prošlih državnih izbora. Zaključeno je: 1. predati žalbu Izbornom sudu; 2. izdati proklamaciju na židovske birače; 3. još više Izgraditi već sada jaku organizaciju »Židovske Stranke«, kola je kod prošlih izbora skupi’a preko 100.000 žid. glasova, te 5. izglasala povjerenje predsjedniku Nar. Vijeća dru. Slugom. ŽIDOVSKI ŽIVOT U ITALLIL Kongres židovskih općina u Italiji. Židovski predstavnici kod talijanskog kralja. Slikarska izložba H. Stručka. Nedavno održan je iv Rimu peti kongres židovskih općina Italije. Kongres je pozdravio ispred Svjetske Cijonist. Organizacije prof. Dante La 11 es, a prof. Weiznrann poslao je brzojavni pozdrav. Na kongresu bilo je zastupano 40 bogešt. općina. ,a raspravljano je o svim pitanjima talijanskog židovstva,, naročito o potreba, da se poveća broj rabina, kojih se nestašica osobito osjeća. Živa je bila debata o pitanju školstva. Senator prof. Polacco i nadrabin Rima prof. Sacerđoti, iznijeli su veliku opasnost od toga što je čitavo školstvo podvrgnuto velikom katoličkom utjecaju, što če loše djelovati na židovsku djecu. Zaključeno je zato započeti velikom agitacijom medju talijanskim židovstvom, a pod par.olom, da se u svim mjestima osnuju vlastite židovske pučke škole. U posebnoj rezoluciji, po življu se židovske .opčine, da održe kontakt sa velikim strujama unutar židovstva, a napose da financi jalno potpomažu izgradnju Palestine. Zaključeno je poslati zastupnika talijanskog židovstva u Jevvish Agency. * Kralj Viktor Emanuel primio je u posebnu odulju audijenciju zastupnike židovskih općina u Piši i Livornu, te se je zanimao za općeniti položaj i potrebe talijanskog židovstva. Kralj je opširno ocrtao lijepe utiske, koje je dobio na svom putovanju po Palestini u godini 1895.. a izjavio je da je informiran, da je od onoga vremena vanredno napredovao židovski obnovili rad u Palestini. Na koncu audijencije zahvalio se kralj na patriotskom držanju talijanskih Židova, te je molio predstavnike, da tu poruku izruče talijanskom židovstvu. ♦ »Klub za žiodvsku kulturu« priredio je izložbu djela židovskog slikara Hermanna Stručka. Velika talijanska štampa veoma hvali izložena djela, napose portraite Einsteina i Nansena. (ITA). »unuka židovske djece u Erec Jisraelu. Za vrijeme Hanuka-blagdana- posjetila su mnoga djeca novoga Hšuva, kao svake godine, tako i ove godine, grobove Makabeiacaj Put ih je vodio od željezničke stanite L u đ d k arapskom selu Midia. bivšem historijskom mjestu Mod i i ni, rodnom mjestu Hasironeiaca, na podnožju judejskih bregova. Za grobne udubine u špilji nedaleko Midle. arapski nazvane »Kebar el Jahud« (Grobovi Židova), kaže se da su grobovi židovskih junaka. ‘Sjeveroistočno od puta u mala se-o Oamsu nalazi se jedna velfka špilja. Predinjeva se, da su se ovdje skkmuli Hasmonejč od grčkih uhoda. Jedan sat hoda zapadnoj kod sela. Hadata, nalazila se tv r d j av a Makabejca S i tn o na. Poznato je, da je pokraj Hadita Keren Kajemet osnovao uzornu farmu Ben Semen, a pred kraće vrijeme započeo je pošumljivanjem obližnjih bregova, historijskih mjesta iz doba Masmoneiaca, koja evo svake godine, po lijepom občaju. posjećuje nova generacija židovske djece u Palestini.

4

»ŽIDOV«

, BROJ 54.

Širite i pretplaćujte „Žiđov“!