Жидов

Djevojačka udruženja su ,A vi v a«-grupe i slične su »Barisiji«. Uloge posljednjih dviju grupa su znatne. One su vodiči šekelske propagande, rada za KKL i KM. U posljednje vrijeme osnovan je »CcireMiz r a h i«, koji obuhvaća reiigijoznu cijonističku omladinu. Sva tri saveza (Aviva, Barisfja, Ceire) povezana su u »A. B. C.-kartel«. Možemo slobodno ustvrditi, da je izmcdju pripojenih zemalja cijonizam najjači u Transilvaniji, što je nevjerojatna rad? toga, jer su Židovi ovdje općenito uzevši bili vrlo udaljeni od hebrejskog duha. Razvitak cijonjb.ma i ovdje je djelo omladine. Ljudi nisu bogati. Ima krajeva, kao Marmaroš, gdje; žive u velikoj bijedi, ali ipak sudjeluju dovoljno u radu za KKL i KM. Pokret potpomažu novine: »Uj Kelet« (Novo Vrijeme, izlazi dnevno u Kluju), »Noar« i »Šomer«, omladinske revije. Najvažniji fa'kat .posljednjeg doba jest taj, da su transi! vanski Židovi počeli graditi koloniju I u Palestini, u blizini primorskog grada Ako/ pod imenom »Cur Salom«. Dr. Hajini VVciss/ burg je čovjek, koji je .Cur-SaJom«-akciju z/ 1 počeo i bio do posljednjih mjeseci vodja cijoiv’ / ma u Transilvaniji. Da okruni svoj rad, ods/> 1 se je sam nedavno u Palestinu. / 1 Misao regeneracije stvorila je u Transil/'-'i ' tri židovske gimnazije, koje imadu mogn/ )sti 1 (od vlade dobrano reducirane), da dadu i^ etM J svježinu, odgajajući nove naraštajevc. 5 • / I * Palestinska misao poznata je i razvijf 11 ci " i jeloj Rumunjskoj. Još imade mnogo Jtnaka i r nijansa unutar cijonizma. To doduše ni/najgore, , jer raznolikost ideja i borba znaci sn/ vota - A f to nam je dugo manjkalo: Ho- ( će Ii Židovi Rumunjske ovu b«š rani čenost ( smanjenu zakonima i antisemitizme™ iskoristiti s i sačiniti jedinstveni front, onda je pitinuiranost f pokreta sve do posljednjeg iselidbj/osigurana. i U Parisu. decembra 1925. s Ben Amo. Lord Plumer posjetio jenisolinV u hebrejsku uni- ( ▼crzn, t Vrhovni Komesar, lord Plumer posjetio je c hebrejsku univerzu u Jerusolimu/te je tom prili- c Rom izrazio svoje zadovoljstvo /> primljenim doj- i movima. I djelo židovske izgrade u zemlji pohva- c lio je lord Plumer. / (Ziko). 5

Nešto o Židovima u Švedskoj.

Jedan naš rfijatelj boravi,© je ovoga ljeta u Švedskoj/pa nam šalje ove retke, koji će sigurno z/nimati naše čitaoce. Za vrijeme boravka u Švedskoj u augustu ove godine interesirao sam se za prilike Židova u Švedsk,oj, pa hvću da priopćim, što sam tamo doznao. Naseljivanje Židova u Švedsku počelo je prije 150 godina. Gustav 111., kralj švedski, izdao je bio god. 1775 ukaz, kojim je Židovima dopušteno bilo useljivanje, n,o provedeno je zapravo tek g. 1870. Prvi useljenik zvao se je Aron Isaak, a bijaše po zanimanju pečatar iz Brandenburga u Njemačkoj. U jednoj znamenitoj knjižici napisao je on na židovskom jeziku svoju vanrednp pustolovnu i mučnu seobu. Ovu je knjižicu izdalo »Židovsko literarno društvo u Stockholmu«, a u njemačkom prijevodu. Ukupni broj Židova u Švedskoj cijeni se sada na 10,000. Većina ih živi u gradovima Stockbolm, Goteborg i Malmo, a osim toga imade još i nekoliko manjih općina. Seoba Žiđpva u Švedsku bila je najveća poslije pogroma oko 1880. i prije 20 godina, poslije čuvenog kišenjevskpg pogroma, Od onih koji su se doselili za vrijeme svjetskog rata samo ih je malo ostalo u zemlji. Židovi urodjenici posve su asimilirani u jeziku, kulturi i običajima, a taj proceS bio im je olakšan i omogućen, jer se u Švedskoj nije javljao antisemitizam. U tom pogledu možemo Švedsku nazvati Eldoradom. Ovaj asimilacijom proces dolazi do izražaija u čestim brakovima izmedju Židova i kršćana, pri čemu se počesto dešava, da se djeca ovakog braka odgajaju u židovskoj vjeri. Religičnost švedskih Židova je liberalna u tome, pa na pr. k,od službe božje uz hebrejski jezik igra veliku ulogu i

švedski. Tako sam čuo u hramu u Stockholmu rabina recitirati haftoru na švedskom jeziku. Doseljenici su većinom zadržali sv.oj ritus, te obdržavaju službu božju u privatnim sinagogama. No ni ovaj se konzervatizara ne održava dulje od jedne generacije, budući da se djeca ovih roditelja već pridružuju pravcu švedskih Židova. Na ov.om se, u židovskom pogledu potpuno kamenitom tlu, ipak pokušalo oživjeti židovstvo. I ovaj je rad urodio vidljivim uspjesima. Vrijedno je spomenuti da taj pokušaj nije uslijedio sa strane sinagoge, nego je došao sa područja literature; a to je posve logično i vrijedi i za druge slične zemlje, jer treba dohvatiti baš one, * koji stoje izvan sinagoge. Tako su zadnjih deset godina inicijativom Stockhplmskog rabina dra, M. Ehrenprei s-a, bila po prviput izdana djela židovske literature na švedskom jeziku, koja su svakom pružala mogućnost, da se stvori opširno znanje o židovstvu i njegovoj kulturi. Ove knjige koje služe kao izvor za studij židovstva naišle su ne samo kod Židova nego i u nežidovskim krugovima na osobitu simpatiju i odobravanje. Od ovih do sada izašlih knjiga hoću spomenuti nekoje: ponajprije je tu velika knjiga »Judarn a«, koja sadrži jasan pregled židovske literature, svaki dioobradioje po koji znameniti stručnjak. Od suradnika ove knjige spominjem D u bn o v a, Maksa B r a u d e-a, Martin B u b e r a, Bernf.elda, Ehrenpreisa itd; knjiga ima i ilustracija, a izašla je g. 1920, u Stockholmu. »Židovsko literarno društvo u Stockholmu« izdalo je medju ostalim: »Novu hebrejsku liriku« u švedskom prevedu dra. Ehrenpreisa, i R. Josephsona; zatim »Izraelska sadašnjost i budućnost« izabrane eseje savremenih pisaca o problemima židovstva. Ova knjiga sadrži radove Lazarusa ,Ahad H a a m a,

Herzla, Nordaua, Birnbauma itd. Zatim knjiga pr.of. Ellbpgena »Povijest Židova od propasti države pa do danas«, i jedan svezak novela novohebrejskih pisaca. Osim toga više knjiga za vjeronauk u višim školama. Veliku ulogu u ovim radovima igra židovski omladinski pokret u Skandinaviji, organiziran u savez, koji obdržaje svake godine svoj kongres, a izdaje mjesečnik »I z r a e 1 i t« u Stockholmu, Stvarni rad ovog saveza sastoji se u znanstvenim literarnim predavanjima. Uopće se mladež mnogo zanima za židovstvo i veoma simpatizira sa izgradnjom Palestine. Socijalni položaj Židova u Švedskoj je odličan a i ekonomski se položaj m,ože označiti kao vrlo povoljan. Židovi veoma živo učestvuju u svira granama javnog i kulturnog života u zemlji, te se srazmjerno prema svome broju znatno ističu. Tako je Haver t i n, jedan od znamenitih pjesnika novo švedske literature, Josephson znamenit kao slikar i pjesnik, pokojni prof. Warburg i njegov nasljednik Lam m, profesori povijesti i literature na univerzi u Stockholmu, Dr, Karl David profesor, znamenit ginekolog na univerzi u Upsali. H. Lamm zauzima časno mjesto potpredsjednika I. komore (senata). Primjećujem, da u Švedskoj u odsutnosti kralja vrši suverena prava predsjednik odnosno potpredsjednik komore. Kao činovnici zauzimaju visoka mjesta u državnoj službi, a veliki dio vrši slobodna zvanja. Za vjersku naobrazbu postoji dobro organizirana škola za vjeronauk u Stockholmu, koja obuhvaća mladež od &—lB god. te broji sada oko 400 učenika. Provodi se asimilatorski običaj da se u 16. god. konfirmiraju dječaci kao i djevojke! Donji Miholjac. H. L i e b 1 i > g.

IZ JUGOSLAVIJE

NA KHA* U GODIŠTA. vim brojem za««™ se 9. godište »Židova«, Poziiu se svi o > koji nijesu uplatili zaostalu pret)tu, da y bezodvlačno doznače čekovnom uplauom, a vi Se ci J- pretplatnici umoljavaju da št prije nove pretplatu za narednu godinu. Upor?* mo c 'j- čitatelje na poziv za pretplaćiv V zrenje »Židova«, priložen ovom broju, a narmv" a na £rade, koje uprava »Židova« daje mw y/prikupi jačima novih pretplatnika. Uredništvo i uprava »Židova«. .

LIČAN PRIMJER BOGOŠTOVNE OPĆINE U KARLOVCU. i 7 Bogoštovna općina u Karlovcu, na čelu koje ( lUji ugledni karlovački gradjanin g. dr, Vatroslav teeiner i koja nema cijonističko vodstvo, povela l t akciju, kojom je postala uzorom kako bogoštov' le općine treba da shvaćaju značaj palestinske obnove i dužnosti općine prema njoj. Pred kratko vrijeme razaslalo je predstojništvo karlovačke bogoštovne općine svakom svom članu okružnicu, kojom ga poziva, da se obveže na stalno doprinašanje Narodnom Fondu. Uvodno se u cirkularu govori o prastaroj vjeri, da su Židovi dužni davati za »Svetu Zemlju naših pradjedova, za zemlju naše slave i naših čeznuća«. Ni Židovi Karlovca ne smiju da zanemare tu dužnost, to više, što se danas više ne daje milostinja za pob.ožne starce, koji mole uz ruševine jerusolimske, nego se daje, »da se ruševine u zemlji naših djedova opet izgrade, da se na prastarom tlu naše djedovine opet uskrisi dom židovskoga naroda i osnuje kolijevka za novo pokoljenje, koje će na svom djedovskom zemljištu živjeti kao narod u potpunom smislu, što nam izvan naše narodne domaje nije moguće, niti će ikada biti moguće«. Zasluga je Cijonističke Organizacije, da Židovi mogu u Palestini izgraditi novu narodnu domaju f a »dužnost je svakog dobrog Židova, da po svojoj mogućnosti pomaže svom narodu kod osvajanja njegove djedovine. Svaki Židov, bio on kojegagod naziranja na probleme židovstva, samo ako hoće da nosi časni pridjevak dobroga Židova, dužan je, da svojski pripomogne u radu za Židovsku Palestinu ) da obilno pridonese ogromnim troškovima, što ih iziskuje rad za Svetu Zemlju«. Deklaracije i odluke cij. kongresa u Beču

• . U omogućuju i onim dobrim Židovima, koji nijesu cijonisti i nijesu organizirani u Cijonističkoj Organizaciji, da i' oni učestvuju u radu za Palestinu i da »stanu uz bok svojoj cijonističkoj braći, da se zajedničkim silama poluči onaj uzvišeni cilj, što ga- je pokret Cijona stavio na svoj stijeg . . .« Izgradnja Palestine traži golema sredstva, a ne samo sveta' dužnost nego i »jasna moralna korist svih pripadnika židovstva nalaže, da se ne smataksa na pol puta nego da se svim silama nastoji izvršiti nikad još nevidjeno u historiji čovječanstva . . .«. Zbog toga predstojništvo karlovačke općine, koja je uvijek bila iznad partajskih borbi i bila uzdignuta iznad političkih stranačkih tendencija, a uvijek nastojala, da bude svojim pripadnicima u granicama zakona slobodno poprište svih plemenitih podviga židovskoga vjerskog i narodnog života« »pozivlje sve članove da se bez razlike na svoje opredjeljenje napram pitanjima židovstva uhvate u jedno kolo i tako dadu kao prva općina u Jugoslaviji ostalim židovskim općinama primjer sloge i bratstva kod postizavanja općenitog i zajedničkog cilja svih Židova oko izgradnje židovske nacijonalne domaje u Palestini«. Na kraju cirkulara poziva se detajnije na dobrovoljnu obavezu davanja stalnih doprinosa za Židovski Narodni Fond, pa se upozorava na tačno vršenje obveze. Izabran je unutar općine naročiti odbor, koji ima da upravlja svim poslovima ove akcije. Cirkular završava, da će uprava općine »biti sretna i ponosna budu li si njeni pripadnici osvjetlali ovom prilikom lice i uspjeli da ovim pokretom utvrde dobar glas naše općine kao složne i nerastrovane židovske zajednice«, ♦ Rezultat ove nadasve hvalevrijedne akcije, koja proizlazi iz korektnog i čistog gledanja na pitanje pal. izgradnje, urodit će jamačno odličnim plodom, Predstojništvo karlovačke općine nije cijonističko, pa je njegov akt to više vrijedan što jasno pokazuje, kako se i bez cijonizma treba da saradjuje u radu oko izgradnje nacijonalne domaje u Palestini. Pozdravljamo iskreno ovaj čin predstojništva karlovačke općine i čestitamo joj, što je jasno ukazala ostalim našim općinama, kojim putem treba da se ide i kako da te općine i bez deklariranoga i nedeklariranoga cijonizma već zbog pozitivnog stajališta prema židovstvu moraju da> saradjuju u najvažnijem današnjem djelovanju židovstva, u izgradnji Palestine.

BROJ 55.

>2 1 D O/v«

3