Жидов

Iz štampe

»j ddis c h e Kundschau« (Berlin) od 18. o. mj. i »W i e n e r Morgenzeitiing« od 19. o. mj. donašaju opšinie izvještaje o boravku gosp. Usiškina u Jugoslaviji te napose ističu važnost izjava simpatija jugoslavenske vlade za cijonizam. iznoseći tok <vu d ij e n c i j e g. U s i ški na kod ministra inostranih posala gosp. dra. N i n č i ć a. ♦ »Narodno Oospodarstvo«, list za industriju, trgovinu i privrednu politiku, donosi u svom broju 23. —24. kratku bilješku 'o boravku g. U siti ki u a u Zagrebu, u kojoj žali, što je svoje glavno predavanje držao U. hramu, »gdje nema dovoljno mjesta, premda sd je znalo, da u Zagrebu imade mnogo ljudi' i izvan židovskih krugova, koji za ovo pitanje pokazuju interes.* ♦ Prigodom 150-gtKlišnjice bogoslovne opčine u Subotici izašao je svečani broj židovskoga tjednika »S zoni bat« na 80 stranica i s mnogo ilustracija. Taj svečani broj daje potpunu sliku razvitka židovske općine u Subotici, tačno upućuje u današnje njeno stanje i donosi slike svih sadašnjih i pokojnih vodja i pročelnika raznih židovskih institucija u Subotici i slike istaknutih židovskih ličnosti u Kraljevini i predstavnika upravnih i gradskih oblasti u Subotici. Člancima su zastupane mnogć vidjene ličnosti našega židovstva kao Vrhovni rabin dr. lsak A 1kalaj, dr. Hugo Spitzer, predsjed. : k Saveza Jevrejskih Veroispovcdnih Opština i potpredsjednik Saveza J. V. O. dr. Friedrih Pops, t ia taj broj napisali su naročite članke i g. DragoJav 0j o»-djevi e .veliki župan subotičke oblasti i s'ihotićl i načelnik g. Alba Malagurski. Ovaj broj »Szombat«' služi kao vrijedan materijal za proučavanje historije jedne od naših najvećih općina.

VELIKI DAR ZA ŽIDOVSKU NARODNU BIBLIOTEKU.

Jerusolimska knjižnica primila je li 25 škrinja zbirku od 2000 hebrejskih knjiga i 4500 knjiga o židovstvu na drugim jezicima, koje su gosp. S. Markus Fechheimer i gdja. \lice S. Fech h e ime r iz Cincinatia, poklonili biblioteci u spomen svoga preminuloga sina Nataua Fechheimera. Ova nadasve vrijedna zbirka sadržaje medju ostalim pet hebrejskih inkurabla, veliki broj hebrejskih prvotisaka iz Italije, Carigrada, Singapore, Krakova i Praga iz prve polovice 16 stoljeća, potpune serije časopisa, medju njima djelomice vanredno vrijednih. Zbirku su darovali gosp. i gdja. Fechheimer povodom otvorenja universiteta. (Ziko)

Akcija Keren Kajemeta za osiguranje

U »Unser Fondss biltenu Glavnoga Ureda KKL u Jerusolimu, izašao je pod gornjim naslovom članak, koji prenosimo radi aktuelnosti, što je ima s obzirom na započetu akciju za osiguravanje i u našoj zemlji osnutkom zasebnog osiguravajućeg odjeljenja KKL. Svatko, komu je pobliže poznat razvitak Cijonističke Organizacije, zna, da je već u prvim počecima u njezinim financijskim planovima igrao ulogu osnutak jednog naročitog jevrejskPg osiguravajujućeg zavoda. Iz različitih je razloga ova ispravna misao dosada ostala samo puka želja i moralo se zadovoljiti time, da je potreba osiguranja kod sumišljenika povezana sa svrhama Cijonističke Organizacije ugovornim utanačenjima sa postojećim osiguraničkim zavodima. Tako je već god. 1911. Cijonjstička Egzekutiva, koja je tada imala svoje sjedište u Berlinu, sklopila sa Bazelskirn osiguravajućim društvom pogodovni ugovor, koji ali iz različitih razloga, naročito radi rata, koji je doskora buknuo, nije mogao da dodje do potpunog djelovanja. Sam Direktorij KKL iza pomnog omjerenja svih razloga, koji vojuju pro i contra, odlučio je, da ovu osiguraničku akciju opet poduzme. Glavnom Uredu KKL je uspjelo, da nadje društvo, koje ne samo da je sposobno da uspješno radi, nego je i toliko dalekovidno, da ispravno procijenjuje mogućnosti razvitka Cijonističke Organizacije i Erec Jisraela. Ovaj pogodovni ugovor sa Direktorijom KKL važi od 8. maja 1925. Osiguranička se akcija predbježno provodi u četiri zemlje: ErecJisraelu. Cehoslovačkoj, Austriji, a od 1. septembra i u Njemačko j. Dok se u Erec Jisraelu prirodno knjiže svi poslovi osiguraničkog društva na račun pogodnog ugovora, osnovana su u trim ostalim zemljama u svrhu naročitog gajenja ove grane zasebna >Osiguranička odjelenja KKL«. koje su u uskoj veza sa odnosnim zemaljskim upravama KKL, i upravljana po prokušanim cijonistima, čiji je načinovnike kompletiraju iz krugova sumiišljenika. Jer sav ovaj po osiguraničkom društvu uzdržavani ročiti zadatak, da se potrebne sile za ured i vanjske aparat ima da bude uvijek nošen cijonističkim duhom i da podupire opću propagandu za KKL Brojčani uspjesi naše dosadašnje osiguraničke akcije zadovoljuju. Životna osiguranja, koja su zaključena u četiri spomenute zemlje, iznose 430.000 engl. funti. Superprovizije, koje su unišle kod Glavnog Ureda u Jerusolimu, iznose već 4000 engl. funti, a to je lijepo uvećanje naših darovnih prihoda. Ali Direktorij KKL nije kod zaključka pdgodov-

aog ugovora uočio samo neposredno Jačanje svojih financijskih sredstava, već je htio, da premijski iz nosi, koji društvu pritiču iz posala zaključenih na osnovu ugovora, posluže koliko je t god moguće izgradnji Palestine. Zato je osigu mučko društvo obvezano, da uloži u palestinske vrijednote ue samo sve premije iz palestinskih osiguran '.čki: zaključaka, nego i u koliko se to kod odnosnih van.i skih oblasti može postići premije iz osigmamčkih poslova izvan Erec Jisraela. Ma da ova temeljna i obaveza važi tek od dnige godine osigura uzelo je osiguraničko društvo nastojanjem ,'K . eć sada za 500 egip. funti založnica Oetitiai M us Bank of Palestine, zvanične cijonističke hipotek, . ne banke, da ih evropejskim vladama odnosno u. hovim osiguran ičkim nadzornim oblas u predloži kao uzorak i da ishodi njihovo odobrenje, da iv mije iz ovog poslovnog područja investir u tako vim vrednotama. Jasno je, da stalno pri- umanje založnica po jednoj kapitalom snažnoj instituciji može da palestinskom hipotekaruom tržištu uri vode gotovinu i da pomaže oživljenje židovske gradjevne djelatnosti u zemlji. Dosadašnji uspjesi osiguraničke ako : e sklonuli su KKL, da je proširi na nova područj; 1 Jugoslaviji je sa društvom već sklopljen zemaljski ugovor, gdije je već »Osiguraničko odje jeuje KKL osnovano. I u drugim su zemljama, u kogma je guraničko društvo, liirano sa KKL, koncesi oninnm ili će doskora biti koncesijonirano, odgovarajuće predradnje u tečaju. I u zemljama, u kojim i ovo društvo nije koncesijonirano, odnosno nerr.i namjere da radi, jnastoji Uprava KKL da stupi u sliči ugovorni odnos sa drugim osiguraničkim društvima. Sigurno će svim pripadnicima i j -mu čijima šega pokreta biti poželjno, ako se oviti, putem orno gući, da kod zaključivanja osiguranje ujedno sr uočenjem svojih vlastitih interesa promiču i cilj. izgradnje Palestine i naročito KKL. NuduvM osiguraničkih akcija ne obećaje KKL-u samo »j gudine do godine porast prihoda, nego i porast investicija u palestinskim vrijednotama, 'im toga i izgradnju jednog aparata cijonistićkih traču iaka za osiguranje, koji bi imao da u svoje v orne unvgući osnutak jednog zaista sposobnog je x ■ e.iskog osiguravajućeg društva, koje će sa središnjicom Erec Jisraelu, raditi u svim zemljama svijeta. Tvornički grad u Palestini. Društvo Manor«, koje će graditi u Djedi (na velikoj cesti iz Hajfe u Nazaret) tekstilni tvornički grad, sklopilo je s društvima Siemens-Schu ckc r t i Siemens Ba u-U uit» n ugr ro iz gradnji tekstilnih tvornica sa svim ure đj dima za čitavu tvorničku koloniju. Time je prvi puta stupio veliki inteniacijonalni Koncern u izgr dr.ju Palestine. (»Jiidische Rundschau^)

Baruh Agadati

židovski baletni plesač. (Od našeg posebnog izvjestitelja.) Nema dugo, što sam u zgradi, gdje nastupa Ana Pavlova sa čuvenom svojom ruskom baletnom tru pom, imao prilike da čujem, da će skoro Baruh Agad a t i, šef koreografskog instituta u Jerusolimu, prikazati općinstvu svoju umjetnost i rezultat svoga rada: židovske baletne plesove. Ne mogu kazati da nisam vjerovao u to, da se ; u baletu mogu očitovati židovske značajke, jer sam nakon Engela i Gnjesina mogao steći uvjerenje, da se uz ovakovc I autore može nešto i započeti, što dosada nije bilo, pa nisam nakon recitata ovoga odličnog umjetnika nio nimalo razočaran. Kolikogod nam se čini da osim ruskog, gotovo posve dekorativnog i njemačkog, moderno ekspresionističkog baleta nema ništa drugo, toliko sam nakon ove večeri dobio uvjerenje, da narod koji je dao genijalnih pojedinaca i stvarao velika djela, može u svima granama umjetnosti u anale čovječanstva dati nešto svoje, nešto naročito i vrijedno* 1 opet Rusija. Tu, gdje su se rodili naši veliki pjesnici, pisci i muzičari, u tom miljeu dobio je prve pobude za svoje djelo i Baruh Agadati. Kako su kugi, Achron i Gnjesin bili u počecima svojeg mjetničkog stvaranja u krugovima »nove ruske ŠKole *), Baruh Agadati je plesač ruskog žanra. Ne upuštajući se u analizu njegovog duševnog obrata, koji sigurno nije bio različniji od borbe u Onjesinovom stvaranju, nalazimo ' Htija na gradskom teatru u Odesi, kako hoće 5\..... ujeiu udariti zdrav temelj.

Osnovicu za zdravu nacijonalnu umjetnost lako je udario u zemlji Hudožestvenika, koji su u kretnji i sresti prostog puka, po zakutnim mjestancima tražili elemente za svoje umjetničke kreacije. Agadati ide getom i traži one izražaje familijarnog, religijoznog židovskog života, gdje će naći elemente za svoje djelo: gest i ritam. Židovi gotovo i nemaju narodnog plesa. Je li čudo? Gdje su predpostavke, da se razvije ovaj oblik narodnog veselja? Ima raznih loših izdanja stranih plesova, koji su u Židova (Istočnih i Sefarada) sačuvani kao svadbeni ili religijozni. Agadati traži u tim ritmovima i u ritmovima koje pronalazi Gnjesin i Engel, svoj temelj. U gestama kod plesa, molitve i drugih religijoznih čina. traži on temelje za svoje djelo. Umjetnički pogled, zdravi židovski osjećaj rukovodi ovim sakupljanjem, za koje lijepo kaže kritičar »Pa r iz e r B I e t e r«: »er sammelt sie vvie teiere Perlen, mit zertiicher Liebe nemmt er sie iitter sein Schutz, biest m sie a ruach-chajim erein...« Na Agadatijevom koncertu u Parizu vidjeli smo ono, što je taj umjetnik dosada učinio. A budućnost će donijeti ono. što će još njegov umjetnički duh sigurno položiti na oltar naše nacijonalne umjetnosti ♦ Agadati je plesač. Lijep, veoma vitak. On živi u svakoj svojoj kretnji. Tehniku posjeduje gotovo savršenu. Vidi se jasno ruska škola, ali mnogo on upotrebljava ekspresionistička sredstva. Kostimi su uvijek originalno jevrejski, no ne treba naročito spominjati, da su umjetnički stilizovani. mpozicije su originalne i pokazuju, kojom je oštrinom Agadati prozreo u dubinu židovskog osjećaja. »R e b M a y e r« (fragment iz baleta »Melave Malke«, glazba od Weinberga) dolazi u svoju kućicu nakon svršetka sabata. U ritmovima polakim i teškim te gestama koje <xlaju mistično snatrenje o sabatu i

Bogu, uz pucketali je palcima i veselo pjevuckan je (ovo se dakako ne čuje, već osjeća) pleše, sam. >liorii galilejska- (muzika od Onj. sa svojim ritmovima polakim i teškim a ges .. četka niskim i tmurnim, kasnije visokin snaži, punim vjere, daje nam sliku renesanse narodnog života na gordom tlu galilejskog gorja. Jic h j r (fragment iz -Priče jemenske«, muzika od Ori sina) donaša nam snagu, tugu i mističnost, koja vlada osjećajima jemenskih useljenika, Jmčirn -Židovski ples* (bez muzike) izgleda kao reljef karakterističnih gcsa liasidskih Židova. Moja ekstaza (bez muzike) je kompozicija, koja u kretnjama sve jačim i višim prikazuje neizmjernu i božansku napetost duše, te nosi u glavnom vrlo malo nacijonalnih osobina. »Reb Note« (fragment iz »Melave Malke«) ne može drukčije da i? raži svoj osjećaj sabata, nego pleše san ritmovima teškim i polaganim, gestama karakteristično židovskim. a izraz lica pun je nekog n sličnog veselja. ♦ Na ovom koncertu izveli su violini ta Masnije vs k i i pianista Po dol s k i neke ko kompozicija od Rozovvškog, Achr o na (Dar.se hcbraiqne), E n g e I a, M i 1 h a n d a i Doorouena. * Neznam, jesam li sa ovo nekoliko poteza mogao prikazati moj doživljaj, koji me puni vjerom u snažno umjetničko stvaranje naše mlade naujn nalne zajednice, što raste i živi bujiim, mr votom na drevnome tlu. D Parizu, decembra 1925. Egon (

*) Isporedi članak »Savremeni žid. kompozi. VI. 9.

') On jesi n: Tanzt der gal'iial >Ora«. Za klavir, četveroručno. Izas* Berlin—Jerusolim.

SSOJ 1.

'j'IŽiDOV t