Жидов

ŽIDOV

Pregled

1 liska, Židovska emigracija. Putovanja u Palestinu. Zagreb, 7, januara. Iz Poljske stizavaju danomice vijesti o strašnom ložaju Židova u toj zemlji. Država sama neuredjena ancijalno i politički, prema tim vijestima, provodi žbeno i posrednim nedekretiranim sredstvima lučivanje Židova iz poljske privre. Antisemitizam prljav i krvav vlada tako reći u m stanicama ove zemlje, koja bi baš zbog svoga ložaja izmedju Njemačke i Sovjetske Rusije morala stojati, da se prije svega iznutra sredi. Od svih tava stvorenih nakon završetka rata, Poljska se bez sumnje nalazi u najgorim prilikama, a ponajviše krivnjom onih, koji njome vladaju. Problem narodnih manjina ruje, a nijedna, vlada u Poljskoj nije dosada pokazala ni dovoljno volje ni dovoljno smisla, da ga riješi ili barem pokuša riješiti na razuman 1 demokratski način. Židovi u Poljskoj brojčano veoma jaki, čine kompaktnu narodnu manjinu. Oni su zastupani ovećom zastupničkom grupom u parlamentu. Kolikogod je ta poslanička grupa agilna i politički rutinirana, ne može da spriječi navalu golemih nevolja na sve Židov«! stvo u Poljskoj. Ona naravski ne može ništa, postići protiv hajke i razora organi zovanoga antisemitizma. I ona ne može spriječiti ekonomsko. propadanje goleme skupine židovskoga življa. Vlast oduzima monopolne koncesije za prodaju raznih predmeta, kojim židovski mali trgovci najviše trguju. Židovski industrijalci nalaze posvuda na. teškoće, jer su Židovi. Židovski obrtnici i onako stradavaju zbog lošega financijalnoga stanja u zemlji i nemaju dovoljno kredita za nabavu potrebne im robe. Židovska je kvota u broju nezaposlenih radnika strašna. Židovski srednji stalež, koji čini najveći dio poljskoga židovstva posvema stradava. I što je najgore: nema nijedne zemlje, koja će primiti te paćenike i dati im prilike, da u njoj okušaju svoju radnu snagu i svoj poduzetnički duh. Proces ekonomske propasti Židova u Poljskoj još nije na kulminaciji. Položaj tih ljudi je bezizgledan. A u Poljskoj, koliko se danas vidi, a dosada moglo konstatovati nema dovoljno zreloga prosudjivanja o ozbiljnosti i zamašitosti strašnih posljedica!, kojima će uroditi to sistematsko upropaštavanje židovske zajednice, uništavanje, što stvara golemu masu očajnoga elementa, koji će u svom očaju poći krajnjim putevima i zaći u front, koji je za Poljsku mnogo opasniji od učešća Židova u poljskoj nacijonalnoj ekonomiji. Valja dakako istaći, da ima. ovom strašnom stanju poljskoga židovstva i drugih uzroka, nego što je sistematska akcija, koja ide za njegovom propasti. Jedan je razlog u opće lošim financijalnim prilikama Poljske; a sa druge strane opet ne dobivaju poljski Židovi dovoljno potpore izvana, iz Amerike. Te su potpore poglavito prije rata, u vrijeme dakle, kad $u opće prilike bile kud i kamo bolje, iznosile mnogo, daleko više nego danas. Ali položaj bi se Židova 9 Poljskoj mogao više prosudjivati jednim mjerilom •ijedno s prilikama, u kojima živi sve pučanstvo F*>ljskc, kad ne bi bilo notorno, da se s visokih i naj®ih mjesta šovenski i kratkovidno aktira za propast poljskoga židovstva. Situacija u Poljskoj naročito neda da oslabi akutnost židovskog pitanja. Pokazalo se, da sve filantropske akcije momentanih pripomoći nii urodile ničim. Prvi snažniji vjetar srušio im je Tragika galutskog židovstva ne slabi. Ona izbičasovima, kad se mnogima čini, f aljem redu i da se židovsko pitan cdnom će ona nestati ili barem >itis kad bude čitavo židovstv stvarno umalo an oslonac u potpuno sredjenoj norm ino; r>aoj zajednici na vlastitom tlu, Cijoniste su nosio ga uvjerenja, misli, koja svim šim nevoljama općenitiji aspekt, a time i ključ * n o g juspješnijeg lijeka.

U svim većim evropskim lukama nalaze se mase Židova, koji su pobjegli poglavito iz Rusije, ili otišli iz Poljske, a koji su tu zapeli, kad je odredjena američka useljenička kvota. Židovi su relativno na j v iš e migrirali i poglavito selili u Ameriku i protuimigrantska politika, koja se danas posvuda provodi, najviše je pogodila Židove. Oni, što su ostali u lukama Baltika i u drugim lučkim gradovima u Evropi, čekajući svedj na američki vizum, postali su objektom raznih kriomčarskih agenata, kojima vanredno mnogi nasjedaju, ive se družbe bave krioinčarenjaai ljudi u Udružene Države. Nedavno se desilo, da je jedna takova oružba povela na svom brodu židovske emi; i in c, koji nisu imali američki vizum, pa su došli n« Kubu, da se prokriomćare u Ameriku. Kad su stigli na pučinu, oplijenila ih i dijelom pobacala u more, a dijelom strpala u čamce i ostavila ih na dalekoj pučini. Nevolja tih ljudi po lukama je golema i ne T n a na đ c da bi se u skoro vrjeme moga da riieši,

jer su sve zemlje, koje zbog svojih dobrih prilika dolaze u obzir za emigraciju zatvorile vrata. Bogate Južnoameričke države puštaju vanredno maleni broj useljenika, jednako i Kanada, a u Australske zemlje mogu još jedino da se useljuju rodjcniEnglezi* Prilike u Poljskoj govore, da će ovo divlje naviranje Židova u inostranstvo bez plana i organizacije sve više rasti. Nužno se namiče pitanje, gdje da se pronadje mjesto, koje bi primilo ma tek dio ovih bijednika. ITO (Zangwillova Židovska Teritorijalna Organizacija) ga je dpgo tražila i nije ga mogla 3a 11. ilestina ulazi uz sadanje prilike u obzir tek za i' ii broj, koji se dobrano iscrpljuje, Erec Jisrac se tek gradi i treba mnogo opreza da se zemlja aog prejake i nesredjene imigracije ne baci u kri • Medjutim bi Palestina mogla da primi i v e č i broj fanata nego što danas dolazi u nju, kad Bi Ke- - .ajesod imao dovoljno sredstava, da provodi koji bi uposlivali goleme brojeve radnika, i licima i useljenim poduzetnicima, daje potredite. Diskusija, koja se vodila, a i danas još

Palestinski drajv u Americi

K demisiji rabi Wisea. Stanje Židova u Poljskoj. Rezultat izbora za Asefat Hanivharim.

DRAJV UJEDINJENIH PALESTIN. PODOVA U AMERICI. Kampanja u Americi, da se za potrebe Palestine namakne 5 milijuna dolara, je u tečaju. Prvfi Iskazi doprinosa pokazuju veliku pripravnost američkih Zidova, da dadu svoje doprinose tome fondu. 5 milijuna dolara podijeljeno je na razna mjesta. Tako su Zidovi New-Yorika preuzeli kvotu od jednoga i po nif.lt juna dolara. Njujorška kampanja ima službeno da započne 17. januara. Sva židovska društva i svi židovski krugovi organizovali su se već u naročite grupe, da za vremena svrše sve priprave. I u drugim većim mjestima je već započeo rad. Dosadašnji rezultati već pokazuju, da je apel cijonista za Palestinske fondove naišao na van redan odziv, kojemu se obzirom na drajv Jointa od 15 milijuna dolara nijesu nadali! ni najveći optimistu U Buffalo započela je kampanja banketom, priredjendm u čast dru. W Is e-u. Židovi Buffala preuzeli su kontingenat od 75.000 dolara. Dosada su prema prvim vijestima sabrali već 27.000 dolara. Kasnije vijesti javljaju, da su k tome namaknuti još i svotu od 7000 dolara. Najuvaženije židovske ličnosti stavile su se za naredne nedjelje na raspolaganje za tu akciju. Svuda u Udruženim Državama održavaju se mitinzi, da se pod’gne interes za Palestinu. Očekuje se, da, će u tom smjeru mnogo doprinijeti boravak člana engleske Radničke Stranke Wegdwood a, koji je pred nekoliko dana otputovao u Ameriku. Od ostalih drajva treba spomenuti drajv u Teksasu, koji imade da namakne 100.000 dolara, drajv it Albany, kontingentfragi sa 15.000, pa u Syracusji kontingent 25.000 dolara, pa u Bostonu, gradu, koji ima da namakne 250.000 dolara. Akcija u Cincinati je završena s uspjehom. Potpisano je obveza u iznosu od 33.000 dolara. U gotovom unišlo je od toga već 150.000, đaikie za 100% viiše nego u prošloj godini, a supsknpcije iznose za 70% više od prošlogodišnjih. Komitej Bne Brit lože odlučio je na jednoj od svojih posljednjih sjedrtica, da u užoj saraduji pomaže ii Palestinski drajv i pripomoćnu kampanju Jointa. DEMISIJA RABI WISE-A, Egzekutivu američke Cijonist. Organizacije i komite palestinskoga drajva ne) primaju demisiju dr. Wisea. N e w-Y o r k, 3. januara (ITA). Danas su se održale sjednice egzekutive Cijonist. Organizacije i komiteja. Ujedinjenih Palest. Fondova, da rasprave položaj, koji je nastao demisijom Wisea sa predsjedništva kampanje uslijed protivština konzervativnih grupa proti njegove osobe. Egzekutiva stvorila je sa 71 glas pr.oti 1 glasa (Geđalja Bublik, izdavač konzervativnog »Jiidisches Tagblalt«) zaključak, da se dr, Wise pozove da priđrži predsjedništvo kampanje, Egzekutiva kampanje za Ujedinjene Palestinske Fondove zaključila je sa svoje strane sa 59 proti 9 glasa, da ne primat demisiju Wisea i to sa obrazloženjem, da je potpuno zadovoljavajuća izjava Wisea, o pravom značenju njegove propovijedi u hramu. U daljnjoj rezoluciji ističe se veliki rad Wisea za židovski narod, te se apelira na žid. javnost da čuvai jedinstvo. Debate su bile prilično burne i trajale su 6 sati. Delegati proveli su odmah skupljanje i sakupili 75.000 dolara za palest. kampanju. Općenito se očekuje, da će dr. Wise zadržati predsjed. palest. kampanje. X G, Nathan Strauss votirao je u znak povjerenja rabi Stephen Wise-u 150.000 dolara za Ujedinjene Palestinske Fondove. Šmarjahu Lejvin I Bjalik otputovali u Ameriku. »Wiener Morgenzeitung« od 6, januarai oonosi vijest iz Tel Aviva, da poznati cijonistički vodja i vanređan govornik dir. Šmarjahu Levin zajedno sa Hajimom N, Bjalikom putuje doskora u Ameriku, da sudjeluju u tamošnjem palestinskom drajvu.

KATASTROFALNO GOSPODARSKO STANJE ŽIDOVA U POLJSKOJ. Varšava, 27. decembra. (ITA) Vrhovno Vijeće Cijonističke Organizacije za svu Poljsku sastalo se ovih dama u Varšavi na, zasijedanje, na kojem je izvješteno ■ o katastrofalnom gospodarskom stanju Židova u Pol i sivoj i raspravljeno o pripomnćnim mjerama. Nakon otvorenja zaslijedanja referirao je dr. K I u m e 1 o stanju i došao do zaključka, da je židovsko pučanstvo stiglo na rub gospodarske propasti. Tr i milijuna Židova živi stisnuto u bijedi, bez nade, u bolje, bez mogućnosti da se iselt Preporučio je da se apelira na Zidove u Americi, da pomognu. Pnfje rata je siamia ICA židovcskim stručnim zadrugama u Rusiji davala godišnje nekoliko milijuna dolara, a od toga je novca znatan dio otpao na Poljsku. Ali sada ne otpada na Poljsku više od 30.000 dolara aafma. Iza toga referirali su senator Rotenstreich dr. Davidsohn i dr. Reich. Dr. Reich je izvijestio o svom boravku u Americi, gdje su mif vodje J o i n t a obećali, da će pomoći Židove u Poljskoj. U debati su zatim učestvovali dr. Wygod s k i. Hartg Ja s, Sommerstein, senator Korner, Rosenblatt, dr. li i udes, Imsler, Berger, dr. Ester Mangel, J. Qrii nbialum, Heftmann i mnogi drugi. Istaknulo se, da* golema gospodarska bijeda Židova nalazi uvelike svoj razlog u neprekidnim i naopakim postupcima države; židovski radnici | činovnici! bivaju sistematski istisnuti iiz državnih zavoda i ureda; prisilni nedjelni počinak ruoiilra židovsko pučanstvo. Izabrana je komisija, koja imade zadaću, đia zajedno sa predsjedništvom Vrhovnog Vijeća raspravi potrebne pripomoćne mjere * izradi rezolucaije. POMOĆ JOINTA ŽIDOVIMA U POLJSKOJ. Berlin, 2.\ januara. Evropejski biro Jointa javlja, da je američka centrala odobrila podjelu iznosa od 150.000 dolara Zidovima u Poljskoj. Ova ja svota namijenjena isključivo za filantropske svrbe. 100.000 je predvidjeno za domove siročadi. Upavitelj evropejske centrale Jointa, dr. Bcrnhard Ka h n priposlao je centrali u Americi izvještaj o fatalnom stanju židovskih trgovaca u Poljskoj. Zatražio je veće iznose za potpomaganje židovskih kreditnih instituta u Poljskoj. REZULTAT IZBORA ZA ASEFAT HANIVHARIM. J eru sol im, 6. I. 1926. (ITA), Konačni rezultat izbora u Židovsku Narodnu Skupštinu (Asefat Hanivharim) još uvijek nije posve poznat, jer fale neki podaci iz Gornjo-galilejskih kolonija, no ti ne će mnogo utjecati na rezultat izbora. Predano je 32.555 glasova, koji se dijele na slijedeće stranke ovako: Ahdut Haiavoda (Poale Cijon) 8863, Hapoel Hacair (Hitahdut) 5320 j Centrum 2983, Sefardi 2762, Cijonisti-Kevizijonisti (Žabotinski) 2528, Ženska grupa 2039, Seljački Blok 1530, Demokrati 1383, Radnička klasa (komunisti) 989, Mizrahi 939, Tora v’ avodai (tora i rad) 782, Zajednica sinova kolonista (Bne Benjamin) 704, Grupa useljenika iz P.oljske 610, Grupa stanovnika Emeka 544, Mlado-Mizrahi 199, Obrtnici 180. Izborni sud još nije završio razdiobu mandiaita. PALESTINA PLAĆA SVOJ DUG. Na upit poslanika sir Prede rit W ise-iai u engleskoj Donjoj kući, da Turska i države, koje su, se od nje odvojile plaćaju svoje financijalne obveze, što proizlaze iz lausanskoga ugovora, izjavio je državni podsdkretar 1 za izvanje poslove Loc ik e t-L amps a n, da je dosada samo Palestina platila svoj godišnji obrok na ime otomanskoga državnog dugia. (Ziko)

I'oštarina plaćena u gotovom RETPLATA NA „ŽIDOV“ STOJI: lODIŠNJE D 100.—, POLUGODIŠNJE i 50. . ČETVRTGODIŠNJE Đ 25.—. iGLASI SE RAČUNAJU PO ŠTALOM CJENIKU. PLATIVO I UTU-IVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. AČUNA UPRAVE „ŽIDOV' JE 33.83 .

GOD. X.

ZAGREB, dne 8, januara 1926, 22, teveta 5686,

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO,! UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB, ILICA 31./111. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. - RUKOPIS! SE NE VRAĆAJU.

BROJ 2.