Жидов

vodi u Americi povodom pripomoćne akcije Jointa, a potaknuta po cijoni§tima, ukazivala je baš na te mogućnosti Palestine, kad bi se ojačali fondovi. Danas Joint još nije prožet tim uvjerenjem ili barem hoće da sve zasad stavi u drugi red i üblaži ponajprije strašno stanje Židova na Istoku. Ali tu ne će đostajati tih 5 milijuna dolara, što ih Joint hoće da skupi u tri godine, jer ovdje kapital ne će stvarati novi kapital, budući da se daje u premalenim iznosima ili se izdaje na obične potpore, a kolonizacija je Židova na Krimu problematična stvar. Jednoga će dana morati zavladati apsolutno uvjerenje o prioritetu Palestine i u onim redovima, koji se klone jedne odrešite pozitivno-židovske, ideološke orijentacije, pa se slijepo drže pojava današnjice ne gledajući u daleku budućnost, a može se reći ni u blizu, ♦ Prilike u Palestini toliko su pune raznih problema, život je Erec Jisraela toliko bujan, da se spolja ni uz najbolju volju ne dadu pravo zahvatiti i promotriti. Cijonizam prelazi postepeno u pokret, koji svoj idejno-propagatorski centar nema više u galutu, nego mu središte čini rad i razvitak u Erec Jisraelu. Svatko, koga interesuju problemi Palestine, ne će moći dotle da zadje u dubinu tih pitanja i ne će moći da dobije pravu sliku života u Zemlji, dok sam ne dodje onamo. Za svakoga je cijonistu danas važno, da prije svega upozna probleme palestinske izgradnje, po kojoj cijonizam vrši svoje ostvarenje. Karakteristika i forma života u Palestini, pojavi, koji se tu zapažaju, pokazuju, kojim će putem polaziti proces obnove i do kojih ćemo ciljeva u skoroj budućnosti moći da dodjemo. Valja ovdje spomenuti slučaj sa američkim židovskim radničkim vodjom Abrahamom Cahano m, kojemu je boravak u Palestini posvema izmijenio njegovo negativno stajalište prema cijonizmu i radu u Palestini. Zaista se samo u Erecu može da vidi, koliko je gigantsko djelo, što se ondje stvara. Neposredan uvid u sve bivanje, u život u kolonijama i rad u gradovima, daje više nego golema literatura, pa bila ona ma kako informativna. U proljeće počinje nova turistička sezona. U Palestini je uredjen naročiti informacijoni ured, koji vodi veoma agilni i dobro upućeni dr, Fritz L o w e nste in. Taj ured daje sve potrebne informacije. Veza sa Palestinom je dobra i nije skupa. Lane je iz Jugoslavije pošao na kraći boravak u Palestinu lijep broj putnika, a naročito valja istaknuti grupu iz Sarajeva. Ovakove bi se grupe mogle stvoriti u svim ovećim mjestima. Posjećivanje Palestine ne obogaćuje samo uvjerenje i poimanje pojedinca nego dobro djeluje uopće na cijonizam i interes za Palestinu u samoj zemlji, u kojoj ti izletnici stalno prebivaju. J. R. 4 ABRAHAM CAHAN ŽIDOVSKI RADNIČKI VODJA U AMERICI, O IZGRADNJI PALESTINE. U .čast Abrahama Caha na, glavnoga urednika njujorškoga židovskog socijalističkog dnevnika koji je pred kratko vrijeme bio u Palestini, priredien je u Manhattan Opera House svečani banket, na kojem je Abraham Cahan, nekadašnji protivnik izgradnje Palestine, govorio o toj izgradnji i istaknuo, da je Palestina danas nada velikih židovskih masa i u Americi; i ovdje se na svakom koraku mogu konstatoivati protužidovske tendence. Na temelju njegovih ličnih opažanja može se konstatovati, da se u Palestini vrši rad, kao 'da su nadčo vječne snage na djelu, rad, koji posvema zadivljuje. On apekra na sve drugove,, da revidiraju svoj negativni odnos prema cijonizmn. U Palestini se danas ostvaraje sam prijašnjih pokoljenja. Nemogućnosti postaju ovdje mogućima. (Zko) PONOVNA INTERPELACIJA U ENGLESKOJ DONJOJ KUCI O DRŽAVNOM ZEMLJIŠTU U PALESTINI. U Donjoj Kući upitao je poslanik Kenworthy ministra za kolonije, da U nekadašnja krunska zemljišta u Palestini, tako zvana B a i s a n-zemljišta obradjuju isključivo Arapi, koliko su ovi arapski kolonista uistinu platili na ime kupovnine ili kamata, imade li još mjesta za židovske naseljenike i da Ii su poduzeti kakovli koraci, da se židovskim naseljenicima dade zemljišta. Ministar Amery žalio je u svom odgovoru, da nema o tom pitanju nikakovrh! Snformacijai i izjavio, da će zamoliti Vrhovnoga Komesara u Palestini za tačan izvještaj. Kapetan Wegdwood Benn upitao je, mogu li se dati kakova obavještenja o upadu Druza u Railestinu iH o oružanim sukobima tzmediiu Druzaj i palestinske posade. Ministar Amery upozorio je kapetana Wegdwooda Benna na svoj odgovor od 14. decembra. Tada je, saopćio, da dosada nije bilo oružanih sukoba izmediu palestinske posade i Druza. (Ziko) BROJ ŽIDOVA U MOSULU. Prema saopćenju engleskoga ministra za kolonije Amery-a u Donjoj Kuti imade u području Mosula Arapa; 116.941, Turaka; 38.652, kršćana; 61.363, Židova 11.897 i Kurda 494.000. (Zikol

Naše općine

»Savez. Vijeće konstatira, đa je veći dio vjeroispovjednih općina u rukama cijonista. Nalaže se Mjesnim Cijonističkim Organizacijama, gdje vodstva vjero ispovjednih općina još nijesu u našim rukama, neka živo porade o tom, da cijonisti dobiju odlučan uticaj na upravu općine. Cijonisti, članovi uprava, neka mnogo većma nego dosad ponz.de unutar općina na unapredjivanju židovskoga preporoda«. (Rezolucija prošloga Saveznog Vijeća Saveza Cijonista u Kraljevini SHSJ, Ništa ne označuje toliko promjenu cijonističkoga shvatanja u nas, koliko realnost naše rezolucije na Vijeću Saveza Cijonista o vjeroispovjednim općinama. Nekad smo zaneseno jurišali na te kule predjašnje generacije, što je ostarila u nauci o liberalizmu i asimilaciji pa nije mogla da shvati radjanje novoga naraštaja, koji je postavio na glavu one preživjele nauke: u odoošaju spram drugih tražio je pravi liberalizam slobodu, i čuvanje ljudskoga dostojanstva, a u odnošaju spram svoga naroda zahtijevao je predanost, požrtvovnost i nasljedjivanje starih izvora. I srušiše se kule, padoše pred logikom povijesti i pred nasrtajem mlade, snažne generacije, koja je osvojila gotovo sve općine, da provede u njima svoje novo slhvatanje o židovstvu. Dotle prvi dio rezolucije! A drugi dio veli doduše politički i skriveno, ali pametnome ipak dosta jasno, da se to novo shvatanje nije izvelo i da su se temelji kula poljuljali, ali da im nijesmo našli novih osnova. Treba da općine većma podupiru židovske preporodne težnje! Pa u čemu je stvar? Osnovna je misao cijonizma, da samo izgradnja židovske zajednice u Palestini garantira dostojan nastavak židovskoga narodnog života. Galutske stanice mogu da su vrlo važne; život u njima neka je vrlo intenzivan i židovski Cijon one ne mogu da budu, jer nijesu ukorjenjene u židovskom tlu, jer nijesu dijelovi židovskoga narodnoga gospodarstva, jer u njima nema židovske autonomije u društvenom i kulturnom pogledu, koja se i ne da zamisliti, a kamo li ostvariti bez židovskoga tla. Prema tome židovski život u galutu nosi biljeg provizorija svagda i svagdje. On ne može da bude potpun i savršen. Za realan i aktuelan rad to znači; sve sile koncentrirati za izgradnju Palestine, jer je svaki drugi posao sporedan i mora da je sporedan, čim se mjeri postulatom izgradnje Palestine. Sve društveno-židovske sile mora đa neposredno i posredno služe tome cilju; njemu mora da teže svi oblici, u kojima se uopće može da ispolji židovska snaga. Općine do danas ne odgovaraju niizdaleka tome, jedinom cijonističkom programu. One su zaostale svojim funkcijama za tim ciljem, a mora se pače reći, da su zaostale i za modernom židovskom, galutocentričkom i necijonističkom općinskom politikom. Pogreška je u tom, što je baza naše općine jednostrano vjeroispovjedna. Protiv imena, a možda i protiv statuta naša općina imade dužnosti, koje premašuju svaku granicu kulta. Općina mora da je ćelija židovskoga organizma, zvali ga mi narodnim ili ma kakovim drugačijim. A taj se organizam ispoljuje u oblicima, koji su sve samo ne vjeroispovjedni. Općina mora da organizira produktivne židovske energije za kulturni, društveni i humanitarni preporodni rad. Ona ima na pr. đa podržaje knjižnicu i čitaonicu; da predavanjima zainteresira članove za židovstvo; da poukom hebrejskoga jezika i kurzevima iz različitih grana židovskoga života i znanja iznova nadje bazu za židovstvo mladjih naraštajeva; da društveno-židovski život unapredi i ojača. To sve još nije cijonizam, to je samo moderno židovstvo, koje nije sadržano u samoj brizi za redovno otvaranje hrama i za ritualne koljiče. Cijonizam traži, da sav taj rad bude upravljen odgoji mladjega naraštaja u ljubavi za Palestinu domovinu predaka i ognjište potomaka, ali i postojbinu našega naraštaja. Neka općina stvori mladeži mogućnost za fizičku obnovu, neka ona podupre sav njen odgojni rad, a napose njene zasad nažalost i preskromne i nekako plašljive težnje za promjenom zvanja. Ako su općine zaista u rukama cijonista, onda to znači, da se one kao bolje orudje od ostalih nezvauičnih korporacija moraju upotrijebiti za ostvarivanje takovih zahtjeva. A posljedica je toga, da Radni Odbor Sav. Cijonista kao najviši izvršni forum cijonista naše Kraljevine mora da pazi; vrše li općine tu dužnost i u kojoj je mjeri vrše A ako one još nijesu u tom pogledu na visini, -Ofjla jc prijeki zadatak toga cionističkoga vodstva, đa dade inicijativu, kojom će općine jednovito i đisC'pli!!*" ndrano vršiti idejne postulate one židovske stranke* koja imade u njima golemu većinu. e a w.

MORGENTHALT O PALESTINI I CIJCJNIZMU. U Palestini boravi, kako smo već javili nekadanji poslanik Udruženih Država u Carigradu Henry M org enth a u, da upezra razvitak i sadašnje stanje palestinske izgradnje. Morgenthau je nakon što je bio posjetio Vrhovnoga Komesara lorda Plumera i razgovarao s mnogim viđjcniprn palestinskim ličnostima izjavio jednoj židovskoj delegaciji,, da ga je ono, što : e dosada u nekoliko dana vidio u Palestini, zadivilo i oduševilo. Morgenthau je posjetio nekoliko kolonija. Bio je u Rišon Lecijonu pa u Dilbu a razgledao je i univerzitet. Izjavio je u jednome- krugu, da ga sve to stvaranje u Palestini i sav taj životi sili da iz korijena revidira svoj stav prema cijenizmu. Rekao je đa odsad.?- ne će više pobijati cijonizam, nego da će svoje sile staviti u službu ideje palestinske obnove. ♦ Jer u solim, 3. januara. (ITA). Izvjestitelju ITA izjavio je Henry Morgenthau: »Od moga posljednjega posjeta u ovoj zemlji postignuti su začudini rezultati. Ja sam odlučio, da pitanju palestinske obnove posvetim moju potpunu pažnj u. Prepornčam ovo; komite} od pet trgovaca, koji su autoriteti u svojoj struci, i nekoliko stručnjaka neka nekoliko mjeseci putuju Palestinom i taćno ispitaju prilike u zemlji. Rezultat toga istraživanja treba da se iza toga objavi svijetu. Držim, da svijet premalo znade o tome, što se u Palestini stvara i što ovdje može da učini, ŽIDOVSKE STRUKOVNE RADNIČKE ORGANIZACIJE U AMERICI DAJU 250.000 DOLARA ZA ŽIDOVSKE RADNIKE U PALESTINI. Američki United Hcbrew Trades, kojima je na čelu Muks Pines zaključili su da. opet provedu kampanju za organizovano židovska radništvo u Palestini. Imade se namaknuti iznos od 250.000 dolara. U prošloj godini provele su te udružene židovske radničke orgarfteacijd za istu svrhu s uspjehom kampanju, koja je donije a 150.000 dolara. Očekuje se, da će ovogodišnja kampanja obzirom na interes za Palestinu, koji je porasao posjetom židovskoga radničkog vodje Abralianta Gali a na u Palestini i bez velikoga truda potpuno uspjeti. AGUDA PROTIV ASEFAT HANIVHARLH. U svom pismu Vrhovnom Komesaru lordu Plumeru istupa Aguda protiv toga, đa se novoizabrana Asefat Hatiivharirm priznade reprezen tantom palestinskoga židovstva, jer ortodoksi nijesu uslijed izbornoga prava I žena učestvovah: u izborima. Aguda je protiv valjanosti I izbora poslala protestne memorandume mhvstar-1 stvu za kolonije u Londonu, Savezu Naroda. engleskoj konzervativnoj stranci i engleskoj štampi. U tim se prosvjedima veli, da ortodoksi nijesu mogli da učestvuju u izborima, koji ne odgovaraju židovskim religijoznim .propisima i da zbog toga 1 novoizabrana Asefat Harivharim ne reprezentuje židovstvo 1 Palestine. (Ziko) ODSTUP DIZENGOVA, NAČELNIKA TEL AVIVA. Gradonačelnik Tei Aviva Dizengov odstupio je nakon burne sjednice gradskoga zastupstva, u kojoj je sa 18 protiv 10 glasova primljen prijedlog radničkih stranaka, da se školski budžet Tei Aviva namakne iz javnih sređj stava. Dizengov je principijelno bio za taj ali s fi! nancijalnih razloga nije mogao na nj pristati, pa je nakon što je prijedlog prihvaćen, povukao konzekvence. PALESTINSKO ZAKONODAVNO VIJEĆE. Prema obavijestima palestinske arapske štampe pokušat će se na temelju pregovora izmedju lorda Plumera i ministra za kolonije Amery-a, da se sazove Palestinska Zakonodavna Skupština. ArajJJ su se, kako je poznato, dosada .protivili svim ovakovim pokušajevrna, koje je poduzeo bivši komesar Herbert Sarrtuei i nijesu učestvovali u izborima. Valja sačekati, kako će se Arapi vladati prema ovome navodnome planu. (Ziko) PRELAZ FRANCUSKIH ČETA PREKO PALESTINSKE TERITORIJE NUE DOPUŠTEN. Palestinske oblasti odbile su s razloga neutralnosti zamolbu francuskih vlasti u Siriji, da propuste francuske čete prijeći preko Metule u Palestini u susjedne istočne krajeve. (Ziko) Elektrifikacija Jerusolima. Iz Jerusolima 'izvještavaju, da je gradska uprava skl*| pila sa Mavromatisom, kojemu je prema rješenju tnedjuj narodnoga sudišta u , Haagu potvrdjena koncesija za elektri| fikaciju Jerusolima, ugovor, prema kojemu on preuzima opi skrbu grada električnom rasvjetom. Socijalna skrb u Palestini Na banketu Hadase u čast gospodje 5 gospodina Nathaj na Straussa, održanom u njujorškom Hotel Baitimore, na ! kojemu je bilo oko 1200 članova Hadase. izjavio je Nathan i * | Sirauss, da je odlučio, da vlastitim sredstvima uredi u Raiej stini centar za narodno zdravlje. Ova će institui clja, kojoj će biti priključene dječje mljekare, služili bez raz; like svim stanovnicima Palestine. (Ziko) Napredak poljoprivrednih radova u kolonijama Kerea Hajesoda. Zimska kiša, koja ie započela 19. decembra, uklonila ! je bojazan zbog ozirrrh usjeva u kolonijama. Tlo je sada pri' inild dovoljno vlage tako, da se može pristupiti daljim radovimau Naročita briga ima da se posveti peradarstvu. U skoro vrijeme izvršM će se konkretni prijedlozi. (Ziko) Lord Plumer posjetio tehniku u Haiti. • Vrhovni Komesar u Palestini lord Plumer posjetio je ovih dana Hajfu. Nakon .što je (ord Plumeri razgledao razna industrijalna poduzeća, posjetio je 6 tehniku, gdje se je zajedno sa učenicima dao fotografirati (Žico)

2

»ŽIDOV«

Broj 2.