Жидов

HAPŠENJA CIJONISTA U SOVJETSKOJ RUSIJL Berlin, 2. januara. (ITA). Sa veznome birou cionističkih socijalističkih stranaka u Berlinu javljaju iz Sovjetske Rusije, da su nakon puta pročelnika židovske sekcije ruske komunističke partije, Goldea po guberniji Herzonskoj provedena u mnogim gradovima i u starim i novim židovskim kolonijama uapšenja velikoga broja cionističkih socijalista. Zasada se znadfe. da je u Herzonu uapšeno tri na e s‘t osoba. U starim Židovskim kolonijama uapšeno je takodjer nekoliko osoba. Je,;flan dio lih uapšenika, oko 30 ljudi otpravljeno je u zatvor u Ho-.rzonu. U Moskvi su obavljene premetačine u kućama Kudi, koji su sumnjivi, da su cijonisti. 6 osoba uapšen.o je, jer pripadaju cijonističkoj socijalističkoj stranci. Jedan dio uapšenih otpremljen je po strašnoj zimi u po■li-uoje Ta j ga-mo čva r a. Ovi uaptšenici postigli su ipak, H]a su ih vratili u Turinsk, ali su bačeni u tamnicu. 'Vijesti,' koje je ured udruženih cijonista-socijalista Poale JCijon dobio kasnije iz Rusije govore o daljnjim brojnim uapmienjima cijonista. |Dr, MARKUS EHRENPREIS GLAVNI RABIN U SOLUNU. Doskora će dr. Markus Ehrenpreis dosadašnji nadrai-bin židovske, opčine u Stokholmu preuzeti glavni rabinat I velike općine u Solunu. Našoj je javnosti dr. Ehrenpreis dobro poznat i kao cijom.stački radenik uopće, a kao nekadanji rabin u Djakovn napose. Kao mlađ čovjek došao je dr. Ehrenpreis u Djakov.o, ' gdje je primio mjesto rabina. Kad je kasnije postao Veliki ■ Rabin za Bugarsku vazda je održao vezu s cijonistima i radom u našoj zemlji, pa se je rado odazivao pozivima, da u nas razvitku i ojačanju cijonističke ideje. Držao jt rrpredavanja u Osijeku, pa u Zagrebu i Sarajevu. Dr. Markus Ehrenpreis rodjen je u Galiciji i već je kao | mladi đjak zajedno sa Štandom, Braudesom i drugima pripa- j ''dao kolu galičkih Hoveve Cijona. Dr .Ehrenpreis se kasnije s i oduševljenjem pridružio Herzlu i vrlo je živo učestvovao u ci. jonističkora pokretu. Na petom kongresu u Bazelu održao je {kulturni referait. Uz svoje zvanje marljivo je radio na području književnosti, pa se je istaknuo kao vrstan literarni historik i duhoviti esejista. Djelovanje dr. Ehrenpreisa u solunskoj općini zasigurno će mnogo doprinijeti širenju cijonističke ideje u brojnom Židov- , skom pučanstvu Soluna. A solunski Židovi lako će u dr. Ehrenpreisu naći svoga duhovnoga vodiča. ŠTRAJK ARAPSKE ŠTAMPE U PALESTINI. 3 eru so 15m, 3. januara, (ITA) Svi arapski listovi odlučili su da kroz 14 dana obustave izlaženje (kao protest protiv povišenja poštanske pristojbe za novine. Izdavači listova »poslali su memorandum Vrhovnom Komesaru lordu Plumeru, 'ministarstvu za kolonije u London i Savezu Naroda, u kojemu razlažu, da ovo povišenje poštarine prijeti uništenjem arap- : ske štampe. Arapska je štampa više .nego hebrejska ovisna o poštanskom transportu, ffler hebrejska štampa cirkulira u gradovima I! prometnim centrima, a arapska ovisi o svojim pretplatnicima u udaljenim selima. ♦ U Palestini ima 12 arapsdđh novina li 1 časopisa, od kojih izlaze trt u Jerusolimu, četiri u Hajfi, četiri u Jafl i jedan u Bet'ehemu. Nema nijednoga arapskog dnevnika. Svi pokušaji, da se stvori' talkav I'ist nUesu dosada uspjeli. Službeni organ palestinske arapske Egzekutive je list »Feiestin«. Nadalje izlaze »El Jedra« u Jafi, »Cl Karmel« u Hajki, »Rakib Sijon« Jorgan la/tinskoga patrijarhe) u Jeruso■i/mu, >Meraa.t el Serk«, »Lisan el Araab«, »Anafir« i »EI { Akta«. Gotovo sve te listove izdavaju kršćanski Arapi. Hebrejsko} štampa ima tri dnevnika (»Doar Hajom«, »fiaarec« 1 »Davar«) 5 lijepi broj časopisa. Na engleskom jeziku izlazi dnevnik »Palestine Bulletin«.

Židovi u Maroku

Dugotrajne borbe u Maroku, koje predvodi protiv današnjih gospodara ove zemlje, Francuza i Španjolaca Abd el Krim podigle su znatno interes svega kulturnoga svijeta za prilike u toj zemlji. Ugledni praški cijonistički tjednik »S elbstwehr« donio je pred. krat(ko vrijeme pod gornjim naslovom kratak prikaz prilika u kojima žive Židovi Maroka, pa ga zbog zanimljivosti j| prenosimo. .Na sadašnjem horizontu u Maroku, u borbi #cuza protiv stanovnika Rif-kraja, ne vidimo još <»čan rezultat, ali se mora priznati, da se Rifanci ®ki bore za neovisnost Maroka. Jedan židovski {■lista iz Amerike, koji je proputovao Maroko, život pučanstva Rif-kraja, a naročito Židov>ža | stanovništva u Rifu i u gradovima Divda i O pitanju, tko su stanovnici Rifa i čemu se žirsko pučanstvo toga kraja može da nada od rata, e taj američki žumalista slijedeće: U Divdi stanuju dvije naročite sekte Židova: i Jisraelim. Od 500 židovskih poroa> koje žive u Divdi ima otprilike 200 porodica iianim, a ostale su porodice Jisraelim. Lcvita neBnedju njima, Kohanim su veoma ponosni, uvijek »zi izmeđju obadviju sekta do svadja i veoma se tko dešava, da se medju sobom žene, ) jKad sam došao u Divdu, odvede me jedan Ara■rabinu Jisraelima Nisum Za gar i. Rabin me je ekao veoma prijazno i saopćio mi, da bi me veorado zadržao kao svoga gosta, ali drži, da bi mu >ogatiji muž u gradu, Majer J e i š to zamjerio.

Pošao sam odmah u pratnji rabinova sina najbogatijem gradjaninu. Stanovao je daleko od kuće rabina. Morao sam da predjera mnogim uskim i prljavim, tamnim i grbavim ulicama, kojih ima mnogo u Maroku, a naročito u kraju Rifanaca. Prošavši niskom tamnom kapijom stigoh u dvorište bogataša. Uskim stubištem dodjoh u prvi sprat. Sve sobe bijahu prazne. Osim čilima od slame, koji su pokrivali pod, nije bilo u sobi nikakvog namještaja. O minderu ni govora. Posudje za jelo bilo je veoma jednostavno i od drvene materije. Obuća djece i žene bila je takodjer vanredno jednostavna, stara i istrošena. Bilo je prosto nevjerojatno, da je to najbogatiji čovjek u gradu. Kasnije mi postade jasan razlog tome izvana tako jednostavnome i siromašnome životu ovoga bogataša. Marokanski Židovi ne smiju da pokazuju svoj imutak, jer bi im to bilo opasno po život njihove porodice. Bio Židov u Maroku kolikogod bogat ostaje ipak slugom bogatoga i snažnoga Arapina u Divdi. Nijedan dan ne bi u Divdi mogao da živi Židov, koji ne bi imao kojega Arapina, kao svoga zaštitnika. Arapin nazivlje toga Židova »Ovdi«, moj sluga. Svaki Židov imade svoga saida, koji je poznat kao sveti ili čuveni übojica, i koga Arapi štuju ili ga se boje , , , Arapski said štiti svoga Židova od svakoga napadaja, koji bi htio da učini koji drugi Arapin. Onome Arapinu, koji ošteti ili napadne kojega Židova, što ima moćnoga sak isto veoma zlo! K plaća to i svojim životom. Židov plaća štitništvo svoga saida ovako: Prigodom velikog islamskog blagdana Ramazana, kupi Židov dva lijepa arapska plašta, jedno-

ga za salda, a drugoga za njegovu ženu. Obadva plašta stave se na bakreni pladanj, na koji se stave i mnogi slatkiši, počesto i po jedna ili dvije glave šećera uz nekoliko funti kave. Sve to nosi žena Židova na glavi, a njen muž i njena djeca prate je sve do pred kuću saidovu. Ondje pjevaju arapske pjesme. Iza toga odvede ih crnački rob k saidu. Židov se san gne i dotakne rukom nogu saidovu, a zatim mu poljubi ruku, Said prima darove i obećava Židovu svoju zaštitu sve do naredne godine, do drugoga Ramazana, Mora se istaknuti, da said drži svoju riječ. Često brani svoga Židova velikom požrtvovnošću. Židov znade da se said, kad ga posjeti, pa vidi nešto, što mu se svidja, ne ustručava uzeti taj predmet, Zbog toga se u židovskim kućama ne vidja ni lijepi namještaj ni nakit. Moj bogati domaćin uvjeravao me je, da je bogat, i da samo izvana izgleda kao prosjak. Übije U said svojega Židova gotovo se nikako ne kažnjava. A znade li Židov, da se njegov said ljuti na nj, traži uz životnu opasnost drugoga, moćnijeg saida. Kad novi said prima Židova pod svoje okrilje, javlja starome saidu, da je odsada on zaštitnik toga Židova. Tako žive Židovi Kifa u neprestanom strahu, Rifkabili su poznati svojom surovošću i okrutnošću. Zbog najmanje prepirke upušta' borbu na noževe i oružjem. Židovi pr‘ tek ” na početku'radi. ne's?- aca gotovo i nema čovjeka, kf*- sistemu, koga. U Rifu nema Ijuds’naš je rad dobio posti, Jasno je, da će Francd^ a^n i' ra *l -r kofikeged ; b»Q pobjede Rifkabile. U ovak. da su mogućnosti . za rad , . , . velike, da moramo sasvim ma stradavaju naravski na

IZ JUGOSLAVIJE

PUTOVANJE TAJNIKA UPRAVE KKL DRA. SINGERA. Dne 29. decembra boravio je u Bjelovaru tajnik KKL. g. dr. Altred Singer, te je u užem krugu surnJšljenika raziagao zadartalk KKL .naročito u Jugoslaviji. U opširnome referatu govornik je prikazao dosadašnji rad kao i metode, kojim se imade taj radi intenzivirati. Nakon odulje debate zaključeno je povisiti dosadašnji kontingent, te je izabrana komisija' KKL kojoj je na čelu g. dr. Land 1 e r. U debati raspravljalo se o narednim akcijama, te su trgovci obećali, da će svagdje‘propagirati, da pred Furtimom na jedan odredieni dan daruju svi trgovci 1% od utrška toga dana u korist KKL. Isto tako če se provadjati akcija, da se od sva' ke fakture odtotije 1 dinar u korist KKL. Konačno se i govorilo 4 o( akciji za farmu, te je g. Lavoslav H i rs c h pre' uzeo, da će übrati odredjeni kontingent, pa je novac odmah j oredoznačen Savezu Cijonista. • * 30. decembra stigao je dr. Singer u Slatinu. 1 u je ‘ održat) predavanje o stanju obnovnoga rada u Ercc Ji* i sraelu. Predavanju je pribivalo sve židovsko pučanstvo, tc 1 je s odobravanjem saslušalo razlaganje o izgradnji! narodne | domovine. Nakon toga održao se sastanak s .povjereništvom KKL. te je kontingent znatno povišen. ♦ Tajnik Keren Kajemeta dr. Alfredl Singer boravio je 1. jamuatra u Osijeku, gdje je održao konferenciju s užSrn krugom cijonista, kojoj ie predsjedao začasnii predsjednik S. C. J. «. dr. Hugoi Spitzcr Dr. Singer govorio je ponajprije 0 potrebi intenziviranja rada za KKL. u cjeloj državi, a zatim se bavio naročito prilikama u Osijeku, gdje rad ne zadovoljava. Na ovaj referat nadovezala se opširna debata, u kojoj se govorilo o reorganizaciju cjelokupnog cijonističkog rada u Osijeku, te su stvoreni u tom smislu potrebni zaključci. Izabrana je velika KKL. komisija, u kojoj svaki član ima svoj resor. Na čelu te komisije stajat će dosadašnji povjerenik Keren Kajemeta, g- rnž. Ljudevit Er c u n d-1 ic h. Podjednako je zaključeno, da se povisi kontingent za KKL. U svrhu intenziviranja rada za KKL. imao ie g. dr. Singer dva sastanka s osječkom omladinom, koja je obećala žifvo raditi za KKL. te posvetiti svoju pažnju naročito akciiji za škrabice; zatim je dr. Singer održao sastanak sa židovskim gospodjama, koje su izjavile svoju gotovost da rade za KKL. Tom zgodom potaknuto je, da se u Osijeku osnuje žid. ženski klub poput Pro Palestina sekcije u Novome sadu. ♦ Mjesna Cijonistiička Organizacija u Brodu n. S. održala je dne 4. o. mj. sastanak, kojemu su pribivali kao gosti gg. dr. Singer, tajnik KKL i g. Rikard : H e r z e ir, član zemaljskog povjereništva. Nakon što je dr. Singer razložio potrebu jačega rada za KKL., a g. Herzer probitak Keren Kajemeta kod oslilguranja u smislu ugovora t Kerena s jednim velikim i poznatim osiguravajućim društvom, zaključila je mjesna organizacija, da dragovoljno povisi svoj kontingent. Komisija KKL., koja je tom zgodom izabrana, pruža jamstvo, da će se ii povišeni kontingent namaknuti. * Dne 5. o. mj. posjetio je dr. St'nger Mjesnu Gijonistićku Organizaciju u Požegi U oduljem govoru prikazao je prilike u Eree Jisraelu i potrebu kupovanja zemljišta u sve većem; opsegu, a kao posljedicu toga, povišeni, napor za namicanje sredstava za KKL. Konačno govorio je i o jugoslavenskoj halučkoj farmi, te pozvao M. C. O. da akciju za farmu odmah provede. Nakon odulje debate povišen je dosadašnji 'kontingent za 100%. Na večer prikazivan ie film: »Stara Palestina novi Erec JisraeL«

DRUGI VAAD HAMANHIGIM AHDUT HACOFIM, Dne 25. i 26. decembra 1925. održao je u Zagrebu Ahdut Hacoffnt svoj drugi) Vaad Harnanhigim (konferenciju vodja pojedinih grupa). Iz pet ahdutskih mjesnih skupina (Mčtrovica, Ruma, /Sarajevo, Vinkovci, Zagreb) sastalo se 24 vodja grupe i skupina sa članovima vodstva Ahduta, da zajednički raščiste najvažnija pitanja. Ahduta. Vaad se održavao u dvorani Saveza Cijomsta. Iza kako se otpjevala cofeska pjesma »Bakar bagaj«, otvorio je Salom Freibcrger hebrejskim riječima vaad. U uvodnom se referatu uglavnom bavio odnosom Ahduta prema našem (S. 7. 0. U.) i drugim omladinskim savezima. Zatim je Ciča Gross referirao o; radu i razvitku Ahduta od sarajevskoga vaada ovamo. Referat je odijeljen na temelju dviju odlučnih tačaka u razvitku Ahduta: Bled i Osijek, ahdutski kemp i savezni slet. Prva je odlučna za unutarnji ahdutski život, jer je unijela! u cofejske redove prav« odnos i pravo shvaćanje prema Palestini. Druga je tačfca odlučna za odnos Ahduta prema Savezu Zid. Omi. Udruženja, jer je donjela sporazum 'zmediu Saveza i Ahduta. Sam rad, kolikogod intenzivan, nije zadovoljio. Šalom Freib e r g e r referirao je o pedagogijskim pitanjima. Uglavnom se pozabavio pitanjem »pojedinac I zajednica«, pa problemom kcedukacije. Cijeli je drugi dan vaada prošao u živom razgovoru na temelju referata Jože Mtilhofera o potrebama Palestine i 1 h a hša r e u nas. U tom razgovoru kulminirao je vaad. Zacijelo još nije u nas bilo ni jedne omladinske konferencije, koja je ta/ko trijezno ii stvarno raspravljala o tom pitanju. Osnovana su dva fonda, Keren 1’ hitjašvut (za naseljavanje grupe cofana • u Palestini) i Keren 1’ hahS a r a (za pripravu za l Pafestimi). Prvi se temelji na dnevnom porezu od pola dinara, što ga' plaća svaki) cofe. Drugi se temelji na prihodu od priredaba, na darovima i na subvencijama. Osim toga se osniva štedovni fond. .Tito hoće može da štedi novac za aliiu. U času alije dobiva svoju uštednju sa! kamatima. Ne podje li do svoje 26. godine u Erec, njegova se uštednja poništava 1 prodaje jednome od cofeskih fondova, prema momentanof potrebi. Osim toga treba da se okupe roditelju i .prijatelji Ahduta u t. zv. krug p riijat e I i a sa svrhom da budu zaiedjem Ahduta u gradjanskim redovima. Taj krug morao bi se 1 uplivisati u tom smjeru da u danom času, kad se bude osnivala farma za izobrazbu (misli se na dva centra, gospodarski i obrtnički), a osobito kad će prvi cofim-oliim biti u Zemlji i čekati na naseobu, —• sa svbje strolne moralno, a još više materijalno pomogne nastojanja Ahduta. Mnogo se razgovaralo o ljudima, 'koji će sada) svršiti srednju školu. Odlučeno je, da svi moraju da dodin nagodinu u Zagreb, iai od sada mora se spriječiti da ma tko lia ahdutskih redova ide u galutska zvanja. Ukoliko je moguće, treba cofim da u ferijama ili u prosto vrijeme rade u zanatima ili u obrtima. Za eventualija rješavalo' se još nekoliko važnih pitanja. Budući kemp spremit će kibuc (mjesna skupina) Sarajeva, stvorena je nova vrst članova, orhim, neka vrst izvanrednih članova. Vaad je završen uz pjevanje »Bakar bagaj« u subotu ruivcče. Uz Vaad održavali su se nevezani sastanci, gdje je stvarni dio Vaada našao svoje nadopunjen je u ozbljnlm razgovorima. Vaad ima Više da raščisti probleme, nego da donosi zaključke. Ovaj Vaad je u tom pogledu mnogo pozitivniji od sarajevskoga (održao se u pioljeće 1925.), koji je doduše donio zaključaka, no ostavio probleme neriješene; zagrebački vaad naprotiv nije donio mnogo zaključaka, no unio je jasnoću u mnoge probleme Ahdut Hacofim-a.

BrorJ 2.

»Žilvvj

Plaćajte pretplatu!