Жидов

ŽIDOV

Sukob zbog govora rabi Wise-a

okuŠaji Izmirenja. izjava rabi VVisea o sadržaju propovijedi. Ortodoksni abirti ne popuštaju. Posebni drajvi ortodoksa? Zaključak Egzekutive Cionističke Organizacije za Ameriku.

,lav[ili smo već u dva navrata, da je rabi Stephen S. j s e. predsjednik Konfiteja Udruženih Palestinskih Fondova demisiju na tom mjestu zbog stava, što ga je tuia inomu zauzela Urija ortodoksnih rabhvi (Agudas haramirnt u Sjedinjenim Državama i zbog njenih napadaja pontoni njegove propovijedi, u kojoj je govorio o Kristu, spoHK u vezi sa djelom dr. Kiansnera o Isusu, etičku nauku r stavu.. Egzekutiva američke M i z r a h i-orgaitizacije prihva-« rezoluciju, u kojoj se traži odstup dr. Wise-a, a Poale ion trfiž'o je. da se denfisija ine prihvati. Dr. Wisc. koji je ; t »e rezolucije podnio demisiju, izjavio jc u pismu, kojim saopćio svoj odstup, da se njegov korak ne sm je tutnuli. kao da on daje pravo svojnt konzervativnim protivnima. EUsino glasi u glavnome ovako; a|»Ne želim, da se moj odstup shvati, kao da odobravam I: povjerenja Agudas Harabonim prema meni. Moram »ožaliti, da rabin pasažu za ovakovlm nežidovsklm na i da na temelju glasima. ne sa'ušavši ni mene ni ■izriču nada mnom osudu prokletstva; Držao sam, da oja tridesetgodišn/a služba židovstvu sačuvat od ju su počeli l da vode neki židovski listovi. I ako sam da velika većina američkih Zidova ne sumnja u moju prema židovstvu S cijonlzmu, ne želim, da cijonivar zbog moje osobe pretrpi kakovu štetu. Zbog toga ti, ali ču i nadalje s'tižili stvari, kojoj sam se poru što je dr. \Vise saopćio svoju demisiju, zaredale trcncc. izjave, apeli i novinski članci za i protiv dr. Reformu' rabini u raznim krajevima Sjedinjeiva pristali su uz đr. Wisea. Unija ortodoksnih rabina _ e rta primjedbu dr. Wisca, da osobno nije bio saslu|r?i? nije b'lo moguće, da se stavi u lični kontakt -om, jer jc on opetovano u svojim propovijedima nauci Kristovoj. je održala svoju konferencu dne 1. januara, kojoj ovali i američki vo đ je' M 5 z r a hii i a, u koasprav'.jalalo o pitanju da li dr. Wdse ima zadržati tvo Palestinskoga drajva. M. J. Bar on d e a goodušcvljenjem za sporazumno rješenje. Izdavač sches Togblatt«, Gedalja Bublick izjavio je, da tora odstupiti i da u tom pitanju nema knmpioavač »Je\vlsh Morning Joumal-a«, poznati cijoniF 1 shin a n apetirap je na konferencu, da se kloni epca je zaključila! da se tako dugo nema učestvo?stisiskom drajvu, dok je dr. Wise njen pročelnik, ■e zajto organizovati posebinj drajvi za Ked 5 Keren Kajemet. an američkim gradovima, održali su ortodoksni Zidne skupštine protiv dr. Wise-a. Za vrijeme banijenoga u čast predsjedniku palestinske centrale roel dr. S. E h r m a nn u iz Frankfurta n. M., došlo oba izmediu Agudsta i Mizrahista povodom raso pitanju dr. Wise-a. Prisutni c pariš ti tražili su, da vari uopće ne govori, a nekolcina Agudista htjela }j raspi avlja. ♦ nferenci nekolicine uglednih američkih židovskih r or oje o načinu, kako da se postigne mirno i spoešenic. Primljena je rezolucija, koja zagovara spojesenje i Izabran komite, koji treba da omogući U komite su ušli: rabi Lew in 11 aI, učenjak goI i s. Josef Baro-ades, Bernard Scm e I i Izjava dr. Wise-a o sadržaju propovijedi. konferencija održala se je u Ne\v Vorku u zgradi teološkog seminara »ScKachter« skupština rabina, isustvovalo 200 rabina iz New Yorka i drugih gra,•kc. Skupština je zaključila, da upravi apel na dr. mm da javno izjavi, da je štampa krivo objavila sadr■ejS'ih propovijedi i da nije izjavio ono, što mu se predIH ii .c dr. Stephen W i s e objavio saopćenje, u kojemu , da ni je rekao u svojim propovijedima, neka Ž> u d i r a j u nauk Kristov, jer da je taj nauk neetičk» kodeks. N o v i ne, koje su donijele izvještaje proposijedi, 'skrivile su njegove riječi; ®nao napisani tekst te propovijedi i tako nijesu n 'mogle objelodanit' autentičan tekst. '>Ja Hovski rabin i učitelj, a ij kao cijonista« završava dr. zjia\m. »nikako ne bih mogao da izreknem takova koja <ni se krivo predbacuju.« .aBRTODOKSI i NADALJE PROTIV DR. WISE-a. I 1 Yor k, 12. januara. (ITA) Izvršni odbor Urije ortora^*na sastao se je ponovno da zauzme stajalište oblz‘avu dr. \V.se-a. Jednoglasno je zaključeno, da vaProtiv toga, da dr. \Vise i da’je vodi akciju za Palestinske Fondove. Ne izvrši Pst Ovaj zahtjev i dalje zaključak brt će Unija prisiljena izjaviti, da JHB'Prranje roga dra.rva, i ako se radi o Svetoj stvari ■

Palesthic, jednako gaženju religijo zn 4 h propisa. Obzirom na zaključak egzekutive američke : cijon. organizacije i komiteja Udruženih P;U. Fondova, kojima se poziva dr. Wlse, da zadrži predsjedništvo, : zaključio je izvršni odbor Unije ortodoksnih rhbina. da sazove | s k tvp štim u svih ortodoksnih rabina, koja će do- i nijeti odluke o daljem ,postupku u toj stvari. Đr. Oedalja Bublick, izdavač konzervativnoga »Jiddi- ! sches Togblatt« u znsk protesta protiv neprihvata demisije | dr. Wisc-a '.stupio iz Upravnoga Vijeća Cijemlst čke Orga- j uizacijc u Americi. U nedjelju dne 3 januara održala je, kako smo već ja- j vIH. egzekutiva američke cijon. orgaortz.ici.e sjednicu, na ko- 1 joj jc sa ii protiv I glasa zaključeno, da se demisija dr. .Vi- : se-a ne primi, i centralni komite Udruženih Palestinskih Fon- j dova je nakon debate, koja ic trajala šest sat 1 , sa 59 profv > glasa odbio cu misnu. * Izjave dr. Joscia Kiansnera. Dr. Wisc-n ic u njegovoj propovijedi, povodom koje jc Unija ortodoksnih rabina nastupila protiv njega, bila polaznom tačkom knjga hebrejskoga književnika i literarnoga historika dr. Josefa Klausnera o Kristu (Ješu Hanocri). Dr. Josef Klansne r izjavio jc obzirom na sukob u Americi; »Ni na jednom mjestu u mojoj knjizi nSIc riječ o tome, da bi Zidovi trebali Krista smatrati židovskim uč-itelie m. Napisao sam, da u nauci Kristovoj imade dva odsječka: jedan je čsta etfka, slična nauci našega Hilela. Posvema židovska etika dakle. Drugi je odsječak takodier ži dov s k a etika, ali koju je Isus doveo do posvemašnjog ekstrema tako, da su židovski nacijonalizam i židovska religija, koji su posve srasi, konsekventno time izloženi propasti. Ovaj dio nauke Kristove ne odgovara životu i polazj za uništenjem države i društva. M ; nemamo zbog togu uikakovog razloga smatrati Krista žđovskim učiteljem. Ali ; mije moguće zanijekati, da ie Krist sin židovskoga na- j roda i da sva njegova nauka imade svoj korijen u ju- j da: zni u. Ne može ga se činiti odgovornim za to, što su I mu nasljednici, koji potiču od pogana, Izgradili njegovu .nauku u m'židovskom smjeru.« Izj«va kanonika dr. Daub.v-a. Dr. Da n by, kanonik katedrale Sv. Djordja u Jeniso'hnu, prevodilac Klausnerove knj'gc sa hebrejskoga na engleski, i rekao ie, da cgzistenca Klausnerove knjige dokazuje pobjedu cijonizma u židovskom životu. U prijašnjim godinama suzdržavao se Židov bojažljivo svakoga razgovora 6 osobi 1 nauci Kristovoj, čiji su nasljedrid htjeli da unište židovstvo. Ali sada, kad je nacijonalan život Židova ojačao i osiguran, može Židov da se ođreće svojega oružja zašućivanja. Nacionalni Židov u Palestini Je iznutra i 1 spol ja dovoljno slobodan, da se usudi zadubiti u sve faze svoje povjesnice, a da odatle ne bude štete njegovoj nacijona'noj kulturi. Doktor Klausner vidi u Kristu visoku židovsku figuru; mora se priznati, da je židovstvo bliže et skini (idealima Krista nego kršćanstvu, koje je proizašlo iz te nauke. ZAKLJUČAK EGZEKUTIVE AMERIČ. CIJON. ORGANIZACIJE. Nc \v Vork, 12. januara. (ITA) Kao Stoje već ranije javljeno, zaključili su Egzekutiva amer. cijon. organizacije i komite za palestinski drajv, da pozovu dr. W i s e-a, da zadrži i nadalje predsjedništvo Naci j o na Ino g a Komiteja Udružerih Palestinskih Fondova. Za prihvat demisije rabi \Vise-ai bili su vođja M i z ra h i i a rabi Majer Berlin i izdavač konzervativnoga »Jidd-sches Tagblatt« Oedalj.i Bublick. Prihvaćena rezolucija glasi; »Egzekutlvni komite udružene propalestinske akc’je žali nesrećne kmitroverze u židovskom životu, koji su biH izazvani neispravnim izvještavanjem o jednoj propovijedi rabina dra. Wise-a. Mi. članovi u komiteju za palestinski drajv udruženih organizacija, koji već od početka cijon. pokreta suradjujemo s dr. Wise-om i poznamo njegovo pozifvno gledište prema židovstvu, izričemo ovime naše uvjerenje, da dr. \Vise nije mogao da izrekuc misli, koje se protive židovskoj tradiciji ii koje b' uzdizale druge vjeroispovijesti i njhove osnlivaće. Ovo naše uvjerenje potvrdjuje odgovor dr. Wise-a na pjtanje skupštine rabina (200 rabina) održane u židovskom teološkom seminaru, kojim kategorički deraantuje izjave, koje mu se krivo pripisuju. Život dr. Wise-a, njegov pregalačk', požrtvovni rad za židovstvo, njegova uloga u cijonističkom pokretu Amerike, koja je postala h isrior i čko ni, njegova muževna borba .protiv antisemiti zm a u svim njegov'm izričajima i pojavama, riegov odvažili istup protiv svakog vjerskog renegaifstva, protiv miješanih brakova i protiv svh oblika ilojainosti prema židovskom narodu i njegovoj vjeri, sve ie to učvrstilo neograničeno povjerenje širokh židovskih krugova u Americi. Evropi i Palestin-' prema dr. Wise-u. Zbog toga otklanjamo prihvat njegove demisije na mjestu predsjednika sjedinjenoga komiteja za palestinski drajv i molimo ga, da nam i da’ie posveti svoju radnu snagu.«

Pregled

Spor u Aaicrici. Situacija u Palestini. Aseia* Hanivharim. Zagreb. 14. januara, Rabin dr. Stephen S. W i s e održao je u hram« propovijed, u kojoj je govorio o knjizi dra. Joscf« Klausnera »Jesu Hanocri«, u kojoj knjizi autor analizira nauk Kristov nalazeći u njoj čistu etiku, da, židovsku etiku. Dr. W i s e je govorio »a simpatijom o Kristu. Unija ortodoksnih rabina uzbunila se, proglasila dr. Wise-a odmetnikom i izrekla nad njim presudu prokletstva. Dr. Wise je predsjednik komiteja Udruženih Palestinskih Fondova; i baš u času, kad se palestinski drajv provodio mimo akcije Jointa s vanredno mnoga entuzijazma, iz jedne se sitne stvari, koja je principijelno dakako važna, radja konflikt, koji je zaustavio kampanju. Dr. Wise nagnat stavom ortodoksije uz koju -pristaje cijonistički M i z r a h i najavio je odstup sa mjesta predsjednika Udruženih Palestinskih Fondova. Demisiju ni jesu prihvatili ni Egzekutiva. Cijonističke Organizacije za Ameriku niti komitej Udruženih Pal. Fondova. Povele su se akcije za mirnim rješenjem, ali ortodoksni front ostao je intrasigentan pa ustraje u zahtjevu da dr. Wise ne smije biti na čelu akcije za Palestinu, jer ako bi to on i dalje bio, morat će ortodoksni rabin smatrati suradnju u toj akciji vjerskim prestupkom. Sumnjamo u to da će ortodoksni rabini uopće ili barem u skoro vrijeme popustiti. Njih, to valja uočiti koliko se znade - ne vodi nikakav politički račun, nego fanatičan stav prema svakom Židovu, koji simpatično govori o Kristu, a taj je stav u sadanjem slučaju odrešitiji, što se radi o rabinu i o propovijedi u hramu. Nas dakako, jer ne poznajemo psihozu američkog neološkog židovstva čudi, što rabin u hramu govori o Kristu, ali to za prilike u Americi nije nikakova ekstravagancija. Židovska ortođoksija, svejedno sad da li opravdano ili neopravdano, uskogrudno i radikalno tretira svakoga tko sa simpatijama govori o Kristu, a pogotovo žestoko krilikuje Židove, koji su liberalni u vršenju vjerskih obreda. Zato se je i požurila da osudi ekstremnom presudom baš jednog liberalnog rabina. Da se je radilo o kojem nepoznatom rabinu u kojem malenom mjestu ni po jada. Sve bi jamačno prošlo nezapaženo. Ali riječi dr. Wise-a važe mnogo, pa su se ortodoksni rabini uzdigli naglo i uz veliku buku. Američki cijonisti jamačno ne će riskirati da odbiju ortodoksne mase od akcije za Palestinu. A teško je odreći se proćelništva i vodstva takove uvažene osobe kao što je rabin Stephen S. W i se, Zbog toga je situacija vanredno komplicirana i ništa se ne može sa sigurnošću unaprijed da kaže. Moramo sačekati vijesti, da li su ortodoksni rabini umanjili svoju intrasigentnost ili se je prihvatila demisija rabina Wise-a. Svakome je cijonisti i prijatelju palestinske stvari naročito mučno gledati taj sukob, koji sprječava financijalizaciju palestinske izgradnje pa zato želi, da se spor što prije i što sretnije riješi, jer Palestina treba novaca, predanoga rada u galutu, ♦ Zaredaše opet vijesti o krizi u Palestini. Značajno je za nas, da vazda padamo iz jednoga ekstrema u drugi. Ova psihološka osobina već se nekoliko puta očitovala baš u općenitom, sumornom poimanju o situaciji u Palestini. Ako sve ide u redu već smo na vrhuncu, a ako se javi veliki broj nezaposlenih i gospodarskih retorzija, koja po svim računima nacijonalne ekonomije i socijologije normalna mora nastupiti, zavlači se pesimizam do u kosti. Gospodarska kriza je svuda akutna. Ona vlada u vanredno brojnim zemljkma, kojp u glavnome ovise o vanjskim tržištima, a kamo li ne će da zapadne u krizu zemlja, koja se gradi iz pustoši ne snagom interesovanoga, spekulativnog kapitala, nego na osnovu predanosti jednoj ideji, koja nije stvar računa. Palestina se razvija vanrednim tempom i u posljednje se vrijeme u velikoj mjeri kapitalom, što ga je unosila četvrta alija. Sad je zbog zime oslabila turistička sezona, koja je donosila lijep novac u zemlju. Ona će u proljeće opet da poraste.

toHariea plaćena u gotovom JEHB-ATA NA .-ŽIDOV “ STOJI: OD I§NJE D 100 POLUGODIŠNJE 50.-, ČETVRTGODIŠNJE Đ 25.—. GLASI SE RAČUNAJU PO ŠTALOM CJENIKU. - PLATIVO 1 UTUVO V ZAGREBU. - BROJ CEK, IČUNA UPRAVE JE 33.83 ■

•OD. X-

ZAGREB, dne 15. januara 1925. 29. teveta 5986.

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV - IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA .ŽIDOVA“ NALAZE SE ZAGREB ILICA 31. 111. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEME U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SAT! RUKOPIS’ SE NE VRAĆAJU.

BROJ 3.