Жидов

Palestinska susjedna tržišta Sirija i Egipat nalaze se u gospodarskoj krizi, pa to vanredno slabi eksport palestinskih produkata. Pored toga je gradjevna djelatnost spala i oveći je broj radnika ostao bez zarade. Poljoprivredne kolonije vrše doduše u redu svoje radove, ali ne će nftoći da apsorbiraju ni novim gradnjama sav broj nezaposlenih. Ali čim se riješi sukob u Americi i čim b ude Keren Hajesod primio veće prihode, moći će se u Palestini započeti mnogi radovi, koji će omogućiti i dalju imigraciju radnoga elementa bez kapitala, a usto će K. H. moći da kreditom pomogne obrtnika, poduzetnica i mnoge kolonije. Ovaj puta se centar krize nalazi u gradu, a ne na selu, kao što je to bilo pred 3 godine, kad K. H. nije mogao da dade novaca ni za sjemenje. Priticaj kapitala, sitnog i rasparčanog oslabio je i velik je dio Tel-Aviva, koji je živio od te četvrte alije, ostao bez vrela prihoda. Vični smo, da prosperitet cijon. pokreta mjerimo po onom što se dešava u Palestini. Ako se je situacija pogoršala prema položaju, koji je vladao ljeti, to ne znači, da je nastupilo neko stalno nazadovanje, U zemljama, koje su privredno upućene na doticaj novca i radne snage izvana i koje još nemaju i z g r ađ j e n u poljoprivredu a ni industriju prirodno će iza svakog jačeg uspona nastupiti retorzija, koja, kao uopće u životu, nastupa samo zato, da ustali ono, što je snažno i vrijedno a ukloni nejako i nesposobno. Palestina je proživjela goleme teškoće i današnja je situacija prema nekim ranijim krizama gotovo jedno normalno stanje, A mora se priznati, da se u Palestini stvorilo mnogošta nevjerojatna, ali snažna i trajna, sposobna da preturi vanredne teškoće. Možemo s pouzdanjem gledati u budućnost, ali s jasnom predodžbom o nacijonalnim potrebama i o svim našim zadacima. ♦ Početkom decembra prošle godine provedeni su u Palestini izbori za Asefat Hanivharim, »skupštinu izabranih«. Ovoga puta trebalo je izabrati 201 delegata u tu skupštinu, koja ima da reprezentira palestinske Židove, da zastupa njihove interese i da, prema unutri, provede organizaciju jišuva. Asefat Hanivharim kao parlamenat izabire svoju egzekutivu, koja nosi ime Vaad Leumi (Narodno Vijeće). Prvo predstavništvo jišuva bilo je izabrano već u proljeće 1920., ali se nije moglo konstituirati, budući da mu je za vojničke uprave (civilna je uvedena tek početkom juna 1920.), bilo onemogućeno da se sastane. Tako se je prva Asefat Hanivharim sastala tek 7. juna 1920. Brojila je 253 člana. Radničke stranke imale su u njoj 45% mandata. Grupacija stranaka u Asefat Hanivharim bila je uvijek ogledalo preraznih diferenca i psihološke atmosfere u zemlji. I izbori, koji su se proveli pred nešto više od mjesec dana pokazali su, da se predizbome grupacije stvaraju gdjekad i iz sitnih diferenca, koje u zemljama s parlamentarnom tradicijom u raznim skupnim žid, reprezentativnim institucijama ne dovode do stvaranja zasebne grupe i odjelitog istupanja u izborima, Palestina je u svom živom previranju toliko puna misaone živahnosti u svim kutićima novoga jišuva i prcraznoga naziranja, da se svakome, tko pozna tu kompliciranu atmosferu života, koji se naglim koracima razvija, čini posve jasnim, da su kod tih izbora istupile odjelito premnoge stranke, od kojih po nekoje zaista nemaju jasan i odredjen program. Glavne su stranke u Asefat Hanivharim Ahdut Haavoda (Poale Cijon) pa Hapoel Hacair, Sefardi, Centrum, Revizijonisti, Grupa žena, Grupa zemljoradnika i Demokrati, Komunisti i Misrahi. Relativno su najjače radničke stranke (prema dosadanjim informacijama imadu gotovo 50% od svih mandata), a od svih je stranaka najviše glasova dobila Ahdut Haavoda. Vidi se dakle, da su radnici najkompaktniji elemenat nove Palestine. Oni imadu uza sebe velik dio židovske inteligencije. Nova »demokratska stranka«, koju su osnovali glavni urednik telavivskog dnevnika »Haarec«, Glticksohn i ravnatelj gimnazije u Tel Avivu Mossinsohn stavila se u sredinu izmedju građjanske, proturađničke, desnice i ljevice. Nastala je iz tendence, da se stvori neka posrednička partaja izmedju radništva i desničarskoga gradjanstva, jer klasna borba u Palestini nesumnjivo izbija i ako ne u onim dimenzijama i u onakovoj boji kao u ostalim zemljama. Ova stranka mogla bi, ako se stvari razviju u onom smjeru, kako je to zaželio nedavno u uvodnom članku »Jiidische Rundschau« uvaženi njemački cijonista Moritz B i 1 e s k i, postati uz njemačke cijonistc komponentom za stvaranje grupe unutar cijonizma, koja bi uklonila neorijentiranost i ideološku nesredjenost stamcijonista, biti tako reći srčikom Cijonističke Organizacije. Na prošlom

se kongresu jasno pokazalo, da imade desnice i ljevice, a da nema kompaktnoga centruma, koji bi bio glavnim osloncem Egzekutive; jasno je naime, da će Cionistička Organizacija još zadugo morati ići srednjim putem, koji ne zadovoljava dokraja ni ljevicu ni desnicu. Ako se palestinski demokrati i njemački cionisti slože u tom smjeru bit će to bez sumnje znakom sređjivanja parta/jskih prilika unutar cijonizma. Agudistička ortodoksija nesamo da nije učestvovala u izborima, nego je propagovala apstinenciju služeći se i vjerskim represalijama. Razlog tome bilo je izborno pravo žena, koje su štaviše istupile s vlastitom listinom. Cijonistički ortodoksi u Mtzrahiju učestvovali su u izborima. Istupanje žena u tim izborima ne treba posmatrati analogno sa ženskim pokretima u drugim zemljama, U Palestini je položaj žene naročit, a ponajviše se radi o pitanju ženskih radnika, halucot, za koje nema izdjelanog plana kao inače za radnu snagu. Njihov je položaj neodredjen i ta činjenica uz neke druge pojave bila je opravdanjem za odjelito istupanje palestinskih žena, medju kojima imade veoma odličnih ličnosti. Nova Asefat Hanivharim otvara se u ozbiljnom času, kad je iz mnogih prebrodivih razloga zavladala Palestinom nešto teža situacija. Ona ima da riješi mnoge zadatke. Duh stvarne saradnje vladao je tim predstavništvom palestinskoga jišuva. On će i dalje jamačno biti dominantan i ako su u novu skupštinu ušle neke manje stranke, koje su ekstremne u svojim zahtjevima i suviše radikalne u svom osnovnom naziranju. J. R. PRINOSI ZA KKL SAMO ZA PODMIRENJE TEKUĆIH OBVEZA. Je ruso-lim, 12. I, 1926. (P. C.). Nakon temeljitog ispitanja iinancijalnog položaja KKL zaključio je Direktorij KKL na posljednjoj svojoj sjednici u Jerusolimu. da se do daljnjega svi primici KKL imadu upotrijebiti isključivo za podmirenje postojećih obveza. Ne mogu da započnu nikakovi novi radovi, dok se financijski položaj KKL znatno ne poboljša. I ako su primici zadnjih mjeseci veči od prošlih godina ipak nisu dostatni ni za podmirenje obaveza nastalih prošlogodišnjim velikim kupnjama zemlje, a kamo li da bi se mogla nabavljati nova zemljišta. Direktorij KKL vidi uzrok tome u lošem ekonomskom položaju zemalja Centralne Evrope, ali se nada da će se primici iz zemalja, koje se nalaze u dobrom gospodarskom položaju kao na pr. Sjcv, Amerika. Kanada i Engleska, znatno povećati. PRIMICI KEREN KAJEMETA U MJESECU DECEMBRU. Je ruso 1 i m, 12. I. 1926. (P. C,), U mjesecu decembru 1925. iznosili su primici KK 25.002 L. Ta je svota za 25 posto veća od svote, koja je sakupljena u istom mjesecu god. 1924. U vremenu od tri mjeseca ove financijske godine (oktobar decembar 1925.) sakupljeno je za KK 56.138 L. (U razdoblju oktobar decembar 1923. sakupljeno je 23.332 L; u okt. de. 1924. sakupljeno je 47.024 L.) Zemlje, koje su najviše doprinijele sakupljanju u decembru 1925 jesu slijedeće; Ujedinjene američke države 8132 L; Poljska 3338 L; Engleska 2769 L; Rumunjska 2317 L; Južna Afrika 2091 L; Njemačka 1250 L; Argentinija 1040 L; Čehoslovačka 1027 L. DR. VVEIZMANN POZVAN NA OTVORENJE ASEFAT HANIVHARIM. Vaad Leumi pozvao je dr. Weizm a nn a, da prisustvuje otvorenju Asefat Hanivharim. S obzirom na važna pitanja, koja stoje na dnevnom redu prve sesjie bilo bi prisustvovanje VVeizmanna veoma potrebnoj Kako I. T. A. doznate, ne može se dr. Weizmann odazvati ovom pozivu. Dr. Weizmann posjetit će Palestinu prije nego će otići u Ameriku. (Ziko) KREDITI ZA UMANJENJE BESPOSLICE U PALESTINI. J e ruso 1 i m, 12. I. 1926. (P. C.). Cijonistička Palestinska Egzekutiva traži od Cijonističke Egzekutive u Londonu da bi se pobrinula za oveći zajam, kojim bi se započeli razni radovi, da se umanji besposlica, koja je nastala uslijed kišne periode i ograničenja hipotekarnih zajmova. Zajam bi se osigurao u mjenicama Židov, općina u Palestini te mjenicama palestinskih javnih društava. Morgenthau navodno predložen za člana Jewish Agency. Kako se »Jewish Limesu« iz Jerusolima telegraiira, imao je Morgenthau prigodom svog boravka u Emeku razgovor s drom. Ruppi n o m. Morgenthau imao bi biti predložen za člana Je\vish Agency i člana komSteja, koji bi imao zadaću da provede narodni palestinski zajam. (Ziko) Najavljeni posjet Chamberlaina u Palestini. Javljeno je već ranije, da bi engleski ministar za izvanje poslove sir Austen Chamberlain, koji se sada nalazi na oporavku u N'zzi. doskora trebao da posjeti) i Palestinu. U Palestini se, kako odanle javljaju, vrše već pripreme za njegov doček (Ziko) Zahvala palestinske vlade Hadasi i Kopat Holim. Jemsolim, 3. I. 25. (P. C.) Kao odgovor na saopčcaje Cijonističke Egzekutive palestinskim vlastima, da je osoblje Hadase i Kupat Holim (radničke bolesničke blagajne) spremno da pruži liječničku pomoć sirskim izbjeglicama u okolici Metule i Kfar Gileada t zamolila je vlada svoga sekretara SymeJ s a, da ovim institucijama izrazi njenu zahvalu za ovaj humanitaran postupale. .

LOUIS MARSHALL O ZAJMU RUMUNJSKOJ VLAD Ne w York, 12. januara. (ITA). Predsjednik američ židovskog komiteja, Louis Marchail, koji je prisustvo banketu priredjenom u čast rumunjskoj delegaciji, upitao vodju delegacije g. Titulescu; »Prije 41 godinu o'bvei se Rumunjska ugovorom u Berlinu, da će Židovima dati r nopravnost, ali u sve to vrijeme nije se izvršilo ovo obeća Vi hoćete ovdje dobiti kredit za Rumunjsku. . .«. »Jest, moralni i financijalni kredit* upao jt rijcJč g, Titulescu. » Ali vi tako dugo ne možete dobiti moralni 1 dit, dok potlaćivanjem religijoznih manjina u svojoj zemlji moilazite one visoke moralne principe, koji se u Americi že zakonima«. U istom smislu govorio je i rabin dr. Stephen S. W i Gosp. Titulescu izjavio je u svojem odgovoru da moli stupnike američkih Židova, da mu dadu prilike da s nj; posebice održi konferencu. Ova se konferenca održala ) pa je g. Titulescu uv,jera\ da je Rumunjska provela gradjansku ravnopravnost Židova zemlji i da nastoji ukloniti sve zapreke, koje priječe ovak provedbu. Naveo je sedam činjenica, koje treba da dok; da je Rumunjska na najboljem putu, da osigura gradjan ravnopravnost svih nacija i konfesija u zemlji. Antisemit se manifestacije ) reče, sprječavaju, a pravih pogroma u I munjskoj nije nikada bilo, Židovi iz Rusije su sretni, kad m stanovati u Rumunjskoj. G. Titulescu umolio je ITA (Jev sku Telegrafsku Agenciju) da objavi izjavu rumunjske vla da će ona, vjerna ustavu i tradiciji svoje zemlje, koji prec dfaju ravnopravnost i slobodu svih gradjana bez razlike vj; uvijek paziti da ova ravnopravnost i sloboda bude osigura ‘ J - DELEGACIJA MISTADRUTA OTPUTOVALA U AMERiI U prošlom smo broju juvuli, da su ž’dovski radnički ■ dikati u Americi odlučili, da sakupe 250.000 dolara za ?-id<n radnike u Palestini. Da se potpomogne ova akcija, otputov je 27. decembra iz Palestine posebna delegacija žid. radni; sindikat' (histadrut). koju <Jine BaTaz, Ben Cvj i R me s, a koja stizr.va u Ameriku 12. januara. 1 u svrhu t pomaganja K. H.-diajva. u Americi] u najskorije će vrijeme Palestine otputovati u Ameriku jedna radnička delegacija. (Zikc PROFESOR RAPPARD O ŽIDOVSKOM RADU U PALESTI Pred neki dan objavila je ITA izvještaj o tečaju sjedi Mandatarne Komisije Saveza Naroda na kojoj se jc raspr ljalo o palestinskom mandatu. Ova sjednica provedena ;i prisustvu predstavnika Velike Britanije kao mandatarne vla državnog podsekretara Ormsby Go r e-a. Od članova kom prigovorio je g. Pa 1 a c i o š koji je pokrenuo pitanje loka uprave u Palestini, da se arapsko pučanstvo tuži, da biva ; kraćivano u svojim pravima. Palaciosu odgovorio je najp Ormsby Gore pobijavši neke njegove tvrdnje. Član Mar, tame Komisije je i profesor Rappard, bivši direktor M datarne" sekcije Saveza Naroda i odlični prijatelj cijonistič' pokreta. On je na sjednici komisije istupio pr.otiv bojazni, k se lansiraju iz Palestine, kao da mandatarna vlast posveć više pažnje onome dijelu mandata, koji se odnosi na Židov; narodnu domaju, nego što se brine za odredbe mandata, k se odnose na nežidovsko pučanstvo. Prbf. Rappard reče, da naprotiv tačno i istinito, da vlada mnogo više čini za Ar: nego za Židove. Mora se da Židovi vlastitom snag stvaraju više nego Arapi i da se razvija ju n e o vis h o o c latnosti administracije. Židovska se narodna domaja razr jer Cijonistička Organizacija u svemu svijetu radi za nju i su židovski naseljenici prožeti idealističkom ustrajnošću i i rom. Uprava je, i ako je daleko od toga, da židovskoj dos isključivo posveti svoju pažnju, zauzela veoma razuman si Ona je unatoč odredbama mandata uvijek regulirala Židov; imigraciju i nije ju uvećavala, a, odbila je štaviše, da žid,ovs! useljenicima dade zemljišta, Prof, Rappard ne će da posuc u razumnost ove politike. Ali sa socijološkoga, gledišta Žid znatno više napreduju nego Arapi, koji su uistinu a stali, pa se danas nalaze na istom stepenu civilizacije ka pred dvije hiljade godina. Odavle rezultira, da za naprcJ Židova u Palestini ne ide hvala upravu zemlje, nego Židov inicijativu. U svijetlu činjenica, pričinja se, kao da se vi! zauzimala samo za arapsko pučanstvo, koje se mnogo spo' razvija od svojih aktivnih susjeda. Arapsko pučanstvo ne sposobnosti ni da se za vlastite stvari brine. ISTRAGA O POSTUPKU POLICIJE I DRŽAVNOGA Or VJETNIŠTVA PROTIV STEIGERA. Varšava, 9. januara. (ITA) U vezi s interpelac Žid. Parlamentarnoga Kluba u Sejmu, Socij nih Demokrata i Tugutove stranke o nečuvei zloupotrebama državnoga odvjetništva, policije i istražnih sti u procesu protiv Steigera odlučilo je ministarstvo pra v da odašalje u Lavov posebnu istražnu komisiju. Iz poljoprivrednog departmana palestinske vlade. Poljoprivrednom departnenu palestinske vlade uvećar budžet za 20.000 LE. Ovaj je đepartman odlučio, da izvede pokusnih radoVa na poljoprivrednom području. (Zik Budgetne stavke za židovsko školstvo u Varšavi. Varšava, 13. januara (ITA). Buđgetna komisija građsi ga vijeća u Varšavi zaključila je većinom glasova međju o lim i slijedeće stavke koje se tiču židovskih škola: 100 zlotija za škole varšavske židovske opčine i 15.000 zlotija tehničke škole žid. pripomoćnoga saveza »Ort«. Demonstracije žid. nezaposlenih radnika u Varšavi. Varšava. 14. januara (ITA). Uslijed velike gospodar krize u Poljskoj povećao se u zadnje vrijeme uvelike broj dovskih neuposlenih radnika. Žid. radničke organizacije pr dile su demonstracije, jer su se žid. radnicima priredjivalc like poteškoće kod isplate potpore za neuposlene. Radni c | demonstrirali i pred zgradom žid. općine. Predsjedništvo \ čine obećalo im je da će poduzeti sve koraka u korist 0 radnika.

2

»ŽIDOV <

BROJ 3