Жидов
Čega mi nemamo
4g|pHr Saveza Cijonista, iK nemamo barem u dovoljnoj mjeri, to jg| organizacija. Osjećamo to na svim linijama. Jedna mam akcija ) bilo materijalne, bilo kulturne naravi, zadire u drugu nemamo pravog računa i pregleda o svojim podružnicama ili mjesnim organizacijama, ove pak o svojim članovima! pojedincima, i tako gomilajući budžete i razne kontingenti jedan na drugoga, dolazimo sveudilj do istih ljudi. A ti ljudi {pomalo počinju da osjećaju terete, šl,o se rasporezuju na '■ : mali i uvijek isti krug. postaju s jednostavnog psihološkog razloga Anrzovoljasti i pomalo se već vidi efekat: blokovi za hahlßu farmu vraćaju se Radnome Odboru prazni bez para, Kerc# Kajcmet ne zadovoljava potpunoma, šekelska se akcija voče’kror 11 mjeseci da onda podbaci, a funkcijonari mnogih organizacija ne dospijevaju da kroz mjesece odgovore ■a otposlata pisma, odnosno po 2—3 preporučena pisma uopće ■HBa nijesu ni primili. mi nemamo niti prave organizacije, a ni onog osnovnog ;:slova za prosperitet svakog organizovanog tijela od više Jjucm koji se uslov zove osjećaj solidariteta iodgov of n.osti, 9A upravo organizacija zajedno ša osjećajem solidariteta i *;4wHvomosti čini ( da može živjeti i potrajati svaki prirodni i lOTpttni organizam. Pri tome se ne pita, da li taj organizam ■aslaje na podlozi mozgovnog razmatranja, (socijalizam, koidealnih i idealističkih inspiracija (crkva), ili pak ■jkonomskog đejstva (truet, fabrika, koncern). Ponavljamo da je • osnov svakom prosperitetu valjana organizacija. Da vidimo primjere. Marks, Lassalle, Lenjin i Kautski postavljaju osnove socijalizmu i komunizmu. August Bebel i Eduard Bemstein stvarajući odlično organizovane radničke sindikate, daju p,odlogu na Icofoj, i opet, samo na kojoj će se docnije sazdati zgrada ■točne njemačke socijalne demokracije. Bez Bebela i Bernstci•a ne bi te zgrade kraj Marksa i Lassalla nikada bilo. Preblizu smo đogadjajima, a da bismo mogli subordinirati orgamizdtorima Trockome i Čičerinu ideologa Lenjina. Mi njihov rad| danas kordiniramo ( historik sutrašnice možda će veću vrijednost podati prvoj dvojici. Katolici ili hrišćani su za apostola i prvih patrijarha stado božje na zemlji i liče ovcama, rimski će biskup ili papa docnije mudrom i smišljenom organizacijom iz tog slabog stada učiniti moćno »kraljevstvo zemaljSve su riječi Ghandijeve za indijski puk bez vrijednosti; Wi Ghandi i indijski puk nemaju smisla za organizaciju. Rathenau ne stvara veliku i moćnu A. E. G. s razloga, *to mu je zato pružila priliku dobra konjunktura. Smišljena organizacija postepenih industrijskih elemenata daje A. E, G-u značaj trusta. Stinnesov se koncern raspada, jer sinovi spremni i marljivi ljudi nemaju smisla Ka postepeno veziV/Mnjt industrijski srodnih organizama. I tako bismo mogli još dugo da nabrajamo. M Savez je Cijonista malen Savez. Dobro smišljenom organizacioni taj bi savez mogao mnogo da stvori. Uostalom ovo pitanje ponovnog dobrog organizovanja nije pitanje koje je možda -skrslo samo u našem Savezu. Ono se u syoj jačini javlja u pretežnoj većini svih zemaljskih Saveza tako, da je i londonEgzekutiva Svjetske Cijon. Organizacije počela o tome ozda. vodi računa. Cijonistička Organizacija mora naime u brojčanom pogledu pokaže ozbiljan porast i svu svoju ćijHßnu, a ne može se tek da zadovolji platonskim iskazima simpatija. Izgleda paradoksom da je cijonistička ideja prodrla u (■o reći sve krugove židovske zajednice, a broj organizovanih ■jShih pristalica opada. To je jedini i najbolji znak loše or■ U nas nije ni za dlaku bolje. Unutar našeg židovstva išćetava broj onih koji se ideološki suprotstavljaju cijonizmu, a ipak Savez Cijonista zbog nedovoljne organizacije ne p,ože svops. brojčanu snagu dovoljno da pokaže. Time pak trpe sve ■aic akcije, ne toliko zbog protivnog stava ideji, koja je pobijedila, koliko zbog uskog kruga ljudi koji su idejom organi»atorno povezani. S: Svrha je ovoga članka bila da na ovu anomaliju upozori
one, kojih se to tiče, a u slijedećim člancima pokazat ćemo putove kako bi se stanje moglo popraviti. Stanje treba popraviti u pogledu: 1) vodstva Saveza Cijonista Jugoslavije; 2) vodstva mjesnih organizacija; 3) sveukupne organizacije Saveza i M. C. 0. 4) financija Saveza i cijon. fondova. 0. R. RAZVITAK TEL AVIVA. Broj stanovnika Tel-Aviva iznosio je u jeseni 1922. godino 12.862, u 19 23. 1b.554, u 1924. god. 21.610, 'a u jeseni 1925. godine 34.200 stanovnilca. Industrijskih poduzeća, koja zaposluju više od 8 radnika ili posjeduju mak ine imade 156, od toga je 57 osnovano 1925. godine, dok je 20 poduzeća u istoj godni prestalo raditi. U svim tom poduzećima rade svega 2048 namještenika l i radnika, od toga 74 činovnika i 1645 namještenika. Investicioni kapital iznosi LE 586.857.16, 6% poduzeća zaposluju više od 16 radnika, a 2 poduzeća više od 100 radnika. Svega je regjistrovano 647 obrtničkih poduzeća, od toga je 25% stolarskih i bravarskih, 20% pripadaju odjevnoj struci, a 19% su trgovine sa živežnim namirnicama, Tijekom prošle godne otvoreno je 260 novih poduzeća, a 138 je prestalo raditi Broj trgovačkih poduzeća i restauracija iznosi) 938, a u njima je zaposleno 1276 ljudi, od toga 373 namještenika.’-Na 45 TtanovnUkia Tel Aviva dolazi jedan dućan, a na 97 jedan dućan sa živežnim namiirnicama. U slobodnim zvanjima zaposleno je 334 ljudi, od toga 121, koji primaju plaću. O 49 odgojna zavoda i dječjih vrtovaTel Avival ima sada 340 učitelja i učiteljica prama 41 odgoj, zavodu i 324 učitelja: u godini 1924. (Ziko) Plan za izgradnja sjevernog dijela Tel Aviva, Poznati arhitekt Oeddes izradio je plan za izgradnju sjevernog dijela Tel Aviva: plan je prihvatila centralna gradjevna komisija kod gradske uprave, pa će ga sada prihvatiti i pojedini kotarski' uredi tako, dai će se odi sada morati svaki gradjevni poduzetnik imati striktno držat« toga plana. (Ziko) IBM SAUD KRALJ OD HEDŽASA. Londonski »Daily Mar!« primio je ovih dana brzojavnu vijest svoga dopisnika iz 1 Djede, da se je ondje pobjednički sultan Vahabita, iz dinastije Ibn Sauda proglasio kraljem Hedžasa i tako stupio na prijestolje svoga protivnika Hu se ii na. U svojoj poslane! narodu objavio je, da ćc odjelito vladati vahabitskini krajem Nedždom posebice zemljom Heđžasa. Ovim proglašenjem za sultana od Hedžasa manifestirano je dalje prodiranje vahabitskoga vladara u smjeru ujedinjavanja s\ih Arapa na Arapskom Poluotoku u jednu dražvu. Nova palestinska karta Keren Kaje me ta. Jcrusnl i ni. ’’’ I. 25, Keren Kajemet izdao je novu interesantnu kartu Palestine. Karta je izradjena prema poznatoj relijefnoj karti Palestine Ezploration Fund-a i podaje lijepu plastičnu sliku formacije povrSine tla u Palestini. Brda, dolinCj nizine, rijeke itđ., ističu se veoma plastički. Karta je izradjena u tri boje i sadržaje sve židovske kolonije prema današnjemu stanju. Specijalna izradba i jeftina cijena (100 primjeraka stoje zajedno sa poštarinom \% funti) čine, da je ta mapa dobr.o dcmonstracijono i propagandno sredstvo. Narudžbe treba slati na »Judischer Nationalfonđs«, Berlin W 15, Meineckenstrasse 10, Palestinska carinska politika. Palestinska vlada ukinula je carinu na neke sirovine za import. 1 pristojbe za eksport palestinskih produkata ukinut će se naskoro. (Još nema oficijelne potvrde ove vijesti.) Prema vijesti u »Offidal Oazette« br. 150 izdana je naredba, kojom se ukida carina na import Solar ulja, Desel ulja i Mazut. (Ziko)
Dva židovska dnevnika u Parizu. Nas nam redoviti pariški E. 0. dopisnik javlja; Židovski tjednik na fdišu »Parizer Bleter« l od 1. januara javlja, da su već dovršene sve pripreme, da će List od 15. januara moći izlaziti kao dnevnik. ■— Članovi redakcije varšarvsikoga »Hajnta« objavlli.su, da će tijekom mjeseca januara početi izdavati dnevnik Parizer, Jlaint«. Tako će uskoro u Parizu Izlaziti dva dnevnika na jidtš jeziku. Zbirka ma.cmatlčkib knjiga za Židovsku N-- rodnu Biblioteku. Posredovanjem varšavskoga društva prijatelja jerusolimskoga univerziteta darovao je dr. Mihael Feldblum iz Varšave zbirku knjiga sa područja matematike i srodnih joj znanosti. Zbiilka ima 460 svezaka. Darovatelj, dr. Feldh.um, poznati matematik, bio je dosada stran palestinskom pokretu, ali se ipak odazvao zamolbi varšavskoga društva, da daruje svoju zbirku jeirusolimskoj Narodnoj Biblioteci. Hotel u A fale. Kako Žiđ. Informacijom Biro saznaje, otvorit će se u Afule 20. februara hotel, koji je gradila radnička kooperativa »Solel Bone« za g. Schapiru. Prvi sprat je već posve uredien. Hotel će imati 12 soba i dvije kupaone. U najskorije vrijeme uvest ćc se J električno svijetlo. Cijonisti-RevizijonisU legalizirani a Palestini. Ha j fa, 13. januara (ITA). Pred kratko vrijeme javile sti sve novine da je palestinska vlada .otklonila legalizaciju pravila stranke Cijonista-Rcvizijonista, sada se pako autentično javl;a i da je mjerodavna oblast preduzela legalizaciju palestinske zemaljske grupe Cijonista-Revizijonista nakon što je zemaljska grupa u svoja pravila umetnula tačku, prema kojoj se Cijonistička Organizacija prama mandatu priznaje kao Jcwish Agency. Pred kratko vrijeme izašao je prvi broj palestinskog organa Cijonista Revizijonista. List nosi ime »Revizijonistički barjak«. Postavljen temeljni kamen za trgovački centar u Hajii. 30 decembra svečano je postavljen temel'jrn kamen za trgovački centar u Hajf : . Toj svečanosti prisustvovali su državni guverner za sjeverni} distrUkt Palestine Abramson, gradski načelnik, palest nski nađrabinl Kuki Jakob M e I r, te upravnici banaka i raznih trgovačkih institucija- Na večer održan je banket. • / Šezdeseti rodjendan Pereca Wiernika. Pred kratko vrijeme slavio je glavni sarađnik njujorškog »Jewish Morning Journal« Perec W icrnik svoj šezdeseti rodjendan. Wiernik je jedan od najprokušanijih i najsvestranijih židovskih žurnalista, vanredno bogat znanjem. Naročiti ugled uživa Wiernik kao urednik rubrike »odgovori uredništva«. Njegovi »odgovori« su vrela 1 povijesnoga, liferarno-hisloričkoga i filološkoga materijala. U godini 1912. izašlo je njegovo djelo na engleskom jezika »Povijest Židova u Americi«. To je djelo Wiernik kasnije prošireno i popravljeno sam preveo na jidiš. Sedamdesctgodišnjica dr. Eduarda Banetha. Koncem decembra proslavljen je u Berlinu naročitom svečanošću sedamdeseti rodjendan poznatoga i uvaženoga docenta Talmuda na Visokoj školi za Židovske Znanosti u Berlinu, prof. dra. Eduarda Banetha. Svečanosti su prisustvovali svi prijatelji i štovatelji svečara. Od univerzitetskih profesora biti su prisutni prof. Ootthold We i 1 i prof. Eugen Mi 11 woc h. Kuratorij Visoke Škole za Židovske Znanosti zastupao je pravni savjetnik Liliienthal, koji je svečara pozdravio lijepim govorom. Svečanosti je prisustvovao čitav profesorski kolegij Visoke Škole za Židovske Znanosti, a skupili su se i mnogi učenicr* svečarevi.
Židovi u Sovjetskoj Rusiji
(»Der neue Weg« donio ie ovaj članak poznatog njemačkog pacifiste dr. h. c. von S c h č na i c h-a, generalnog majora u miru. Članak stvarno i jasno objašnjava situaciju u Rusfi, koja nas danas to više nteresira, što postoji plan kolonizacije Židova na Krimu. Dvije rečenice vrijede za naše hakenkrajclerske naoionakao dogme. Prvo: Židovi sačinjavaju za se zatvorenu tsko-tepitalističku intemacionalu. Drugo; Sovjetska je Ruposve požidov'jena Kako promišljanje nije nj bova vrlina, 3apažaju. kakovo neriješivo nutarnje protuslovlje u tome jer nema sile na zemlji, koja bi svjetskom kapitalu bila neprijate’jski raspoložena, od Sovjetske Rusije. Ako li pak| navodno požidovljeni svjetski kapital vodi borbu, onda Židov sa Ž dovom, a time je opet oborena tvrdnja, da Židovi tvore internacionafu. ,;.Za \ riieme svoga putovanja po Rusiji nastojao sam, da upoznam : židovska pitanja. U carističkoj Rusiji bili su Židovi JBHje ili više bespravna U kompaktnim masama stanovali ne Kdašn;im poljsk m pokrajinama. Kad je vlada htjela ođi pažnju nacoda od svih nedjela, a to se je u praksi reIa zbivalo, huškala ga je protiv Židova. Metoda, koja je -ugim zemljama postala pomalo historična. .bog th metoda, jednostavno radi obrane, skupili se Žili neku internacionalnu vezu. Ova naprosto moveza nfije mogla da prebrodi gospodarske protivnosti i e, koje izviru iz raznofičnosti gospodarskoga položaja itih pojedinaca Židova. Mali židovski obrtnik ima đadruge interese, nego veliki židovski bankiir. Osim toga dovi iz nekih zvanja sidom istisnuti, osobito u Rusiji, a a su baš natjeran'.. U thn su zvanjima stoljećima hašti?°b tfi sposobnosti. U Rusiji se osim toga protivila carivlada baš svakom pučkom prosvjećivanju. Radnici i koji ne znadu ni čitati ni pisati, bili su joj diraži državnego ljudi, koji sit se razumjeli u te čarolije. A Židovi
su nauči i tu umjetnost, pod pritiskom nužde, u svojim općinama; tako se zbilo, da su Židovi bili nadmoćni nad masom naroda ruskoga, jer su <ih ne samo gospodarski nego i sasvim duševno protekli. Da su tom nadmoći znali ‘zbiti i para, osobito na selu, istina je. Toi ie dabome opet uvećalo mržnju inaroda na Židove, koja je carističkoj vladi bila veoma po volji; caristička je vlada htjela sile tako spretno (izigravati jednu spram druge, da bi sama odatle crpila koristi. Tek je slom uklonio tu obmanu. Prema svemu tomu nije nimalo čudno, da su Zidovi bili vođje u sv’inl javnim 3 tajnim borbama protiv cartzma.Kad su sovjeti došli na. vladu, spoznali su odmah, Za razliku od Njemačke, da se samo onda mogu održati, ako se skrši premoć staroga čSnoviništva. No otkud da se uzme zamjena, a da/, državna mašinerija ne zapne, kad masa naroda ne zna ni čitati ni pisati? Jasno je. da se tad poseglo za obrazovanim Židovima. Kakova je danas situacija? Oba najmoćnija čoVeka niska su nežidoV, naime državni predsjednik K a 1 i n i n i ministar predsjednik Rykow. Ova su dvojica podijelili službe, koje je ne Židov Lenjin u jednoj osobi sredimo. Treći upl vni čovjek ie ministar za irzvanje poslove Č i č e r i n, koji navodno ima u sebi nešto židovske krvi (a to ne mogu ispitati). No kako je već u carističko vrijeme obavljao izvanje pos'ove, ne može zaor/elo biti, da njegovo židovstvo vidljivo izbija. Da okarakterišem tog zaista plemenitog čovjeka spominjem, da je davno prije rata svojevoljno razdijelio svoj posjed medju seljake, zbog čegia je kod cara pao u veliku nemilost. Gospodin Tr ocki, s kojim sam Lično razgovarao, veoma je pametan i ugodan Židov, koji bi svakoj zapadno-evropskoj državi bio od koristi. U uredima s kojima sam (imao posla, naš o sam na vodećim mjestma veoma malo Židova, dok ih medju nižim činovmštvom ima veoma mnogo. Najviše ih dabome ima u Ukrajini, gdje su prije stanovali u gustim masama. U mnogim razgovorima, što sam ih imao i sa protivnicima sovjeta, irijesam nailazio na izričitu mržnju na Židove. Dokaz, đa je prije carizam raspirivao mržnju. Kako sam saznao, hoće ruska vlada đa one Židove, koje
je carizam silom stisnuo na uski prostor u tijesno četvrti, naseliti na selu. Prigovor, da zemljoradnja ne prija židovskom biću, nije tačan, kako sam se lično uvjerio za vrijeme rata. Koncem marta 1915. b'o sam nekoliko dana komandant u mjestu Krisna-Vjelka (izmedju Kalvarije i Mariampola). Ondje su međju seljacima bili i Židovi, kojih su predj' već stoljećima ondje: naseljeni. Inače bi ih caristička vlada b T Ia već odavna prognala. Pita« sam onda nežidovsike se’jake, kako se slažu sa Židovima. Čuo sam samo izjave o dobrim i prijateljskim odnosima. Držim, da /nije zgodno, da se stvara autonomna židovska republika, jer bi zato morali drugi dijelovi naroda (iseliti tako, da Židovima omoguće stvaranje većine. No mislim, da je dobra zamisao, da se ona zaplijenjena lirnamja, kc|a leže neobradjena, dadu židovskim naseljenici/rrta, e da bi stvorili židovska sela. Zaključujem prema tome u tom smislu, da Židovi danas u Rusiji nijesu vladajuča klasa, te da ondje gdje rade, uslijed svoje bolje naobrazbe korisno rade.
Kulturne bilješke
KAZALIŠTE. I* moskovskog hebrejskog kazališta »Habima«. Nakon pauze od sedam mjeseci otvoren je židovski teatar »H a b i m a«, koji }c opet postao subvencijo ni ranim državnim kazalištem. Izvodila se biblijska drama Ricbard BeerHoffmanna »J ako v 1 j e v san« (»Jaacobs Tratim«). Režijo Je djela vodio Suikević, Publika je oduševljeno aklamirala sve glumce, redatelja i ravnatelja kazališta Cemaha, Početkom januara polazi ensemble kazališta pod vodstvom ravnatelja Cemaha na turneju po Evropi. Kako berlinske novine javljaju ima »Habima« da početkom februara dodje u Berlin. Ondje će uz svoj dosadanji repertoar izvesti i »Josepfaslegendu« od Ricfaarđa Stranssa n inscenaciji Stanislavskog.
I* * • ROJ 3.
»Žli3o~
3