Жидов

ŽIDOV

Apel Egzekutive za šekel

CIJONISTI! U svem je cijonističkom svijetu, nakon što su irabrani zastupnici Organizacije na kongresu ustane-, iii osnovice i plan za ovogodišnje djelovanje, nanovo započeo rad za izgradnju Erec Jisraela. U ZemIji samoj giblju se snage mladih i starih u teškom i žilavom radu. Svuda im se u galutu javljaju pomoćnici, Najbolji i navjerniji rade u službi fondova za naseljivanje i kupnju zemljišta, U tisuće se srca duboko uvriježila briga i odgovornost za Keren Haje| sod. Hiljade marljivih ruku prikupljaju 'doprinose za Keren Kajemet, Svakoga se dana u svem svijetu objavljuje vijest i poručanstvo o obnovi naše zemlje i naše kulture. SVE TO JE DJELO CIJONISTIČKE ORGANIZACIJE ' Cijonistička je Organizacija probudila židovski narod na političko razmišljanje, spremu i požrtvovnost, probudila je u njemu nacijonalnu čast i disciplinu. Politička je organizacija dala židovskom narodu političku vrijednost, dala mu je vodje, židovskoj je zemlji dala pijonire, pregalačkoj ideji fondova za izgradnju i kupnju zemljišta utirače i preteče. | PROŠIRENJE I JAČANJE CIJONISTIČKE ORGANIZACIJE JEST PREDUVJET ZA INTENZIVIRANJE POKRETNIH SNAGA, ŠTO RADE U SLUŽBI IZGRADNJE EREC JISRAELA, Keren Hajesod i Keren Kajemet, pokret tarbuta i halucijut mogu da uhvate korijen samo ondje, gdje Cijonistička Organizacija svojim odgojnim djelovanjem priprema tlo. Poziv na izgradnju, učvršćivanje i proširenje Cijonističke Organizacije postao je općenit i odgovara željama i zahtjevima Egzekutive,

Alj poboljšanju i ojačanju možemo se pouzdano da 'nadamo samo, ako se Egzekutivi stave na raspolaganje dovoljna sredstva. CIJONISTE! FINANCIJALNA OSNOVICA SVJETSKE CIJONISTIČKE ORGANIZACIJE JE ŠEKEL! ŠEKEL označuje sjedinjenje raštrkanih dijelova židovskoga naroda u jednoj centralnoj misli palestinske izgradnje. Podjednako je šekel vrelo, iz kojega politička i organizatorska djelatnost Egzekutive crpe svoju snagu. Izdašnost šekel a jest preduvjet za svaku proširenu djelatnost na području politike, propa! gande, organizatorne izgrad.ijc slabih ili mladih Sai veza, potpomaganja cijonističke literature i štampe, jačanja našega omladinskoga pokreta, razvitka informativne službe, koja će obuhvatiti sve dijelove organizacije. Ova šckelska godina je prva godina JEDINSTVENOGA ŠEKELA, koji je proklamovao 14. kongres, Cijonističke partafe ne će više raspačavati šekel boreći se medju sobom. Skupno i jedinstveno pozvat će cijonisti sviju smjerova židovske mase, da se priključe našem pokretu. Zajedničko istupanje u toj akciji mora da se opravda visinom rezultata. Cijonisti! Cijonistički je pokret pokročio u posljednje doba neslućenim koracima! Stvaralačka snaga našega naroda afirmirala se u teškoj kušnji, i pribavila nam poštovanje svega svijeta. Ali još uvijek je velik broj onih, koji su tudji i indiferentni prema našemu djelu, da, po gdjekuda se pokazuju znakovi, kan da se bude protivnici. Pokažite u to vrijeme jedinstvo, veličinu i snagu našega pokreta! Obnovite propagandu za cijonističku ideju, skupljajte nove borce za stvar Cijona, osigurajte rad Egzekutive!

ZAPOČNITE NEODGODIVO AKCIJU ZA ŠEKEL! London, dne 6. januara 1926. Egzekutiva Cijonističke Organizacije, Hajim Weizmann Nahum Sokolov

DRAJV UDRUŽENIH PALESTINSKIH FONDOVA U AMERICI.

Uklonjeni nesporazumci. Razdioba novca. I Dr. Stephen W is e v.odja amerikanskog drajva od 5 milijuna dolara u palestinske svrhe j predao je netom izjavu o planirano; razdiobi ovih 5 milijuna. Budžet, koji obuhvaća različite fondove ujedinjene akcije, predvidja opširan useljenički I naseljenički program za Palestinu. Za Keren Hajesod odredjena su 3 milijuna, za KKL 1 milijun, za Hadasu 500.000, za univerzu u Jerusolimu 150.000, za palestinske institucije Mizrahi;a 90.000, za dječju hadasu 43.000 i za kontingentski fond 217.000 dolara. Prema tome odredjeno je 80% ovog fonda za proš renje i jačanje ustanova KH-a i KKL-a, koje imaju da se, obzi-om na jaku židovsku imigraciju prošle godine i izgledima za budućnost brinu, da zemlja uzmogne primiti što veći broj “sßpenika. Keren Hajesod trebao bi, da sa odredjenih mu 3 milijuna konsolidira svoja 42 naselja i osnuje niz novih. Osim toga treba da unapredjuje hebrejsko školstvo u Palestini i bude useljenicima i u Evropi i k,od dolaska u Palestini na pomoć. Nadalje treba da mu se tom svotom omogući davanje daljih zajmova radničkim grupama za zadružna poduzeća, hipotekarnoj banci za unapredjenje gradnje kuća iza dalju izgradnju Ruthenbergova projekta, od kojega su već sada izgradi ae elektrane u Jafi < Hajfi, Tel Avivu i Tiberiasu, gdje več čiju potrebnu struju za rasvjetu i pogon, Kajemet posjeduje sada u Palestini više od 60.000 ■BJSra zemlje, a sa odredjenih mu 3 milijuna dolara bit će da nabavi nove veće komplekse, koje će isušivanjem, ■»tepanjem i pošumljivanjem učiniti podesnima za obradjivanjc, y Porast useljivanja u prošloj godini stavio je na bolnice i Hadase velike zahtjeve, pa bi odredjenih joj pola millsr o ' ara f re bal,o poslužiti za izdržavanje njenih institucija i za izvodjenje njenoga programa za javno zdravstvo. Svota od 150.000 dolara za jersuolimski univerzitet odredjena HHna proširenje različitih koje univerza već potrebuje. iJßrahi će svojih 90.000 dolara upotrijebiti za unapredjenje škola i kolonija, dok dječja Hadasa treba da svoje 43 dolara upotrijebi za podupiranje ženskog sirotišta u kod Zihron Jaakova. Napredovanje kampanje. I United Palestine Appeal za 5 milijuna dolara zahvatio je ■»eć svu zemlju. New Jersey Nord i Region Four dvije od

najbogatijih pokrajina organizirale su se na veoma dobro posjećenim konferencijama za općeniti drajv, Region Four, koja je tek nedavno namaknula 1 milijun dolara za Keren Hajesod preuzela je kontingent od 550.000 dolara, a New Jersey Nord, gdje je konferenciji prisustvovao i bio jednim od glavnih govornika Colonel Wegdwo.od, ugledan član engleske Radničke Stranke i veliki prijatelj cijonističke stvari, preuzela je kontingent od 300.000 dolara. Kampanja u New Bostonu otvorena je vanredno uspjelim mitingom, na kojem su govorili Nahum Sokolov i dr. Stephen S, Wise. Bila je to jedna od najvcličanstvenijih židovskih skupština i koje su se ikad održale u Bostonu, -Iza govora Sokolova i dr. Wise-a sakupljeno je na ime kontingenta 100 hiljada dolara. Kontingent Bostona iznosti 250.000 dolara, Dr. W i s e saopćio je medju ostalim uz opće oduševljenje nazočnih, da su sad već prošli nesporazumci posljednjih dviju nedjelja pa ujedinjeni front amerikanskih Židova kroči sada k ostvarenju svojega cilja, pa će se i ove godine namaknuti 5 milijuna dolara za Palestinu. Kampanja u Ncw Yorku. Dne 22. januara započela je u New Yorku kampanja Udruženih Palestinskih Fondova, da se namakne iznos od 5 milijuna funti za potrebe Palestine, Kampanja je otvorena mitingom, koji se održao u entuzijastičkom raspoloženju. Svota, koju treba da namakne Ncw York iznosi 1 i pol filijuna dolara. Već prvoga dana kampanje, na samom mitingu sabrano je 600.000 dolara. Predsjedatelj skupštine bio je rabi dr, Stephen S. W is e, predsjednik komiteja Udruženih Palestinskih Fondova. Glavni govornici bili su predsjednik Cijonističke Egzekutive gospodin Nahum Sokolov, sudac Julian W. Mack, rabi Aba Hilel Silver, Mr. Emanuel Neumann i gosp. Ben Cvt iz Palestine, koji sada boravi u Americi kao izaslanik palestin, radniš. u svrhu namaknuća iznosa od 250,000 dolara, koji amerikansko židovsko radništvo daje radničkim institucijama u Palestini. Oduševljenje te večeri dostiglo je vrhunac, kad se je pročitalo pismo predsjednika Svjetske Cijonističke Organizacije dr. Hajima Weizmanna f u kojem izjavljuje, da o uspjehu akcije u Americi ovisi, hoće li moći doći u Palestinu one hiljade Židova, što toliko žudno žele. da se u nju nasele i hoće li se imoći da održi tempo izgradnje.

Arapi

Govor, što ga je pred nekoliko dana održao na prvoj sjednici novoga židovskog narodnog predstavništva u Palestini g. Menahem Usiškin, a u kojem je govorio i o pitanju prava Židova i nežidova u Zemlji, dao je povoda, da se opet povede riječ o arapskom pitanju. G. Usiškin je rekao, u koliko su prve novinske Vijesti tačne, da je u interesu židovstva, da ono imade židovsku Palestinu u tolikoj mjeri, te će u njoj nežidovi imati samo minoritetna prava; a židovstvu treba dati prava majoritetne nacije. Iz novinskih reprodukcija toga govora, ne vidi se kuda tačno ciljaju riječi toliko uvažene ličnosti i u cijonizmu uopće, a naročito u palestinskom jišuvu. Gospodin Usiškin, koji je malo prije svoga govora otklonio kandidaturu za člana predsjedništva Asefat Hanivharim, izrekao je svoje lično mišljenje, ali arapski će krugovi aludirajući na istaknuto mjesto, koje zauzima g. Usiškin inače, uzeti njegove izjave, kao da su izrečene sa skupne židovske strane, Usiškin je rekao, da Židovi ne smiju u Palestini bitii smatrani manjinom, jer Palestinu nije dobilo ono 50 hiljada Židova, što su za vrijeme Balfourove deklaracije bili u Palestini, nego golemi broj Židova izvan nje. Svijet je pravo žid. naroda na Palestinu priznao i potvrdio ga u medjunarođnim ustanovama. Sama Cijonistička Organizacija broji više organizovanih članova n’o što ima Arapa u Palestini. U drugu se ruku ukoliko su, rekosmo, tačne novinske vijesti traži, da nežidovi treba da imaju samo minoritetna prava. (Ovdje dakako ne valja pomišljati na stanje narodnih manjina, u »kulturnom« evropskom svijetu!) I g. Usiškinu je strana pomisao* da se ikoji dio palestinskoga pučanstva potisne kakovim represalijama ili gospodarskim manevrima. On drži a tako je to razložio i u jednom svom instruk tivnom predavanju u Zagrebu da će s vremenom spasti broj Arapa u Palestini, jer će oni emigrirati u arapske krajeve, zbog raznih ekonomskih i nacijonalno-psihološkiih momenata, a da Židovi neće provoditi kakovu politiku istiskavanja Arapa iz Palestine. A na Palestini Arapi da nijesu interesiram. Idealista Usiškin gleda u daleku budućnost i zamašitost ga ideje prenosi preko krute zbilje u sadašnjici. On ne ignorira zbilju, on samo zapostavlja sićušne pojave i zapreke sadašnjice. Zato se i dive njegovoj borbenosti, punoći njegovog mladenačkog elana. Razumljiv je zahtjev, da Židovi u Palestini ne smiju bili tretirani kao manjina. To je lako shvatljivo. Druga je stvar, možemo li odobriti ono, što je g. Usiškin o nežidovima u Palestini. Tu se razilaze s njime svi oni, za koje je jasno da po socijološkim zakonima broj arapskoga pučanstva u Palestini ne će spasti, nego će se uvećati, jer se zemlja razvija i izgradjuje. Arapsko pučanstvo od preko 500.000 duša je lakat, koji valja ozbiljno uzeti u račun. Ta činjenica, uočena kako valja, potresla je našim iluzijama o »Palestini, koja će biti tako židovska, kao što je Engleska engleskom«. Ali mi današnju situaciju u Palestini ne smatramo konačnom. Ona je tek jedna etapa u razvitku, I u tome je »punctum saldens«. Govoreći iskreno moramo priznati, da u cionističkom taboru, a naročito u jišuvu postoji jasno gledište, da Židovi u Palestini ne smiju biti tretirani kao manjina. Prije svega to je stanovište sukladno s duhom) mandata što je u sebe primio smisao Balfourove deklaracije, a onda i prilike same pokazuju da su nosioci svega napretka, relativno golemo<g napretka. Židovi i to nesamo palestinski valja i ova spomenuti nego i golema aktivna falanga cijonista u galutu. Ono što znamo o govoru g. Usiškina dopušta konstataciju, da je on deklarirao naziranjc cijonistarevizijonista. Radikalnost u crtanju cilja, snažan zamah u zahtjevima bez sumnje je vrijedan, potreban elemenat u svakome pokretu. AU je drugo pitanje, je li vazda podesno činiti to i da li cijonizapi, koji

Poštarina plaćena u gotovom PR PLATA NA „ ŽIDOV “ STOJI: gIdIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE D 50.-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNIM CJENIKU. - PLATIVO I UTUmo U ZAGREBU. - BROJ ČEK. UPRAVE ,ŽIDOV“ JE 3.3.831.

GOD, 10.

ZAGREB, 29. januara 1926, 14. ševata 5686,

Pojedini broj stoji 2 dinara ,ŽIDOV“ IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB, ILICA 31./111. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

BROJ 5.