Жидов

mnogošta teško i zamorno doživljava sada, jer se sukobio s teškoćama realnosti, nije nužno kooralinirao svoju koncepciju o obliku života u Palestini danim prilikama, koje se ne mogu mimoići t koje se moraju uzeti u račun. A tu moramo reći, da etička komponenta u sadržini cijomzma traži, da i teoretski isključimo svako neplemenito djelo prema ikome. Mi smo daleko od toga te bismo držali, da je shvatanje g. Usiškina neplemenito. On drži, da će Arapi otići iz Palestine, spasti na manji broj, nego što ih danas ima u Zemlji, To može da bude krivo i pretežita većina cijonista ne vjeruje uto ali tko jamči da se nikako ne će desiti ono, što misli g. Usiškin? Reći će se; socijološki zakoni, jer se zemlja razvija i izgradjuje. Taj je argumenat uvjerljiv, ali nije apsolutan. Sve se čini da je »punctum saldens« u tim pitanjima o našim pravima u Palestini to, što mi današnju situaciju u Palestini sa njenim srazmjerima ne smatramo konačnom. Sve naše nastojanje ide zatim, da u Zemlji stvorimo židovski majoritet, pa da onda ne trebamo da se hvatamo za jedno moralno pravo,, koje su u svojoj državničkoj mudrosti i ljudskoj plemenitosti uvažili neki velikani demokratskog zapada. Danas svaki cijonista želi, da se uprava u Palestini ne formira onamo, te bi arapska većina u kojoj vode žalibože još uvijek prvu riječ netolerantni izrabljivača felaha, arapska gospoda, imala vlast da dirigira našim radom, A Židovi to smiju sada da žele to više, što Zemlji daju više nego arapska većina i jer nemaju nikakove druge namjere nego da izgrade Palestinu i za se i za sve njeno pučanstvo. Kad bismo mi današnju situaciju smatrali konačnom bilo bi teško braniti tezu da nismo manjina. ( Danas je Zemlja u naprednoj liniji jednoga radnoga procesa, razvitka, koji je zapravo tek u svom početku, Znajući vrijednost, veličinu cilja, tražimo, da čak ni Arapi u Palestini kao današnja većina ne zaustavljaju ono, što Židovi uz goleme žrtve čine, jest, za se ali iza ljudstvo, pa iza same Arape u Palestini, Želimo li Palestinu tako imati, to će ostalo pu- . čanstvo u njoj imati samo prava manjina, t. j. da Rude faktično manjinom? Jest, mi hoćemo u Pale- ; stini postići židovsku većinu. Samo je pitanje; hoće li se ikada u Palestini moći stvoriti takova židovska, većina, te bi daleko nadmašivala arapsko i ostalo pučanstvo. U toj stvari obrazuje si svatko svoj sud prema svom socijološkoin poimanju, jer ih ima, kako rekosmo, koji vjeruju, da će broj Arapa rasti, a ima. ih opet, što drže, da će se arapsko pučanstvo u Palestini smanjiti. Za kojih deset godina, stvar će biti mnogo jasnija. Danas pretežita većina cijonista drži, da će Palestina biti zemlja dvaju naroda, a i nama se mnogi suvremeni pojavi u Palestini čine ! solidnim počecima jedne takove formacije. Snažna socijalno-etska sadržina cijonizma predestinirana je da dade bazu takovoj bratskoj i uzornoj izgradnji Palestine. V e I. M r . J. H. THOMAS 1 DRŽAVNA ZEMLJIŠTA U PALESTINI. 0 debati ii* engleskoj donjoj kući o pitanju državnih zemljišta u Palestini,'o ikojoj smo pred kratko vrijeme izvjestiL, izjavio je negdašnji ministar za kolonije u Macdonaldovom kabinetu Thomas, da se kod razdiobe slobodnih zemljišta u Palestini ne smije pretpostaviti Židove Arapima. Budući da je ta izjava izazvala razna kriva tumačenja, dao je Mr. Tho■ mas na upit predsjednika političkog odbora eng.eske cijonističke federacije ovaj pismeni odgovor: »Žao mi je. da je moja izjava u donjoj kući bila izložena, krivim tumačenjima. Vi znadete, da sam se ja u Colonial Off.ce-u i izvan njega stavio uvijek na stajalište Balfourove deklaracije. Mojim upitom u Donjoj Kući htio sam samo razjasniti to, da se mora održati ravnoteža, jer, kakd ja i Vi znademo, u svakom mijeniu. kao da se Židovima neispravno daje neka prednost, leži jedna opasnost. PROGONI CIJONISTA U RUSIJI. U Kijevu je upravo dovršena vanstranačka radnička konferenca, na kojoj je sudjelovalo 660 delegata. Ta je konferenca, kako izvješćuje ITA, stvorila oštri zaključak protiv u Rusiji legalizirane »Hehaluc«-organizacile, jer da sHehaluc« predstavlja u Sovjetskoj Uniji legaliziranu cijonistićku organizaciju i da vršr svojom literaturom škodljivu cijonistićku propagandu. Dok su druge kontrarevolucionarne organizacije potpuno onemogućene, smiju cijoreisti i dalje aktivno raditi. U svakoj formi cijonizma, pače i u socajalističko-komunistič,-j.m grupama, vidi se ognjište kontrarevolucije. Pozivaju se dakle nadležne oblasti, da učine kraj tom antisovjetskom radu. Svjetska konferenca Hehaluca. Svjetska konferenca Hehaluca je sada konačno stalno odredjena za 9. ožujka. Nije još odredleno, da li će se konferenca održati u Danzigu ii Berlinu.

Jedna neostvarena rezolucija

’ , Onnašamo ovdje članak našega sarajevskog sumišljenika b saniranju cijoniitićkoga rada u Sarajevu ( pa napominjemo, da Radni Odbor Sa\ veza Cijonista nastoji, da se u smjeru, kdko je obrazloženo u članku, spor riješi i stvori čvrsta baza za intenzivan i sredjcfn rad. Uredništvo, Savezno Vijeće u Zagrebu prihvatilo je rezoluciju, da se do kraja god. 1925. mora rješiti spor sastvorenih; zaključaka i nadali smo se, da će se i ova rezolucija ostvariti. Nastupila je ndva godina, a spor u Sarajevu nije i z,g ladj en. Javnosti nije poznato ni šta je R. O. u tom pravcu poduzeo, jer kratka vijest jednog biltena sa sjednice R. 0., da su obadvije grupe pozvane da odrede delegate za časni sud, np znači mnogo. Očekivalo se, da će doći delegacija SCJ u Sarajevo, da izgladi spor; tim prije, što zavadjene stranke nisu prisustvovale Saveznom Vijeću i nije bilo prilike, da se salušaju. Čini se, da cijonističko vodstvo Jugoslavije nije potpuno svijcsno zamašitcsti »sarajevskog spora«, koliko god je pohvalna želja predsjednika R, 0., da ostane i nadalje internista. Spor u Sarajevu je uvijek smatran lokalnim. Danas već prijeti, da probije lokalne granice, te da zauzme maha* i u drugim mjestima Kraljevine. Svi znaci govcre kamo sreće da se ne obistini! da ćemo nas/koro imati sarajevski, beogradski i Bog zna još koji spor; Onda će intervencija Saveza biti teža, ako ne i bezuspješna. Sada već treba razumno ali brzo raditi. Radni Odbor izabran na posljednjem S, V. predstavio se cijonističkoj javnosti jednim programom, koji bi,, provede li se, značio početak sistematskog i konstruktivnog rada u nas. Prvi je preduvjet za taj rad j e d i n s tv eni cijonistički front, u kojemu se ljudi mogu razilaziti ideološki, imati razna mišljenja o metodama rada, ali je konačni cilj svima isti; izgradnja Erec Jisraela. Stoga bi ;prva zadaća R. O. trebala da bude likvidiranje sarajevskog spora, nakon čega bi se mnoge zadaće i akcije lakše provele. Toliko obzirom na posljedice famoznoga spora i prema vani. Unutra su one još teže, a izgledi ma za koji cijonistički rad! očajni. Nekada je Sarajevo važilo kao najsavjesnija cijonistička kula. Sada izlaze dva cijonistička lista, postoje dvije cijorrisffike grupe ali ci jonizma nema. Na dvije strane se sakupljaju šekalim, a njihov broj je spao. Obe grupe »rade« za Keren Kajemet, a konačni rezultat je sramotan. U čemu se razilaze grupa MCO i grupa ; »Jevrejskog Kluba«. Mnogi su to pokušali definirati, j a nejasno je i mnogima, koji stoje vrlo blizu jednoj ! od njih. Razilaženja su ideološke naravi, kao j u pravcu praktičnog rada. Dok jedni naglašavaju apsolutno jedinstvo Sefarada i Aškenaza, drugi, polazeći sa stanovišta ove sredine u kojoj Sefardi sačinjavaju većinu, ističu sefardsku notu; za jedne je primarna svijest o Palestini i rad za njenu obnovu, dok drugi tabor daje prioritet galutu i njegovim potrebama; jedni napuštaju stav prema državnoj politici pojedincima, za druge je aktivno sudjelovanje u politici dio programa. K tome dolazi i primjesa ličnog amoziteta nekih eksponiranijih na obim stranama, A narod? Postao je posve desinteresovan i indiferentan. (Nema govora o nekom sefardskom pokretu u Sarajevu, kao što nisu u Jevreiskom Klubu svi da afirmirali narodno jedinstvo). Računajući u ciframa i novcu, cijonistička je stvar izgubila za ove dvije godine u Sarajevu mnogo uslijed medjusobnih trzavica. Još teže se pak osjeća i osjećat će se dugo godina manjkanje interesa kod svih krugova za Palestinu i svaki cijonistički rad. Mnogi se potajno i vesele ovome razdoru, jer time nitko ne traži materijalnih žrtava. Lako je razumljivo, kako je došlo do neinteresovanja. Obje grupe su priredjivale iste pomen-dane, a svijeta nije bilo, jer mnogi nije htio da bude »politički sumnjiv« za protivnu stranu. Ako bi netko htio darovati za KK susdržavao se, ne htijući, da njegovo ime bude u jednom ili drugom listu. Nitko ne zna, postoji li u Sarajevu povjereništvo KK i tko vodi njegove agenđe. Škrabice KKL nisu ispražnjene od decembra 1924. g. i za cijelo ovo vrijeme do danas nije provedena ni jedna obligatna akcija KKL. Ono što se radilo i sakupljalo, bilo je najviše plod kaprica, Nepojmljivo je, kako je uprava KK za Jugoslaviju sve to tako dugo gledala i mirno promatrala. Ima li mogućnosti za zajedničku suradnju ovih protivnih grupa? Ima pretpostavivši, da je cijeni zam kod jednih i drugih više, nego sve ostalo što ih dijeli. Cijonizam nije više »lijep« kao nekada, jer sada najviše ovisi o materijalnim sredstvima. Nekada romantika sada napori i djela. Prije ideologija danas novac. To je jedan od mnogih paradoksa i tragedija, koji prate obnovu Palestine. S time se mora računati i u cijonističkom radu u Sarajevu. Moraju se načiniti svi napori, da scsvicijonisti nadju na polju zajedničkog rada za KK i KH., širenja hebraizacijc i podupiranja omladine. To se može postignuti, ada se ranjava mjesta protivnika ne dotiču. Prije svega valja uspostaviti marljiv kuratorij za KH,, koji će imati volje i znati raditi i u okviru današnjih mogućnosti.

Treba odrediti jednu ili više osoba, prema kojim imaju manje fli više svi povjerenja, da sa svojim p», moćnicima iz temelja reorganiziraju rad z KKL, Isto mora da prodre spoznaja, da širenje h. brefskog jezika nije dužnost samo jednih c: jonista, niti monopol drugih. A omladinu nek podupiru obje grupe, jer je ona i za budućnos najveća aktiva. Sve drugo je sporedno. Svi cijonisi ne trebaju misliti jednom glavom, ne trebaju svi bi prijatelji. Neka se sastaju u raznim klubovima, nek priredjuju zasebna sijela, neka izdaju ako hoć dva lista. Uspijemo li, da se uvede sistem i jedic stvenost u najkrupnije cijonističke stvari, interes a se postepeno buditi, materijalni uspjeh će polao-am i stalno zadovoljavati. R. O. je pozvan, da pitanju sarajevskog spor; posveti veću pažnju, nego je to dosada činio. A pr vaci protivničkih tabora trebaju popuštanjem i ši rokogrudnošću da dokažu iskrenost njihovog čija nističkog ispovijedanja. Sa r a j e v o, 21. januara 1926. More. NOVI PREDSJEDNIK JEVVISH BOARD OF DEPUTIES. Izvještaj Foreigrr CommLfea. London, 26. januara (TTA) U sjednic’ od 17. o. mj. iz. bran je predsjednikom Boarda Mr. O. E. Avigdor O o 1 đs m i dosadanji potpredsjednik sa 76 glasova Iza izbora čitan je izvještaj Jo'nt Foreign Comrrtit: (Komite za židovske izvan je poslove). Iz to J staja proizlazi, da se sa zadovoljstvom prima na znanje rješt uje Steigera. Ispitat če se položaj Židova u Damask I z vješt i 1 (i se o zaključku Saveza Naroda i stvari n u m e r u c 1 a u s u s a u Madžarsko j. Mr. Si Rovson predložio je, da se u interesu ekon mije i pojačanog rada fuzioirira Bbarđ sa Anglo Jevvlsh Asm ciation. U debati, koja je iza toga nastala, iznesen je razl j proti fuziji: Jewish Assoeiation provod* odgojne radove ■raznim zemljama, tako u Maroku i Ceyionu, a to u; spada u kompetenciju Boarda. Zaključak je o loj stvari od ž-en. Pročitao se dopis vijeća južnoafričkog židovstv, n kojem se razlaže potreba, đa se sve organizacije, koje ra«it na pobijanju židovske nevolje, spoje tr jedan Savez i da , prave geografske granice n svome radu. - ■ ■ ■- /<* SIR MOND ISTUPA IZ ENGLESKE LIBERALNE STRANKE. London. 26. januara. Sir Alfređ Monđ, dosadanji ur. žen ! član engžeske liberalne stranke te bivši ministar, izjavi je da istupa iz liberalne sfrainke, jer je uslijed govora Llov Oeo-r-ge-a o zemljišnoj reformnoj politici, onemogućeno- trganizovanje i oživijenje liberalnih krugova. Uslijed toga su 1 stranci nastale razne raspre .i podijeljenosti. (S r r Alfred Mo je uljo-nista i nstrni radenik za Keren Ffajesod. Op. ured SLUŽBENO PRIZNANJE HEBREJSKOG I JIDIŠ JEŽIKA U POLJSKOJ. Va ršava, 26. januara. (»W. Mrgztg.«) Ministar Jtt um) tarnje poslove obavijestio je sve oblasti, da će u irajškor •nijeme iiflći zakonska osnova, po kojoj se službeno upušta upotreba hebrejskog i jtdiiS jezika na javnim z toro vino natpisima, plakatima i si. Prema jednoj naredbi ntitrstra trgovinu dozvoljava se neograničena upotreba hebrejskog jldiš jezika u poštanskom, telefonskom i tele g r a f s lk o m promet u . POMOĆ JOINTA ŽIDOVIMA U POLJSKOJ. Var sava, 26. januara. (»W. Mrgztg.«) Žio&vski clam polg Sejtna Rosmari.it i Sommerstein posjetili sa t dra, Kahna, delegata američkog Jointa, koji im je izjavit] da: su nade u pomoć Jointa p r e t j e r a ne, te- đa se može ć računa na pomoć od najviše 400.000 dolara, a ae kako se dr: I; milijim dolara. Konferencija žid. zemljoradnika i vrt [jara u Poljskoj. Va ršava, 26. januara. (ITA) Ovdje je otvorena pri konferencija zastupnika zemljoradnika i vrtljara čitave Poljske. Dr. Silberfarb (Ort) održato je referat osnutku Saveza žid. zemljoradnika i vrtljara u Poljskoj. l \ stupnik dr. Sommerstein održao je referat o agrar) noj reformi. Na dnevnom redu bonfcrence nalaze se i' slijedeće tačke: osnvanje kooperativne banke, ured za posredovanje za nezaposlene žid. zemljoradnike osnivanje š k o 1 ai za zemljoradnju i vrtliarstvo. , ; ’ — 1 Statistika emigracije Židova iz Poljske u Palestina, Varšava. (A. T. J. posebni izvještaj). Palestini Ured u Varšavi objavio je podatke o emigraciji iz Poljske i Palestinu u vremenu od god. 1920, do 1925. U godini 1926 iselilo se u Palestinu 2080 Židova i god. 1921, 4636; god. 192:, 3100; 1924, 7987; a u godini 1925. 17731. Odatle se vidu da i l ' u tih pet godina emigriralo iz Poljske u Palestinu 38.55, Židova. ♦ I Židovska jedinstvena stranka u Bukovini. Na temelju rezolucija na zadnjoj godišnjoj konieren. odlučila je Cionistička Organizacija u Bukovini, da se odije državna politika od posve cijonističkoga djelovanja. Nak što se jedan dio pristaša dr. Strauchera pod vodstvot ravnatelja Flemingera i dr. VVassermanna odijeL od dr. Strauchera -i osnovao posebnu židovsku partiju, odl' : čik su cijoniste, da se obzirom na državnu politiku s ovP disidentima Straucherove partije fuzijortiraju. Nova židovs: partija u Bukovini zvat ce se »Židovska jedinstvena partija 1

2

»23DOV*

BROJ 5.