Жидов

Jean Richard Bloch »Et Cie«. Vrsni francuski literarni tjednik »Les Nouvelles Li 11 erai r e i. donosi u broju od 23. januara, no tiču o nov.oizašloj knjizi židovskoga književnika Jean Richard Bloch-a, koji je poznat u francuskim literarnim krugovima naročito po svojoj noveli »Levy« i po romanu »La Nuit Kurde« i pstalim nekim vrijednim djelima. Nedavno izašla Blochova knjiga nosi ime »Et Cie. i razlikuje se svojim značajkama posvema od ostalih modernih romana. Već sama činjenica da knjiga obasiže 450 stranica donekle frapira danas, kad najdulji romani običavaju imati svega do 300 stranica, a i tu prijeti opasnost, da današnji moderni, nervozni čitalac ne dovrši lektiru Knjiga Jean - Richard Bloch-a prikazuje židovsko industrijalno poduzeće Simler. tvornicu tkanina u Elzasu. što nakon sedamdesetgodišnjega rada seli iz Elzasa dal)e na z pad. jer hoće da se ukloni ispred vlasti Ni, e maca. Tu se crtaju teškoće, što ih poduzeće mora svladati, da se uzmogne ustaliti u novom podrbčju. Prikazuju se rbe ' k °% vlaS ”“ moraju da vode kao Židovi i kao industrijalci. Bloch "še neoJjicno pronicavo i jasno moderni trgovački i društven, ziv.ot, prikazuje duhovito razne spekulacije, a hajemca, da £ porodica Simler židovska potencira zanumv.ost knpge J. R. Bloch se ne ogradjuje ličnim problemima tako da bi u n,egov djelima nestajao izvanjski svijet, nego jasno, preciznošću kirurga razlaže i otkriva internacionalne .odnose, duboko općenite momente, što se očituju na pojedinim podruc,ima dnevnoga života« Spomenik Šolera Ale'hemu u Rusiji. Moskva. 1. februara (ITA). Na 10-gođišnj.cu smrti velikog židovskog pjesnika i humoriste Šolem A 1 * h . e m * krit će se ovdje njegov spomenik. U mnogim gradovima Ukrajine prozvat će sd po njemu ulice. Načinjene su mnoge brste pjesnika, koje će se razdijeliti prosvjetnim klubovima. Odlikovanje nakladno« zavoda »Juwal«. Berlin 2. februara (ITA). Poznati nakladni zavod za židovsku muziku »Juwal. u Berlinu, koji je lane učestvovao na internacionalnoj izložbi knjiga u Fiorenzi pnnuo ,e obavit upraveTzložbe. da mu je za izložene objekte dana počasna diploma. Iz štampe

U br 3 god. X. od 1. februara o. g. ugledne zagrebačke revije .Jugoslavenska Njiva« osvrće se g. Milaoi Radeka (Karlovac) u ovećem članku pod naslovom »Knjiga biblijskoga naroda« na Jevrejski Almanah, koji je izdao Savez Rabina u Kralj. SHS. Oosp. Radeka počinje svoj prikaz ovako: ... »Mi poznamo Jevreje ili Zidove ili, službeno, Izraehćane (ne Čiivnte!) samo kao poslovan narod, kojii špekulira, trgme B profitira. O kulturnom, religioznom i porodičnom životu Jervreja malo znarmx Tako malo, da mislimo, da takvog života kod Jevreja i nema. Navikli smo, diai svaki gest jednog Je.vreja smatramo za »posao«. Jevrejski almanah za godinu 5686. (1920. do 1926.) k. ruje nam, da nije baš sve tako kako mi mislimo.« Gospodin Radeka veli dalje na jednome mjestu u recenzifi* »Nama se čini, da je ovaj almanah jako proniknut cijonizmom. Možda zato, što su autoni nekih članaka najvidnaj. predstavnici cijortističkog pokreta u Jugoslaviji. Udara u oči i to, što su autori većinom »prcoamski« rabini. Ako se izuzme Beograd, Srbija nije u Almanahu nikako zastupana.« Nadalje g. Radeka referira sadržaj almanaka. Za opremu kaže, da je dobra, ali, prigovara jeziku; i štamparskim pogrješkama. Svoju odulju recenziju završava gosp. Radeka ovako: »Na kraju, jedina primjedba! Kod nas nisu prečišćeni pojmovi o Jevrejima i Jevrejstvu. Ima tu stvari, koje nas moraju interesovatff, a lima ih koje se nas ne tiču. Nas se na pr nlišta ne tiču unutrašnja pitanja 4 odnosi naših Jevreja; odnos lizmedju aškenaza i sefarda, izmedju asimilaciomsta i cijonteta. Ali mi se moramo inberesovatl za neke pojave kod nas, koje izgleda da vode k antisemitizmu. Toga naima ne treba. Pa, kod nas je i nemoguć antisemitski pokret na bazi religijoznoi. Jer bar u tome nismo više u srednjem vijeku u Vremenima li'nkvdzic.lje. Kod nas može da nastane samo antisemitski pokret na bazi socijalno-ekonomskoj. Možda malo infekcijom iz vana, a malo knoz to. što kod nas Jevreji stoje socijalno-ekonomski iznad naše sredine. Otuda kod nas izvjesne antisemitske pojave. Mediufikn, treba da znamo, da je naša istorija stara svega 13 vijekova, a jevrejska 40 vljekova. Oni su, dakle stariji i iskusniji narod od nas. Ono, sto smo mi proživljavali jučer, oni su prepatili davno prije Isusa. Njihovo je životno iskustvo ogromno, jer su već hiljade godina bez svoje države, van otadžbine, u vječnoj borbi za opstanak. Oni su dali svijetu Mojs ja) i Isusa, da dl ne spominjem potonjih i sadašnjih prvaka svijeta. Otuda izlazi, da se odnos izmedju nas i Jevreja dade usporediti sa odnosom izmedju djeteta ili mlad’ća i odraslog i iskusnog čovjeka. Jevreji, što imaju, stekli su svojom vještinom i sposobnošću. Ml, što nemamo, gubimo uslijed svoje nesposobnosti. Tu, na tome faktu, ne može ništa da izmijeni ni sarajevski! gradjanski antisemitski bojkot ni zagrebačke studentske antisemitske demonstracije. To je samo neplodno trošenje snaga u afektu tamo, gdje treba mnogo sistematskog rada i hladno razbora.« ♦ »Jevrejski Život« od 29. januara donosi na uvod nom mjestu veoma polemičan članak protiv ličnosti i naznl ranja g. dr. Aleksandra Lifchta. Povod tome članku, prem;

napomenama u njemu. dalo je predahe dr. Lichta, održanoga dne 18. januara u 2Ud. Narodnom Društvu u Zagrebu. Na pojedine izvode dr. i Lichta osvrnuo se pisac toga članka oslanjajući se na .izvještaj, koji je o tom predavanju domo »Židov« od) 22. januara. Izvještaj u »Židovu« o tom predavanju, koje je potrajalo jedan eto sat, bio je sumaran, a ne stenografski, pa je stoga jasno, da u njemu nijesu lile doslovno zabilježene sve riječi predavača. . Čudimo se zbog toga, kuko se je pisac spomenutoga člamiku u »Jcvrejskom Životu« da/o na to, da istakne neke, b’ago rečeno, veoma oštre zamjerke dr. Lichtu, a da n ie imao stenografski izvještaj onoga, što je rekao g. dr. L*cht, i da čak iznese jednu svoju krupnu konstataciju čineći to tako, kao da lima pred sobom službeni stenografski protokol.

IZ JUGOSLAVIJE

BOGOŠTOVNE OPĆINE ZA KEREN KAJEMET LEJISRAEL. Izrael, bog. općina u Vel Bečkereku votira 15.000 D„ a Israel. bog. o ; JĆina u Senti 2500 D. Upravi Kereu Kajemet Lejisraela za Kralj. SHS javila je Izrael bogoH. općina u Vel Be 61 c r eki», da je* u njeanom budžetu za god. 1926, votirano 15.000 D. za KKL, a budžetu Izrael, bog. općine u Senti 2500 u. p rera .... .u *, »d. br..l b«0 Sl op«« u sv»je budžete um,ek- doprinose i. K . '■ ® p 15 000 D Zagreb 10.000 D, Vukovar 3000 U. Požega 3000 D, Senti 2500 D, Križevci 1000 D, Varaždin 1000 D i S 1 a t i na 500 D.

G. STJEPAN RADIĆ O ŽIDOVIMA. r.tvso Stjepan Radić, ministar prosvjete i predsjednik HSS održao je dne 31. januara u Sarajevu zbor. »Politika« don oki u svom izvještaju o tom zboru ’ da ministar prosvjete, Stjepan Radić, rekao. ° jedeće; »Kako je divno ovo Sarajevo. Ovo bi t ebalomia bude prestanka naše držlave. U njemu trna i papri , vreii Ali dcbra je ipak paprika, dobra je za zacm. (SmehJ Bez jela papiße Bože oslobodi. Jer koji bi djavo mogao uvek da jede ,paprii u.« ZAGREB. juPilej rabina dr. Gavre Schwarza. Povodom 25- godišnjeg jubileja svoga vieroufflteljskoga rada u zagrebačku* općini održao je g. rabin dr. Ga Sch\varz za službe Božje u petak dne 29. januara uvec svečanu propovdfied. Svečar je s mnogo uvjerljivosti govoro o dužnosUma i položaju vjeroučitelja u židovstvu uopće a naročito o njegovim spedrjaltitm zada&ftna u z^ e l goštovno] općiriV a zatim je ocrtao, koju rvažnost imade vje roučiteljska služba za širenje duha tore medju židovskom tm ' a Hram je bio dupkom pun. Bile su prisutne mnoge vidiene ličnosti iz zagrebačkih pedagoških krugova, tako rektor Visoke Pedagoške škole dr. Stjepan Bosanac, svi . teljl zagrebačkih srednjih škola 4 mnogi profesorski kolege rabina dra. Schvvairza. . . . U subotu dne 30. januara nakon službe Božje .primso je svečar u svom stanu čestitke predstavnika bogoštovne operne i zagrebačkih židovskih društava i korporacija.

I * Rabin dr. Oavro Schvvarz rodjen je 13. prosinca 18/2. kao sin rabila. Osnovnu školu i niže razrede gimnazije svršio je u Slav. Požegi, a više razrede gimnazije i univerr.tetski studij apsolvirao je dijelom u Budimpešti, a om u Beču, gdje ie god. 1895. promoviran na čast doktora Wozofije. Židovske nauke studirao je u rabmskom sjemeništu u Budimpešti. Prvoga kolovoza primio je rabmsku službu Karlovcu, a nedugo zatim god. 1897. položio je posljednji rabin ski ispit u Budimpešti Prvoga februara 1901. preuzeo je kod zagrebačke IzraeVtske bogoštovne općine funkciju vjeroučitelja na srednjim školama. God. 1918. bude kao zamjenik rabina propovjednikom u hnamu. Od g. 1923. dr. je .diwarz rabin zagrebačke opčine. , ... .. se Rabin dr. Schvvarz napisao ie nekoliko knjiga, koje posvuda u nas upotrebljavaju kao službeno priznate školske knjige za vjeronaučnu poduku u srednjim školama t to: »Povijest Židova«, I i TI. dio (dosada sii izašla tri .zdan'a.jOlrede izrael. vjere« (dosada su izašla dva izdanja) a Molitvenik (sa hrvatskim prijevodom). Osim toga objelodanio je dr Schvvarz Više članaka u raznim časopisima, kao •AUgemeine Zeitschrift des Judentums., -Jttđ. Monatsschnft« u glasniku Hrv. Zemaljskog Arhiva o Židovima u Hrvatskoj i u Vjesniku profesorskoga društva. ♦ x . Pridružujemo se mnogobrojnim čestitkama svečaru i želimo mu, da još zadugo ustraje u svom djelovanju oko židovske odgoje naše mladeži. Gradma Makabijeva doma. Gradnja i adaptacija Makabijeva doma primiče se kraju, pa se još Imaju izvesti unutarnji uredjaii kao parketiranje i rasvjeta te uredjaj za garderobu. Sama dvorana vrlo je hjepa prostrana (kojih 40 četv. metara, veća od velike dvoran Glazbenog zavoda, dok galerije nadmašuju veličinu manje dvorane Glazbenog zavoda). Garderobe za publiku vrlo su zgodno smještene; u foyeru sa obje strane a, '.sto tako na galerijama, pa će bHi mjesta za oko 1000 brojeva odjeće. Otvorenje obavit će se u subotu 20. o. mi svečanom ; akademijom za uzvanike I u nedjelju javnom vježbom zn općinstvo. Predradnje za svečano otvorenje se vec čme, pa ćemo u slijedećem broju donijeti* raspored njegov.

Sjajni ples Žid. Akademskog Potpornog Dmštva u Zagrebi I U ponedjeljak dne 1. februara priredilo je u prostonjainß Glazbenoga zavoda Zid. Akademsko Potporno Društvo sv ■ uobičajeni sjajni ples, Icojii ie i ovoga puta veoma uspio. P.e I je bio dobro posjećen i animiran, BMi su prisutna mnogobn.-B sveučil'šni profesori, predstavnici svih žid. društava i imt.B tuciia. u Zagrebu. Prijo otvorenja samoga plesa skupili su - ■ svi počasni gosti na veoma ukusno opremljenoj estradu Oj* ponoći održao se svečani banket' za počasne goste, koje )e I kratkoj nazdravlici pozdravio predsjednik Žid. Akad. P 1 "« Društva ig. Oskar F isc h e r. U ftiepom animu potrajao je ples do u ranu zoru. Prß redba Je donijela i lijep materijalan uspjeh. Zahvala Žid. Akad. Potpornog Društva. Budući da je s tehničke strane neprovedivo, da se sv; kom posebno zahvali, čini to Židovsko Akademsk Potporno Društvo ovim putem, te se najsrdačnije z: hvaljuje sviim ličnostima, koje su svojom dobrohotnošču i si sretljivošću doprinijele uspjehu njegovog sjajnog plesa d-1. o. mj. Napose se zahvaljuje gornje društvo našim odi nim gospodjama, koje su požrtvovnim i izdašnim radom n: vtiše doprinijele uspjehu zabave. Iz Židovskoga Narodnog Društva u Zagrebu. U, četvrtak dne U februara it pol 9 sati uveče održai se u Vijećnici Izrael, bogoštovne opčine društvena priredi na kojoj će inž. Oton Rechnitzer održati pređavi: »O Jugoslavenskoj Halučkoj Farm: u Erec Jisraelu« a g. Aleksndar L ic h t govorit će »Svečano slovo«. Pozivaju se svi članovi društva, da tom sijelu neizost. no prisustvuju. Odbor. Cercle Hatarbut. r- I U subotu dne 13. februara drži u prostorijama Gerj Hatarbut, VI. Peščenica broj 9. g. dr. Feltjks Kohn predad nje: »D r. Friedrich Nietzsche o žid ovs t ivu«. J Prlistup slobodan. Početak u pol 9 sati na večer. I , BJELOVAR. 1 Iz Povjereništva Kertn Kajemeta. “Odličan prim-er. 1 našu štam »-i. - Iz Mjprce Cij OrganizacSp _ Degei fO đ našeg redovitog dopisnika). Dolaskom dra. Singera, tajnika zemaljskog povjereni Keren Kajemeta osnovano je u Bjelovaru povjereništvO ! k I je uzelo za čvrstu zadaću ne samo namaknuće propisan: 3 kontingenta, nego i populariziranje ove narodne mstituc, 6 med ju svim Židovima bez obzira na njihovo stajalište. 0 U povjerenstvu nalaze se ovi sumišljenici: kao predsjl a nik 'naš vrijedni sumišljenik i radnik za halučku farmi Dragutin La ndler, kao tajnik Joze Web e r, te kao 5* novi povjereništva prof. Rudolf Ša j. vet. Ferdo Švrljaj II dr. Bela Milhofer. Lav. Hirs c h 1. Ljudevit Fuchs i • sip'Altmann. i- Povjereništvo proširuje svoj djelokrug i na sva mje koja potpadaju pod bjel. bogoštovnu općinu, te će a «ajd

VELIKI KOSTIMIRANI PURIMSKI PLES Cerde Hatarbuta bit će dne 20. februara u svim prostorijama Hrvatskog kola 1L Fuanova u'.ica. Kostmi .neobvezatni. Početak sati. Prestup uz, pozivnicu. Ulaznina 30 dinara, za studenu tjnajra. Pretprodaja katrata ffl rektem) ranije pozivnica ' tt. fierlinger & We6ss t Jurišićeva ulica 26. NAOČALE 1 CVIKERE stručnjački najto-H i najjeftinije samo kod »OPTIKE«, Jos. Ju van. Hica 63Popravci obavljaju se brzo i točno.

4

»ŽIDOV«

BROJ 6.

M Rimi niSK.I • UKerl su I nedostižnu specijalitet Teslić-likeri SISAK