Жидов

OMLADINSKI POKRET Ahdut Hacofim

IC. 0. Zagreb, 3. Ih 1926. , 1. 1 zadnje se vrijeme često u javnosti pojavljivao polarni a da do danas, čini se, nije jasan, ima tome i ra/Ahdut-hacofini ie tako jednovita, gotovo bismo retii i nična organizatfCti, koja ne omogućuje onima, koji izvan oje jasan uvid u svoju svagdašnjicu. A sami cofim nigotovo nikad do danas javnosti govorili o sebi. Tako o i nema drugih dokumenata o Ahdutu, nego »Načela a«, »Knjiga Ahduta« (vidi Vjesnik S. Ž. O. U. od apr la . rad za KKL., nekoliko ljudi, ikoji su več i koji idu na hahnedcoliko neautentičnih članaka, pa konačno nekoliko avn'h brzojava prigodom različitih vjiećanja. Sve to je malo i tako se različito može tumačiti, da je čini se mo u zbijenoj formi reći koju o Ahdutu. li. :a kako je god. 1919. stvoreu Savez Ždovskih h Udruženja, pojavljivale se u njemu češće težnje za »pravim« omladinskim pokretom Pod dojmom velikih ata po svemu svijetu, a osobito na istoku Evrope revolje češće i omladina u S. Ž. O. U. Te revolte su razliplodovima rodile. Jedni su bezuvjetno negirali galut Ikome obliku i išli su u Erec. Drugi su stvarali krug >r«, koji je za vrijeme zagušljive prevratne poratne fere lupao šakom o kafanski sto i vikao za oslobodjci preobraženjem. Treći su po uzoru njemačkih i poljzletnika stvorili >W and crbund«, no raspao se, jer >ija bila Jtaba i nepniljubljena našim prilikama. Ce- # i su stvorili »za d r u g u«, krug saveznih ljudi, koji Juta osjeća i sivo sli, odgovornost za Savez i koji je sprcla do kraja bude vjeran svome idealu. Zadruga se raza ljudima, no baš je zadruga pravi preteča Alidut-hacoU Zagrebu, S sku i Sarajevu stvorile se male ćelije, u u životu provodile misli zadruge. Te grupe, koje su ale »Haoliin«, -Orupa Mladih Omladinaca«, pa »Hašosastale su se na petome sletu S. 2. O. U. u Novome dne 20. VIII. 1924. i stvorile na izletu u Kamenici! inicrteritorijalnu organ zaoiju u S, Ž. O. U. ) nazvali je »Ahduthacofim«. Savez izletnika. ' 111. I'Jačela su Ahduta sastavljena još u augustu 1924. i esantno je kako se njihov duh apsolutno pokriva sa dukojr vlada načelima ><Brit hanoara«, svjetskoga omlatoga Saveza, koji je stvoren u isto vrijeme u Dandgn. »Ahdut-hacofim čine mladići i d.evojke, koji se željni a i rada kako odgovara omladincu cijonisti skupiše, k v u c a m a intenzivnim duševnim i tjelesnim radom i Inlčkim životom zadovolje tim svojim potrebama.« •Cilj je Ahdut-hacofima: a) da iz svojih članova stvori , koji će svijesni odgovornosti, što cjonizam od njih , moči da svoj život odrede prema potrebama naroda; i svojim “članovima približi životom i odgojom židovstvo gove vrjednote i c) da ih tjelesnom i duševndjn odgodovede do onoga idealnoga tipa Zidova, koji je nou sebi sintezu mladosti i jakosti duševne i tjelesne :bam za zdrav i stvaralački život n Erec JSsraeiu«. Jezik je Ahdut-hacofima jevrejskL« Uidut-haccfim je radikalno palestvnocentričan i traži ođ li članova ih e b r a i za c i j u«, »j u d a iz a c i j u« i »s o-1 i za c i j u« života i a 1 i i n. Vhdut se temelji nakvucama od 5 —12 članova. Svaka a ima vod ju (roš-kvuca). Sve kvuce jednoga mjesta k i b u c (mjesna organizacija). Sve vodje jednoga kibuca kvucat hamanhigim (sastanak, krug vodja), a i je od njih r o š-k i b u c (vodja mjesne organizacije). Na je Ahduta han ha ga (vodstvo) od tri člana (od osnutka ta bili su u hanhagi Salem Freiberger, Ciča Gross, Čila el. Zatim su ušli Josip Milhofer i Bnkica Konforte, a iza >a na Bledu izašli su iz hanhage Čila Sandel i Bukica | •rte), koji •izmed.iu sebe izabiru manhig harašia (vr- ' i vodja, od osnutka Salom Freiberger). Tehnički posao | mi s rad (Wxo) Ahduta, kojemu jt na čelu član hanhage ross, a ostale članove misrada imenuje hanhaga. Od svih i ata u misradu najva/nll je referat za hahšaru i Josip Milhofer). Sve vodje Ahduta sastaju se na poziv ( age na Vijeće vodja (vaad hamanhigim. Do sada j na Pesah 1924. u Sarajevu i u decembru 1925. u Zai), gdje se rješavaju sva pitanja Ahduta. Svi cofim šaše na kempovima (prvi je bio u augustu 1925. na I i.) (hdut-hacofim se sastoji danas od tri po haohagi ‘djena kibuca (hanhaga ,potvrdjuje i prima članove, vodje ; e, kibuce) Ruma, Zagreb i Sarajevo i od dva pokusna i a (prije nego se člana, vodju, kvucu, kihuc primi, mora ude neko vrijeme na. pokus da se : vidi pristaje li u Ah- ! MUtrovica i Vinkovci. Osim toga ima i članova pojedifČlanovi! su cofim t. j. pravf, orhlm t. j. izvrSujući 1 po). Svega ima Oko 250 članova. v | J razvitku Ahduta ima tačka, koja ga očito dijeli u dvije i Jedno je Ahdut do kempa na Bledu, a drugo je Ahdut j e kempa. Dok je prva pola karakterizirana »propovijem« novih ideja, oduševljavanjem, organiziranjem, dotle • jasno i nedvosmisleno odbacuje »oduševljavanje« i >

traži djela, realnosti, čine. Do Bleda se manje ili \iše bajnlo, od Bleda se oprezno i trijezno razmišlja. Iza prvji bezbrižnih časova, iza prvoga pjanstva S oduševljenja, .avljaju se pomalo bore na čelu, gr'zu ih brige, pitanja, sumnje. »Idemo R pravim putem?« Sva ta atmosfera, koja se od Bleda amo spremala, izbila je na drugome vaadu, pa je eto baš zato drugi vaad karakterističan za razumijevanje situacije u Ahdutu. Na vaadu su izbila ova pitanja; Štof če biti s onima, koji ove godine svršavaju srednje škole? Je K cofim smiju na univerzu? Je li smije netko tko hoće bezuvjetno da ide u Erec JLsrael uplivisati na članove svoje kvuce u tom smislu tla i oni l hoće bezuvjetno u Erec? U koja zvanja treba ići? Tko če finanslirati hahšaru? Sto će b'ti 1 sa cofim, koji dodju u Erec? Kakov je odnos Ahduta prema drugim omladinskim Savezima? Ta su sva pitanja pa i još druga sitnija, ležala kao mora na vaadu, pa se to osjećalo i u referatima, koji su bili umorni 0 u debati, koja je bila veoma oštra a često i pretjerano uzrujana. No vaad je donio pročišćenja. Ahdut-hiajcofim se i nadalje smatra omi. pokretom, koji stoji za ledjima židovskom radništvu u Erec'Jisraelu. Princip ie prema tome Ahduta, da će svaki eofe u radničku Palestini. Zbog toga ne smije ni jedan cole u »galutska zvanja«, daklej neka. ne ide na univerzu, u urede i sl„ nego u produktivna zvanja. Svako je zvanje za Palestikui potrebno, no svatko tko ide preko, mora da je stručno dokraja izohražen. Na hahšaru, a osobito na aliju. ne smije n? jedan cofe, koji ne vlada potpunoma hebrejskim jezikom, a i duševno i tjelesno je sposoban. Za finanslranje hahšarc, alije i hitjašvuta stvoreni su fondovi (vidi izvi. u hr. 2. 1926.). U Erecu si cofim zamišljaju naseobu u Erttckti zajedno ili kraj one omladine, koja lijml ie srodnoj. A to su oni omladinski savezi, kojv stoje na principima »Brit hanoara«, Vaad ie dakle pokazao, da se cofim bezuvjetno smatraju pokretom, koji stoji za ledim*« palestinskom radništvu i da u tom smjeru hoće da odgaja svoje članove i da vodi sav rad, jer vjeruje u one sitne pokušaje u Erecu, iz kojih če da nikne Obnova. A cilj ie Ahduta obnova sebe i Zemlje. »Znamo mi, da ie u Erecu danas loše, i gore je nego zamišljamo no baš to nas privlači. Kad bi sve u Erecu bilo u najboljem redu, kad bi Erec bio obnovljen, a Zidovi ne bi bili oni gadni, glupi, vječito getski onda bismo se teže odlučili. No sve je danas loše,treba (te temelja graditi, treba nove c ! gle! A cofim neka budu cigle. Buntovne no predane!« Vaad je donio pročišćenja. U svakom se živom čovjeku radjaju često sumnje, što je čovjek dublji, finiju to su sumnje jače i češće. A jednako je 1 sa živim pokretima*. Izvještaji o »Hašoment« u Poljskoj, o »J. J. W. B«-u u Njemačkoj, pa vješti što ih imamo od svukud pokazuju, da su danas ista pitanja, iste sumnje, koja se javljaju u Varšavi, Berlinu, WlenU, Erecu i Ziatgrehu. Svugdje su jednako goruća i svugdje su jednako svladana. Ata nam činjenica potvrdjuje,'da Ahdut živi savremeno, jer u isti čas spontano reagSra jednako kao i sva britliapoarska omladi na. * No svaka siviladana sumnja, svaka izvojštena borba jačaju i snagu i uvjerenje. Ral tako je i Ahdut iza te svoje unutarnje duševne borbe jači, vedriji i borbeniji izašao na sunce pun jedre volje za borbom za izvršenje svojih ideala. »GIDEON« slobodni časopis židovske omladine Jugoslavije « God, VII. Svelzak I, Upravo izlazi iz štampe 1. svezak VII, god. »Gideon«-a, slobodnoga časopisa židovske omladine Jugoslavije sa slijedećim sadržajem: Šalom Freiberger: Salamunova pesma nad pesmama (esej); Erih A r tur: Hasidska legenda; Salamunova pesma nad pesmama, preveo sa hebrejskoga Šalom Friberger; Erih Art u r: Meteori; Eugen Šarin; Grad (groteska od mraka do jutra); Čiča Gross: Dvije pjesme; Menahen Jo n; Dvije pjesme iz kala; Leja L e vi; Vladimir Žabotinski; Martin Bub e r; Nova Zajednica. KNJIŽEVNI PREGLED; Ben Jos el; Dva junaka (Josef Trumpelđor i Rosa Luzemburg); Jakov Maestro; Hajim Brener; Ben Josef: Palestina u povijesti; Cvi Rothmiiller: Dubnovljeva povijest židovskoga naroda, svezak II; Ben Josef: Biblija flamskoga naroda (Charles đe Coster: Tyll Ulenspiegel und Lamm Goedzak); Čiča Gross; Kinoroman o Palestini (Pierre Benoit: Jakobov zdenac). MUZIČKI PREGLED: Egon Go 1 d ne r: Maurice Ravel, BILJEŠKE: Šalom Freiberger: Hebrejske reći u hrvatskom jeziku (Prilog k anketi); More; Svjetski Savez Hebrejskih Učitelja. Ovoj svesci priložena je reprodukcija biste prof. Hermanna S eha pire, što ju je izradio naš talentovani kipar Slavko B ri L »Gi d e on« izlaait će odsada godišnje u 6 svezaka po 48 stranica. UREDNICI: Čiča Gross i Joel Rosenberger. PRETPLATA iznaša godišnje (6 svezaka) 60 Din., polugodišnje (3 sveska) 30 D. UPRAVA I UREDNIŠTVO »Giđeona« nalazi se: ZAGREB, ILICA 31. 111.

Jedan dokumenat iz omladinskog pokreta

Današnji omladinski pokret nosi u sebi smisao ostvarivanja. Ne zanosi se za daleke nebuloznosli, nego kroči u granicama stvarnoga bivanja. Cirkular vodstva najpozitivnijeg Saveza u židovskom omladinskom pokretu Njemačke, Jung • Jiidischer Wa nder b u a d-a, koji ovdje donosimo je jasan dokumenat o tome. Cirkular se odnosi na vijeće toga Saveza koje se održalo u decembru 1925. u Magdeburgu. JungJiidischer Wandcrbund je radikalno palestinocentričan i ima danas oko stotinu svojih članova mediju pionirima u Emeku. Naš »A hd u t Hac ofi m« je u živom kontaktu sa tim omladinskim izletničkim savezom, pa nam je ustupio ovaj cirkular vodstva J. J. W, B; t# vodstvo čine: H, Grudna u er, W. Heilbrunn, G. Lubinski i F, Noack. I. Dragi haverim i haverot, ovo vas cirkularno pismo treba da informira u zbijenoj formi o magdeburškom Vijeću, Čini nam se, da mu je glavni uspjeh u tome što nam j« donijelo oslobodjenje od dogmatske vezanosti, Zapravo se nije ništa u našem naziranju promijenilo. Naš cilj, socijalističko društvo Židova u Erec Jisraelu, ostaje nepromijenjen. No to nije više formula, koju nesmotreno primamo; osjećamo u sebi pravo i dužnost, da svoje naziranje okušamo na zbilji života. Cijonizam i socijalizam imadu za nas tek po tome svoje pravo značenje i snagu, da se za njih borimo. Moramo da svoje ideje okušamo na stvarnome životu. Nije pravi cijonista, koji cijonističke fraze opetuje, nego tko je sam jednoć sumnjao i svoje sumnje svladao. Nije socijalista, koji se smiri kod marksizma, što ga je t iz druge ili treće ruke primio, ili kod druge koje socijalističke ideologije, nego samo onaj, koji je svojim razmišljanjem, ufanjem i doživljajima došao do spoznaje. Zato je bilo dobro, da smo na početak vijećanja stavili pitanje, da li smo na pravome putu. Valja da imamo hrabrost, da si ovo pitanje i .opet postavljamo. , LI. Činjenica je, da danas još nema u Erec Jisraelu samostalno gospodarstvo, nošeno židovskim narodom; zato nužno ni palestinsko radništvo ne može da reprezentira nikakovo socijalističko gospodarstvo ni društvo. Vidimo dabome, da im* početaka, koji imadu čvrstu tendencu socijalističkome društvu, no nigdje još ne možemo računati postignutim konačnim stanjem, koje bi zadovoljilo socijalističke težnje i teorije. Morat ćemo zauzeti oštar stav, da priznamo, što je doista pozitivno, a da fikcije otklonimo. Moramo da smo si na čistu, da je za nas apsolutno nevažno, da U ćemo mi i naša generacija dostignuti cilj. Pokret, ideja, rad za cilj neka nam bude sve. Dokraja moramo da se oslobodimo predodžbe, da možemo u Erec Jisrael, da tamo nadjemo sigurni i smireni život, nošen već oblikovanim društvom. U Erec Jisraelu morat ćemo se oduprijeti, unutar ili izvan ikvuce, o sebe, o svoje umijeće i o svoju sigurnost, a da uzmognemo ravnovrijedni da sudjelujemo pri izgradnji. Zato hahšara znači; jakost volje i sigurnost cilja, steči striičnu izobrazbu. Samo zreli i vrijedni ljudi mogu da nešto dadnu Zemlji. 111. Nikada i nikako ne smije hahšara da bude tek sredstvo, koje će nam omogućiti aiiju, nego već mora tu da bude svaki čas uperen našoj izobrazbi k cilju. Ako smo i teška srca na Vijeću odlučili, da tražimo mnegogodišnju hahšaru, onda smo to učinili pod tim aspektom, da je svaki od nas, koji ima stručno znanje, pojačanje za Erec Jisrael. Svaki bi od naših ljudi morao da ima osjećaj, da je samo onda korisni član palestinskoga jišuva, ako je sručno potpunoma izobražen, Usto treba spomenuti i ljudsku sigurnost, koju se baš i stiče dobrom i brižljivom izobrazbom zvanja. IV. Ideja o saveznom naselju nije baš naglašivana u Magdeburgu, jer i nije bitno pitanje, koje bi nam ikad moglo da postane samosvrhom. Da se je 0 tome pozitivno raspravljalo, znači oslobodjenje od dosadašnjega dogmatičkog gledanja 1 odbijanja naprečac. U lom pitanju vidimo svrhovitost, put, no nikako cilj. Ako preduvjeti reknu, da treba aiiju grupa protežirati, omogućit ćemo ljudima, koji to žele, da u Erec Jisraelu ostanu skupa. Načelno ne vidimo u tome prednosti, te M sada odbijamo to naselje kao cilj i djelo Saveza. Kraj sadašnjega stanja razvitka Zemlje, pa kad znamo kako se teško naši ljudi oživljavaju, ne ćemo ipak da se ne osvrnemo na spoznaju, da može da ima mnoge prednosti kad haverim jednoga Saveza duže ili moguće zauvijek zajedno žive, V. U okviru ovih referata, koji su se obazirali na Palestinu, važno je bilo pitanje sistema odgoje. U lom su smjeru okruži željeli pobuda i predloge. Vijeće nije tu jasno odgovorilo, pa i nije moglo. Možemo već danas samo jedno reći; Ne vjerujemo dabome u jedino spasonosnu snagu odgojnih sistema. No u Savezu su danas mišljenja o tome pocijepana, da li takov odgojni sistem imade i relativne važnosti. Viječe se zato zadovoljilo time, da rekne, da se ne smije rad Saveza ograničiti na dijelom silom prilika zbijenu odgoju samo u smjeru cifonizma i socijalizma, nego da odgojni cilj Saveza mora da bude čovjek sa svestrano razvijenim unutarnjim životom.

BROJ6>

»2IDOV«

5

MIRKO ŽUGE.C Zagreb, Duga ul. 13. Specijalnu trgovina: ainltiknog pokućtva, zbirka oružja te rasnih drugih starinslkih predmeta, ujedine specijalna radiona m restauriranje antikviteta.