Жидов

Iz štampe

levrejski Život od 5. febr. osvrće se u uvodniku, koji naslov »Rezolucije nisu’nikakav lijek«, na članak g. Mou pretprošlom broju »Židova«. Pisac članka zalaže se za , koju zastupa g. More, da se u Sarajevu sporazumom izi obadviju grupa udesi rad za cijonizam ostavivši po i*načelne razlike, koje inače postoje, pa ističe dai je prijegrupe oko »Jevrejskog Života« bio, da se stvori neutraljesna Cijonistička Organizacija, koja bi prema vani predala »jedinstvo u cijonističkom životu i radu«; kaže da je upa i lani učinila sve da sc postigne sporazuman rad, n u oblasti Keren Kajemeta, pa predbacuje protivnoj i da je tada spriječila taj sporazum, a i sada priječi da jega dodje, jer »traži, da se prvo sporazumijemo u svim m pitanjima našega društvenog i gradjanskog živ.ota, a tek kao kruna toga sporazuma da dodje zajednička cijon. .« Dalje pisac polemizira protiv nekih momenata doitih u članku Morc-a, naročito protiv bojazni, da se spor Si rajeva prenese i u druga naša večai mjesta i ističe, da lizam ne traži od Sefarada da odbace svoje osobine i na promijene svoju dušu i narav. »Preko jedinstvenog cijontog rada doći će se postepeno, do jedinstvene i složne žace. U cijonističkom smo radu jedno i tu nema onih razboje su inače jasne i prirodne u našem narodnom životu«, ilanak je odraz v.olje, da se u Sarajevu sporazumno stvori za zajedničko djelovanje na području praktičnoga cijokog rađa, ali mu pisac zaboravlja napomenuti inicijativu oga Odbora baš u tom p,ogledu. nego samo spominje bezinost »papirnatih rezolucija«^ PORAST HALUCKOGA POKRETA. J članku palestinskoga radničkoga tjednika »Kuutres« talira se, da halučki pokret u Palestini nikako ne a, naprotiv neprestance raste. U zadnje vrjeme dolize e grupe u Palestinu, kao na pr. »Koveš«, »Trumpeldor«, dio Pinsker-kvuce »Mešulaš«, jedna rumunjska kvuca, ovi odred »Hapoel Hacaćra« i različite ruske kvuce. Kako : najnovijih informacija vSdS 1 , doći će uskoro u Zemlju ičke kvuce iz Poljske i Galicije, svaka sa po 100 članova. (Ziko) Opskrba Jerušalajima vodom. (ako jaivlja »Doar Hajom«, dovršio* je Mawrommatis prere §■ vladom u Londonu glede svojih konceSijskih prava Brušalajimu. Jedan zastupnik Mawrommatisov stići će h dana u Jerušaiajim i započeti smjesta s provodienjem »jekta za opskrbu Jerušalajima vodom., (Ziko) Izgradnja hebrejskoga sveučilišta u Jerusoljmu. Arhitekt F. C. M e a d s, ko® je zajedno s profesorom ličkom Geddesom izradio nacrte za hebrejsku uni■zu, dovršio je baš sadai planove za gradnju EStisteinovoga titma (matematički fakultet) i za zgradu Narodne bibliaObadvije zgrade če se podignuti na Har-Hacofimu. nja će početi, već u idućim tjednima. (Ziko) Gradnja gradske vijećnice y Tel Avivu. ’riprave za novogradnju gradske vijećnice u Tel Avivu ivršene. Naskoro će se početi Sa gradnjom. (Ziko) Fabrikacrja kokosovog ulja u tvornici »Šeraen«. Semen«, tvornica ulja u Haiti, počela je proizvoditi sovo ulje. koje se kao ekstrakt dobiva iz Kopre. Sir i lady Herbert Samuel posjetit će Palestinu. lako »Jewish Times« iz Jerusolima javlja, očekuje se u tini posjet sir i lađy Herbert Santuela, koji će oko mjeseca ostati u Palestini. (Ziko)

'martirij 600 ŽIDOVSKIH POLITIČKIH UAPSENIKA. U BJALISTOKU. Var šava, 7 februara. (ITA) U tamnici u Bjaltstoku zatočeno je već nekoliko mjeseci 600 židovskih političkih uapšenika. Okrivljuju se, da pripadaju komunističkoj partiji; ali ivje razumljivo, na čemu se temelji ovo okrivi je nje. Misli se, da se lu radi o denunciiantstvu. Nema izgleda, da će u skoro vrijeme doći do kakovie rasprave kod suda ili do obustave istrage. Medjutim podnose ti mladi ljudi i njihova rodbina pravo mućeništvo. Novine donose poziv gradjanstva u Bjalistoku s molbom, da se zauzmu za te nesretnike i njihovu rodbinu. Poziv svršava riječima; »Tisuće nepravedno mučenih zovu u pomoć, traže pravdu.« Pitane pojačanog židovskog uscljivanja u Kanadu. Montreat, 9. februara. (ITA) Židovske član kanadskog parlamenta Mr. A. A. Heaps javio je zastupniku ITA rezultat pregovora, koje je vod o s kanadskim ministrom za useljivanje i kolonizaciju u pogledu pojačanja židovskog useIjivanja u Kanadu. Po zakonu, koji sada vrijedi, smiju doći u Kanadu gotovo samo seljaci i ✓zemljoradnicu. Židovske se useljenike stoga pušta samo u vrlo ograničenom broju u zemlju. Mr Heaps pozvao je ministra, da üblaži nepravedne propise, pa da i židovski useljenici uzmognu u većem broju doći u zemlju. Ministar je obećao, da će taj prijedlog proučiti i obećao, da će nastojati, da vlada podijeli Jewfeh Immigrant Aid Society u Kanadi godišnju koncesju za useljenje odrecljenog broja židovskih useljenika. Society će morati da preuzme odgovornost za to, da imigranti ne će državi pasti na teret. ŽESTOKI ANTISEMITSKI IZGREDI U RUMUNJSKOJ. Rumunjskih Židova Bukurešt, 7. februara. (ITA) »Untonea evrcilor Romani«, u kojoj je organizirano židovstvo Stare Rumunjske, prihvatila je u svojoj zadnjoj sjednici donju rezoluciju i, predala je javnosti: % »Kroz 4 godine vrijedjaju, tuku i .napadaju rumunjske Židove na univerzalna, u pučkim, srednjftn i svim drugim školama, u javnim lokalima, kazalištima, koncertima, restou vlakovima i tramvajima, na ulicama i štaviše u njihovim vlastitim stanovima, a njihov se imetak uništava. Kroz 4 godine oskvrniuju se u mnogim gradovima brojne sinagoge i groblja, stotinu kuća se razara, tisuće se prozora uništavaju, čini se štete na milijune. On", koji ruše mit 3 počinjaju izgrede, rade po svijetlom danu, a da h nitko ne priječi u njihovom djelovanju; ne apse se niti kažnjavaju, a i počinjene štete nitko ne naknadimo.« Ova je rezolucija predana/vladi s molbom, da učini nešto, da se’talkove stvari više ne opetuju i da; sc štete nadoknade. Immigrationsbill u Udruženim Državama i antisemitizam. Očitovanje ministra!za useljavanje. New York, 9. februara. (ITA) Državnom sekretaru za rad i useljivanje Mr. Dawis-u, predbacila ie »Jewish Tribune«, da su ga kod komentiranja imigracionih propisa vodale predrasude. Ministar Dawis odgovorio je »Jeivish Tribuni!« u jednom pismu, da nije nikada imao predrasuda prefna Židovima, uvijek se divio židovskoj rasi i broji mnogo Židova koje štuje, medju Svoje znance. »Zamjerke # radi rasnih predrasuda su prema meni«, piše ministar, »sasvim neopravdane. Sam sam rodjen u inozemstvu, romanske sam rase ina tu sam isto tako ponosan kao Zidovi; na svoju. Još jednom naglašavam, da kod useljenika ne činim nikakove razlike prema rasi.«

Dan kršćansko-soc'ćalne partije. Krič za »više anti- t semitizma«. Wien, 8. februara. (ITA) Ovdje je započela konferencai vijeća sveukupne kršćajisko-sodjalne partije. SalveznL kancelar dr. Ramek referirao je o političkom položaju i izjavio je, da treba da i nadalje) postoji radnd zajednica, fiko-Nijemcima. dr. Jerzabek izrazio je želju, da antisemitska polittiika u buduće bude aktivnija nego dosada. Završi« je, da'se pogkfviito ne smije zaboraviti, , da je kršćansko-socijalna partija postala velika po svom antisemitizmu. Državna subvencija za židovske stručne škole u Letskoj. Riga, 9. februara. (ITA) Budžetira komisija letskoga parlamenta zaključila je, da se u državni budžet unese stavka od 36 Leta ma ime subvencije židovskim školama, koje su osnovale i koje većim dijelom i uzdržavaju organizacije ORT i JOINTk Parobrodarska veza izmedju Rusije i Palestine. Sovjetska linija »Sovtorgflot« ude&it će izmedju Odese i Me parobrodarsku vezu. Parobrodi će pristajati u ruskim, turskim i grčkim lukama i prevozit će u četrnaest dana robe i putnike iz Odese u Jaiu. Generalno je zastupstvo u Palestini tvrtka Isaac Hos et Co., Jafa. (Ziko)

A Travers la Palestine Juive*

FERNAND CORCOS:

■Tko je putovao, može nešto da priča«; ova stara istina vrdjuje se i u slučaju, koji nam prtdleži. Oosp. Fernand rcos, ugledni pariški odvjetnik, član centrale Lige za va čovjeka i pobornik aljonizma, bio je u Palestini ; to pjdoni otvorenja Hebrejskdfea Univerziteta) to Skopusu, je nakon povratka napisao interesantnu knjigu; »Židovom Palest.no m«. Ovaj će naslov razočarati mnoge, »•čekuju dublju analizu i potanko ocjenjivanje svega, što odnosi, na židovsku Palestinu. U toj knjizi crta infceligenzidovski Francuz s mnogo duha na živ način i veoma rtički — kako to mogu jedino Francuzi — dojmove, što ie na nj učinl'a Palestina, »Zemlja što nastaje«. ebki dogadjaj, koji je pisac duboko proživio, otvorenje ejskoga Unevcrziteta, čini početak ovoga putopisa i nieI oduševljene riječi, kojima pozdravlja to.djelo, unatoč !, što nemaju u sebi ništa specifično židovskoga, djeluju itatelja svojom srdačnošču i iskrenosti. Sama svečanost renja ocrtana je, a pojedini govori reprodukovani su tko i u glavnim crtama. Naročito je živo prikazano jedno avanje na univerzitetu na hebrejskom jeziku. U svojoj žini reprodukovani intervievvi s vodećim ličnostima, koje -oreos-u objašnjavale suvremene prilike (april 1925.) u ■''tmi i c jonizmu, čine knjigu veoma interesantnom lekn. Nakon raznih razmatranja o najvažnijim pitanjima, se odnose na Palestinu, kao što su školstvo, imigracija rada, pa arapsko pitanje .i oslobodjenje zemlje, vodi nas : knjige u kolonije Emeka i u dječje sirotište. Ovo. je

bezuvjetno jedan od najljepših odsječaka knjige, jer ovdje dobro pristaje i uspjeva živ i plastični način, kojim Fernand Corcos piše, pa nam tu jasno predočuje značajke pojedine kolonije. Zanimljiv je razgovor s U si šk inom o arapskom pitanju, pa s predstavnicima radništva o socijalizmu’ i komunizmu. Industrija li trgovina, izložba za Blizi Istok i Palestinu, koja treba da za Orijent dobije važnost, koju imade na zapadu velesajam u Leilpzigu. Tel Aviv, veliki rezultat i velike nade Palestine, ukratko sve što je važno i interesantno za zemlju koja se razvija, poredalo se la»ko i zanimljivo ne zamarajući dugačkim razmatranjima.. Vanredno je interesantno pomoću te knjige promotriti stav židovskih Francuza protiv preobrazbe u francuske Židove oni b? jamačno proteste val i prema cijonfztnu i prema izgradnji »Foyer National« narodne domaje. Karakteristično je, da Corcos jednostavno crta i bilježi, a da se sam ne upušta u rasudjivanje nekih problema kao što je arapsko pftanje ili presudnih pikanjaj gospodarstva ji kolonizacije, a da ne kazuje svoje lično mišljenje o njima, nego dbnosi samo mnijenja mjerodavnih ličnost*. Značajno je nadalje, da ga djelo, koje označuje univerzitet, oduševljava samo obzirom na njegovu golemu kozmopolitsku vrijednost i zbog pouzdanih auspicija, da će odavle, s posvećenoga tla opet kao i pred hiljade godina odsijevaju u sve ljudstvo svijetlo istrne. I s oduševljenjem, koje je za sve duhovno i etičko, za sve veliko i lijepo, toliko duboko ukorijenjeno -u svakom Francuzu, - govori o đogadjaju kojemu je prisustvovao i duboko ga proživio. Ali g. Corcos jamačno bi našao jednako iskrene j tople riječi, kad ne bi baš židovski narod bio na židovskom tlu gradio ovo mjesto znanosti, nego drugi koji narod sa sličnim kondicijama. I karakteristične su njegove skrovite želje, da Hebrejska Univerza u svojim posvećenim prpstorijama ne zaboravi Intelektualni patrimoriij Francuske, koja u modernom svijetu, slTčno starom židovstvu, vrši ulogu pomagača i unapre♦ditelja velikih humanih ideja. Corcos razumije, da mi Židovi možemo da izgradimo našu narodnu domaju samo u

Palestini, ali pak se njegovo puitnanjej i nuziranje prije svega hvata, misli o djelovanju duha i intelekta, morala i veličine židovskoga naroda na ljudstvo, a da ne pomišlja, da se židovski narod mora sam da se prije toga osježi i ojača, da se očisti od svih mrlja galuta, da se ponajprije mora u nutrini svojoj revoltirati i obnoviti, kako bi u iskonima svojim osvježen i pomladjen imao,bazu svoga stvaralaštva. Kad td univerza u Jerusolimu imala tek zadaću, da skpp : koji će izdržljivošću i ustrajnošću, »kakove ima samo u Zidova« studirati velika pitanja na području znanosti i morala, da dadu istinu svemu čovječanstvu, njena gradnja bi bila nužna. . Više nego li Sto nam se u odsječku o univerzitetu po* kazuje gledište pščevo, može se vidjeti stav francuskih lU dova prema cijonizmu u pojedinim pismima, u kojima veliki francuski državnici li intelektualci pozdravljaju objelodanienje djela Corcosa o Palestini, a koja se nalaze na početku knjige. Ne će biti zgorega, da se potanje pozabavimo ovim pismima, kako bismo mogli razmotriti stanovište Francuske prema cijonizmu i pravo ocijeniti čitavu knjigu. Poincare-ove riječi idu onamo, da Francuska Republika srdačna pozdravljala ideju izgradnje židovske narodne domaje jednako kao i svaku drugu oslobodilačku i životvornu 'ideju, i da Francuska nije ostvarenje ove ideje nikako priječila, pa ističu dva pitanja i to; održanje svih francuskih interesa u Palestini i a to je značajno poimanje cijonizma u tom smjeru, da cijonizam, koji je sretno rješenje za sve Židove u zemljama, u kojima nijesu mogli da steknu dovoljnu ravnopravnost, ne može dolaziti kao politički faktor nikako u obzir za Židove u Francuskoj, jer su u slobodnoj Republici uklonjene sve razlike bilo u pogledu rasa Mi religije. Završava riječima, da drži, te se Corcos slaže s njm u svim tim točkama, a to se zaista vidi i iz njegova djela. Interesantno je i pismo Pa i n 1 e v e-a, koje pokazuje ikozmopolitsko-filantropsko poimanje cijonizma, a zanimiVe su i riječi, kojima je bivši ministar prosvjete u kabinetu Painleve, Anatol de Monzie pozdravio g. Fernanda Cor-

*) Le Skm'sme du Travail, A Travers !a Palestine Juive Fcrnand C o r c o s avec lettres-prefaces et declarations MM. Gaston Doumergjue, Raymonđ Pp ime are, P a in I e v e, Jean C r u p p i, Anatol de Moiizie, JuGodardt, Charles Q i d e, Edmond de RothUId > RobbSn Julien W e i I. Jmive et Cie., Editeurs, 15, Racme, P.ris 6e. Cijena 10 franc. franakat

fcROJ 7.

»ŽIDOV <

; . .. ■A "ni lll]] Hl« 01 KUNE 100% čiste masti od kokosovih oraha, zajam« čeno čisto i higijenski. Dobiva se opet u svim trgovlnam živežnom robom Zastupnik I skladište: NORBERT WEISS, ZAGREB BERISLAVIĆEVA UL. 8 Telefon 7-33. Brzojavi: NORBERTIS