Жидов

IZ JUGOSLAVIJE

PISMO CIJONISTIČKE EGZEKUTIVE SAVEZU CIJONISTA. Pred neki dan primio je Savez Cijonista pismo Cijonističke Egzekutive u Londonu o organizatornom radu i idejnoj propagandi. Iz toga pisma vadimo slijedeće odlomke; »Pozdravljamo s veseljem, da ste već sami uzeli inicijativu, da iznova provedete cijonističku propagandu u Vašoj zemlji. Medjutim ste primili naš apel za akciju u mjesecu »jaru i potanji cirkular o tome. Znadete dakle da su namjere Egzekutive jednake Vašim intencijama i da štaviše Egzekutiva hoće, da se, rekli bismo na svečani način, opet povede cijonistička idejna propaganda istovremenom i jedinstvenom propagandnom akcijom posvuda. V« se već danas jednako kao i zemaljski savezi u Austriji, Njemačkoj i Čehoslovačkoj nalazite usred organizacione kampanje, ali se pouzdano nadamo, da ćete učestvovati u akciji u mjesecu ijaru, to jest đa ćete Vaš propagandni rad u mjesecu ijaru dovesti do kulminacije«. »Apel Egzekutive naišao je u cijonističkom svijetu na živ odjek . . ,« Dalje u pismu kaže Egzekutiva, da se njen apel vanredno dojmio B ja 1 i k a, kotjd je nedavno boravio u Londonu, pa je obećao svoju saradnju u akciji Qj}ĆMUEtičke Organizacije. I u Njemačkoj se cijonisti spremaju đa se posvema odazovu apelu Egzekutive, U Americi će se g. Louis L i ps k y, predsjednik američke cijonističke federacije posvetiti radu u duhu poziva Egzekutive. Dalje se pismo nastavlja; »Postoji dakle opravdana nada, đa će ova akcija sjediniti veliki dio cifonističkoga svijeta u istovremenom) i jedinstvenom radu l za cijonističku ideju. Egzekutiva će učiniti sve što može đa židovskim masama dovede u svijest jednovitost ove akcije i da tako ojača i ustali osjećaj organizatorne jedinstvenosti svih cijonista, koji je u posljednjim l godinama čini se, nešto oslabio«. PROPAGANDA ZA KEREN KAJEMET. Putovanje tajnika Uprave KKL dr. Alfreda Singera, Uprava KKL za Kraljevinu SHS provadja konzekventno svoj program, da zahvati sva mjesta u našoj Kraljevini i da ih organizira, pa da nia tj način poveća prihode KKL. U tu svrhu posjećuju pojedini članovi Komisije KKL, a naročito tajnik KKL, dr, Alfred S i n g e r, razna mjesta. Tako ije dr. Singer posjetio ranije već razna mjesta u Hrvatskoj i Slavoniji, a pred nekoliko dana posjetio je pored Vinkovaca, Vojvodinu. Ovaj put nisu samo posjećena mjesta, gdje već postoje mjesne cijonističke organizacije ili povjereništva za KKL, već i onakova mjesta, gdje dosad uopće nismo radili. Uspjeh ov.oga puta bio je veoma povoljan, jer je uspjelo u svim mjestima povisiti dosadašnji kontingent, a naročito organizirati rad sa škrabicama, koji ima da KKL osigura stalan prihod i da ibude osnov za namicanje propisanoga kontingenta. Dr. Singer je na svome putu po Vojvodini posjetio: Sombor, Sentu, Vel, Bečkerek, Vel. Kikindu, Vršac i Bačku T opolu, te je u svim tim mjestima održao više konferencija i predavanjai Pored toga prikazivan je u pojedinim mjestima i palestinski film, koji je imao veoma lijep uspieh. Dr. Singer doskora l će poći na agitacijono putovanje u Bosnu, a u proljeće u Ježnu Srbiju. GOVOR G. dra. SPAHE U NARODNOJ SKUPŠTINI I ŽIDOVI. U buđžetnof raspravi l koja se upravo vodi u Narodnoj Skupštini govorio je medju ostalima i g. dr. Mehmed S pa h o šef Jugoslav, Muslimanske Organizacije, On je u svome govoru pored ostalih stvari 1 spomenuo da vlasti pokazuju malo razumijevanja za potrebe Muslimana, dok se u isto vrijenme daje Jevrejima iz općinske kase 250.000 dinara za gradnju hrama. K tome primjećuje sarajevski »Jevrejski Život« medju ostalim slijedeće: »Kad je već g. Spaho htio iznijeti koji primjer gazdovamja u općinskim finansijama pod komesarijatom, njemu zacijelo ne bi bilo teško ilustrovati ovo l rasipanje kojim neopravdanijim i besmislenijim izdatkom nego što je bio prilog sarajevske opštine za gradnju jevrejskoga hrama. Mi ne vjerujemo čak, da ne bi i jedno l redovno zastupstvo, u kojemu bi sjedio i sam g. dr. Spaho, udovoljilo molbi jevrejskog gradjanstva, da mu se odobri jedna pripomoć prilikom gradnje svoga monumentalnog hrama božjega, pogotovu, kada Jevrefi nisu nikad prije tražili od općine kakav oveći prilog. G. dr. Spaho zna za mnoge druge i drastičnije primjere za gazdovanje u općinama, ali on je predpostavio da govori u skupštini o Jevrejima, jer i on spekulira na razne atavizme, koje je lako razbuditi . . .«. »Ali što nas interesira u govoru g. dra. Spahe, to je državni i politički princip njegovog programa, koji proizlazi iz niže citiranih riječi 1 . On je rekao: »Ja mislim, da općine nisu pozvane da daju priloge za izgradnju vjerskih hramova. A ako je i trebalo kome davati,, onda su svakako trebali prije đa dodju na red pravoslavni, muslimani i katolici, kojih u Sarajevu ima više nego Jevreja«, Dakle, tako predstavlja sebi zaštitnik političkih i građjanskih prava sviju bez razlike, položaj svojih jevrejskih zemljaka. Da je po njemu, Jevreji još ne bi došli nikako ni nared, da uopće organizuju svoju općinu i vjersku zajednicu, a gradnje ovog svpg hrama nisu smjeli

ni zaključiti, ako nisu prije i ostale tri vjere naumile da isto učine i zatraže od grada subvenciju Odista to je vrlo kuriozno shvatanje gradjanske ravnopravnosti. Prema njegovoj koncepciji demokratizma valjalo bi u svakom konkretnom slučaju kad Jevrejdn ili jevrejska zajednica apelira na državu ili općinu, prvo ispitati jeli predbilježen koiji gradjanin koje druge vjeroispovijesti, pa da se uopće uzme d u pretres stvar jevrejskog gradjanina«. ! »Na koncu, neka g. đr. Spaho ne žali općinskih para za Jevreje. On dobro zna što Jevreji znače za sarajevsku gradsku opštinu, njezin napredak i njezine financije. Ako će se dijeliti po »kljiicu«, onda ima g. dr. Spaho više razloga da se boji, nego jevrejski gradjani. Mi doprinosimo u gradskim nametima, daćama i porezima više, nego nas ima po broju; gradska preduzeća primaju više od nas nego od dvostrukoga broja njegovih pristalica; privreda grada Sarajeva, kulturne, socijalne i humane ustanove dobivaju od nas više podstreka duha i potpore nego li odgovara mjestu koje nam tjesnogrudno i sebično odredjuje leader jugoslav. muslimanske organizacije. Ne odlučuje broji, g. dr. Spaho, nego rad i lična sposobnost pojedinog gradjanina! To su postulati istinskog demokratizma, inače je on jedna obična farsa i fraza. Što se tiče ove još nezaboravljene subvencije, mi držimo, da ona odgovara našim naporima i materijalnim žrtvama za ovu opštinu, koja je i naša, i da nam nije ništa dato, što nije i naše. To će priznati i g. dr. Spahc , . .« BJELOVAR Iz povjereništva za Kcren Kajcmel. Hamiša asar bišvat akcija. —i Film o Palestini. Purimske priredbe, (Od našega redovitog dopisnika). Kako sam već javio novoosnovano Povjereniš. Ko. započelo je intenzivnim radom, pa ima nade po dosada pokazanim rezultatima, da će propisani kontingent ne samo biti namaknut nego i daleko prekoračen. Dokaz ovome je i ovogodišnja hamiša asar bišvat akcija. Povjereništvo je za ovu akciju zainteresovalo i gospodje, te je savjesnim i neumornim radom gospodje Slave Lausct i gdje. prof. Scheya postignut uspjeh kao u rijetko kojem mjestu. Možemo čestitati ovim gospodjama, koje daju najodličniji primjer, da i židovsko žene mogu žrtvovati dio slobodnog vremena za službu Keren Kajemetu, te se nadamo da će se mnoge povesti za ovim lijepim primjerom. Gospodin ravnatelj Leopold Lichtner iz Kloštra Podr. stavio se je takodijer na službu Keren Kajemetu, te je u obližnjim selima lijepim uspjehom rasprodao nekoliko vrećica badema. U cijelosti imade ova akcija nesamo lijepi materijalan dobitak, nego ona je privela fondu i mnogo novih saradnika, a mladom povjereništvu dala novih pobuda za savjestan i najuspješniji rad. Medju cijonističkim gradjanstvom vlada interes za novi palestinski film, koji jc u Bjelovar imao stići ovih dana. ♦ Na inicijativu Povjereništva Židovskog Narodnog' Fonda održat će se u Bjelovaru na 6, marta ove godine velika Purimska zabava, kojoj su priredjivači uz samp povjereništvo i izraelitsko gospojinsko društvo židovska ferijalna kolonija, te mnogi gradjani. Sama priredba bit će oglašena kao priredba Židova grada Bjelovara, a to je i pravo, jer se u priređjivačkom odboru nalaze ljudi iz svih židovskih krugova. Dosada su održana dva oveća sastanka koje je otvorio predsjednik povjereništva g. dr. Dragutin Landler, te srdačno pozdravio izaslanstva obiju gospojinskih društava i održao oba puta dva odulja govora u kojima jc u prvom redu istaknuo dužnosti prinošenja Keren Kajemetu, te toplo apelirao na prisutne da se odazovu svakom zgodom. Glede priredbe zaključeno je, da ista bude koncerat s plesom, a u većem dijelu koncertnog programa da sudjeluju neki umjetnici sa zagrebačkog pozorišta. Čista dobit razdijelirt će se ovako; 50 posto ide Keren Kajemetu, 25 posto Gospodskom društvu i 25 posto društvu židovske ferijalne kolonijo. Pripreme za ovu veliku priredbu u punom su toku, a interes je za istu u židovskom i u nežidovskom gradjanstvu vrlo velik. Očekuje se, da će ovu priredbu posjetiti i mnogi gosti iz obližnjih gradova, kao i iz Zagreba. CAKOVAC. Posjet izaslanika Radnoga Odbora Saveza Cijonista gg. dr. Sika, M. Schweigera i A. Schwarza. (Od naišega redovitog dopisnika.) U nedielju, dne 7. februara stigli su u Čakovač iz Zagreba kao izaslanici Radnoga Odbora Saveza Cijonista gg. dr. Lavoslav Š i k, potpredsjednik bog;.- općine u Zagrebu, Moše Schwe(ger, predsjednik »Judeje« i Artur Sch\varz. Poslije podne istoga dana održao se odlično posjećen sastanak s omladinom i ž,id. gradjanstvom. Sastanak je otvtorAo veoma lijepim govorom čakovečki rabin dr. Q r ii n \v a 1 d. Pozdravio je goste iz Zagreba, Izrazio svoje veselje, što konačno smije konstatovati, da ideja cijonizma nailazi u Čakovcu na odličan odziv, pa je ukratko razložio, što od svrkoga cijoniste ii svijesnoga Židova traži stanje u Palestini. Izia toga uzeo je riječ g. dr. Lavoslav S i k i nakon što se zahvalio g. rabinu za srdačni prijem, spomenuo, da ovo nije prvi puta, da čakovačka bogoštovna općina dolazi ovako u

kontakt sa bogoslovnom općinom iz Zagreba. Već god® 1848. zatražila je čakovačka općina u jednom neprilično; slučaju pripomoć zagreb. bogoštovne općine. Dr. Sdk prik; zao je u kratkim crtama povijest čakoviaičke bogoštovne oj ćine ’i njezine cijonske u doba Montefiore-a. Iza j r . teresantnoga prikaza tih stvari, prešao je dr. Sk da iznese razloži i nastojanje naših predja, njihove težnje i ciljeve i j naročito okarakteriše njihovu želju da iizadju iz geta, da s zbliže s okolinom ii da postanu ravnopravni gradjant. Tu $ želju postigli u nekim zemljama ali ne kao skupina nego kj pojedinci. Mnogi su postali ugledni ljudi, ali njihovo djelo vanje nije donijelo koristi, čitavom židovstvu, jer je bilo dje iovanje pojedinaca. Danas ima u židovstvu jedan snaža skupni! pokret, koji radi za sveukupnost židovstva. Taj pokre želi da obnovi židovstvo izgradnjom domaje u Erec Jisraeli Ovdje se radi o posvemašnjoj afirmaciji židovstva, dok je rj nije nastojanje za vrijeme emancipacije svijesno i nesvjkv napuštalo židovstvo. Iza toga prikazao ie dr. Šik renesani hebrejskoga jezika, razloživši sve momente, kojf dokazuj da je taj jezik žirv, a zatim je pregnantno ocrtao flzgradnju P; lestine. Govor dr. Šfka, koji je potrajao gotovo jedan sai veoma/ je djelovao na sve prisutne, koji su nakon završen riječi govornikovih živo odobrava!!. Iza g. dr. S i k a govorilo je gi iVLošei Schweiger, po zdraviivši uvodno prisutne hebrejskim riječima. Q. Sdrveigei uvjerljivo iq i živ*o Taložio zadatke omladine u cijortizm.u a iza njega je g. Artur Schvvarz govorilo o važnosti tjels snoga uzgoja u regenerativnom pokretu u židovstvu. Iza toga zahvalio se g. Oto Jungwirth, predsjedni omladinskoga udruženja govornicima na njihovim uspjeli riječima. Zatim su se prikupiti doprinosi za KKL, a iza toj je zaključeni sastanak. Cakovački cijonTste žele, da ih ziagn bački suiriišljenlci što češće posjećuju ii tako doprinesu budiš nju 1 jačanju židovskoga života u Čakovcu. (J. H.l KRIŽEVCI, Boravak izaslanika Radn. Odb. Sav. Cijonista. Reorganizc čija Mjesne Cijonističke Organizacije. Bogoslovna općina i Keren Kajemet. Purimska priredba Gospojinskog Drušlv (Od našega redovitog dopisnika). Delegati Radnog Odbora SCJ dr. Marko Hor®, dr. OskiSpiegler i Hans Hochsinger boravili su dne 14, februara u našem gradu. Ovom zgodom upriličen je sastanak u dvorani bogoštovn općine te su gospoda ispred većeg broja sumišljenika iznijeli u opširnim govorima smjer i zadaće sadašnjeg cijonističke. rada. Prisutni pratili su interesantne izvode govornika veli kim zanimanjem, pa je pod' dojmom izrečenih govora a m poticaj tajnika Radnoga Odbora SCJ g. Hansa Hochsi;g e r-a jednoglasno prihvaćeno, da se imade odmah Mjesi Organizaciju reorganizirati. Povodom .ovog zaključka izabrana su na samom sastam. slijedeća gg. u odbor Mjesne Cijonističke Organizacije: G. Robert Pscherhof, predsjednik, g. Ljudevi Str au sz potpredsjednik, gdjica Olga Buxbaum, povjerenica za šekei, Felix Weinberger tajnik. Odbornici Zora Hirschberger, Vlatko Hir sebi, Arnold Hofi man n, Anica Fleš, Fritz P 011 a k i Robert Schw a r z. ♦ Na glavnoj redovitoj skupštini bog. općine primljen ji bez debate predlog, da se iz općinskih sredstava za KK vedra Din. 1000,—. * Židovsko gospojinsko društvo u Križevcima, priredili* dne 6. mar|a o. g. u svim prostorijama »Hrvatskog Doma' purimsku kostimiranu zabavu pod devizom »Jedna noć paklu«. Interes za zabavu je velik, pa se nadamo uspjehi Jedan dio čiste dobiti ide u korist K. K. (F. W.). “T OSIJEK. ' ‘ Izaslanici Radnog Odbora u Osijeka. (Od našega redovitog dopisnika), (Mbm) Izaslanici Radnoga Odbora S. C. J. gg. dr. BeoStein i dr. Rudolf Rosner, bavili su se u Osijeku 7. i i februara t. g., da ispitaju uzroke, koji ometavaju cijonističk rad u Osijeku. Pod predsjedanjem g. dra. Huge S pit zeri održan je 7. februara prije podne sastanak užega kruga naš;! istomišljenika, pa je utvrđjeno, da se ima što prije obavit reorganizacija Židovskoga nacijonalmoga društva, i izabrano va uprava. U tom pravcu vodjeni su pregovori s nekim istomišljenicima, koji do sada trijesu sudjelovali u cionističkom, radu u Osijeku. Naročita je važnost položena na razdiobi rada. Gg. dr. Stein i dr. Rosner uputili su se istoga dana našu jevrejsku školu, gdje je upravo bio redoviti sastanak omladine. Naši gosti uvjerili su se tom zgodom, da izvještaji c žalosnom stanju osječke omladine nipošto trijesu pretjeram Negativni stav osječke omladine zadnjih godina je jedna žalosna pojava, koja nije prestala tri iza sleta, kad je predstavnik osječkih ;omladinaca izjavio, da počinje za omladina nova era rađa. Ovaj negativni stav prouzročen je po pojedincima, koji su si znali arogirati glavnu riječ medju omladinom koja inače nije bolja ni gora nego drugdje. Jedan dio negativnih elemenata već je otpao i pošao onamo, kamo spada-

4

»2IDOV <

BROJ 8.

SPECTRUM d. d. Ing. Hoplsta, Dul>§k.r 1 Krstić Tvornice ogledala i brusione stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBLJANA Kukovićcva ul. 23. Banatska ul. 2. Desatičina ul. 39. Međvedova u.. 8 < Zrcalno staklo - Portalno staklo - Mašinsko staklo 5-6 mm - Ogledala u svim veličinama i oblicima - Pružene ploče - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi - Fin ogledala.