Жидов

PALESTINSKI PRILOG 365.000

IHGdie se god ca svijetu kolonizovalo ovdje ne mislimo ■ na podizanje trgovačkih faktorija, niti na stvaranje vojBih uporišta, nego na gospodarstveno osvojenje novih zeBa uvijek su bila osnovna i presudna tri faktora. KoBeacija je uspijevala tamo, gdje je postojala opsežna rezer■ zemlje, gdje su ljudi bili spremni da osvoje novo tlo i K je iza svega toga stajala financijalna moć neke velike Bve. I Kad se kolonizovala Kanada ili t. zv. »Divlji zapad« UdruBih Država Amerike, davala je vlada zemljište badava iz icrpljive zemi|išoe zalihe, davala je inventar uz najpovolj■ uvjete svakome, koji je imao dvije zdrave ruke. Tako su Bužene Države, ograničene isprvice samo na istočne poIjine, zaposjednule u malo stoljeća zemlju sve do Tihog Bana. I Kad je nakon rata Cijonistička Organizacija, koje paleliski rad prije rata nije prekoračio uske pokusne granice, ktupila pod promijenjenim političkim prilikama izgradnji žiiske domaje u smislu mandata, našla se je u daleko nepoInijoj poziciji, nego druge kolonizatorske vlasti u sličnim tajevima. Od onih triju faktora: zemlja, podesan elemenat lonista i »materijalna sredstva, mogla je samo jedan da rapa svojom svojinom: jer iako židovskom narodu fali prokuni seljak, a ono ima ipak omladinu, požrtvovnost koje iže da nadoknadi nedostatno stručno predznanje j koja sc klinu pokazala kao podesan elemenat za kolonizaciju. Ali I i e obzirom na ostala dva faktora. Metode državne bave novaca, bilo to porezom ili pomoću zajma, nijesu dof u obzir, i moralo se pokušati oživotvoriti ovu golemu ?ju lako, da se pomoću dobrovoljnih prinosa nabave sredfa za kolonizaciju velikoga stila. Ne može se reći, da se put pokazao krivim. Ako je u prošloj godinj židovski rod dao velika narodna fonda, za Keren Kajcmel ta Keren Hajesod, oko 750.000 L, to je ova suma iako nestalna za ostvarenje našega cilja, ipak imponovajuča, ako pomisli.' da je ova suma namaknuta bez presije državne isti, bez kombinacija i namjera za privatnu dobit, nego čini idealističkim porivom. Kad je dakle naše pitanje ljudi rješivo, a pitanje finananja barem obzirom na put, kojim se pri tom ima ići, (kod se dakako ne isključuje mogućnost, da se podje drugih; putem), dobro shvaćeno, preostaje samo treće i najteže pitanje, l, j. pitanje zemlje. Kolonizatorne raspolažu ili uslijed ratne okupacije ili iz drugih kakovih razloga, uvijek neogranićenom zalihom zemlje, pa mogu to zemljište dijeliti sasvim besplatno, a židovski je narod prisiljen slučaj, kojAnu nema ravnoga u istoriji da onu zemlju, koju Ibće kolonizovati, kupuje na privatnom tržištu zemlje. U loj e vezi može razumjeti, koja se važnost pridaje pitanju driivnih zeflHjišta u Palestini; ovdje se ćini, kao da bismo ipak mgli dobjti zemlje, a da je i ne moramo privatnopravno, kuujući sticati. Ali ta dovoljno je poznalo, da ova zemljišta ne nogu ni kvalitativno a niti kvantitativno riješiti zemljišni iroblem. Jednako kao i prije,- tako i sada ostaje židovska k.oonizacija Palestine gotovo isključivo ovisna o kupovanju emlje. lo znači ponajprije poskupljenje naše kelonizac.je. )d kojih 1200 L. što običaje stajati kolonizacija jedne obielji, otpada oko jedne trećine na zemlju. Pridolazi i drugi nomenat. Mi ne možemo obzirom na kupnju zemljišta priznali laše financija Ino stanje jednim mjerilom i jedinim smjerom. Wisnj o ponudi, mi smo u mnogim slučajevima prisiljeni ku(ili zemlju, pa makar iz financijalnih ili kojih drugih razoga voljeli, da se ne obvezujemo. To vrijedi osobito u kraevima, kao što je Emek, gdje srao interesovani na zaokruienju našeg posjeda, te zato moramo prihvatiti i iskoristiti ivaku mogućnost, gdjegod nam se pruži. Politika je našeg instrumenta za kupnju zemlje, Keren vajemeta, bila dosta često predmet napadanja. Mislilo se, da e. zemlja preskupo plaćena, ili da se kupilo previše zemlje, da se od Keren Kajemeta previše zahtijeva. Pogled na rezultate nikako ne potvrdjuje ovu kritiku. Keren je Kajemet posjedovao godine 1920, dakle prije početka pravog kolonizacijonog rada, 21.000 dunuma. Danas posjeduje oko 200.000 dunuma, dakle je u roku od 6 godina podeseleroslručio svoj zemljišni posjed. Zauzeo je Emek. Na njegovom je zemljištu osnovao i uredio Keren Hajesod svoja velika naselja. Keren je Kajemet ujedno uzmogao da uveća svoje prihode od godnie do godine, i tako je mogao da udovolji obvezama, što su mu ‘h nametnule kupnje zemlje. Prihodi su godine 5682. iznosili; L 100.000, godine 5685; L 250.000. ¥ A ipak je Keren Kajemet možda u najozbiljnijoj godini otkada postoji. Spomenuli smo već, da se svakom novom kupnjom Keren Kajemet obvezuje za nekoliko daljih godina. Gotovo se sve kupnje u Palestini obavljaju na taj način, da se isplata kupovnine razdijeli na više godina. Hipotekom na«l zemljište, koja se prema isplati u djelovnim iznosima uništava, ostaje prodavalac osiguran dok mu nc udje preostala suma. Keren je Kajemet, kako je poznato, obavio u zadnjoj godini #nogo kupnja. Najznamenitija od tih kupnja je ona cd oko 35.000 dunuma, što su kupljene u neposrednoj blizini zemlje oko Nahalala. Keren Kajemet još takodjer participuje $ kojih 10.000 dunuma pri kupnji Djedro-zemlje izmedju Hajfe i Ako. Rezultat je ovih kupnja radosni lakat (koji se vidi na svakoj geogr, karti Palestine), da je sada cijela zemlja n ePrekidno od Hajfe do Be t-A lie u žid.ovskira rukama. Ah ove zemljišne kupnje, kao- i onaj dio. što je od prijaš»)ih kupnja preostao obvezuje Keren Kajemet da isplati još ove godine 365.000 funti. Ovaj se iznos ima da jsP-aa tečajem godine 5686 u različitim terminima. Svaki mora

da si bude svijestan ozbiljnosti ovoga fakta; Keren Kajemet mora ove godine namaknuti ponajprije 115.000 funti više nego prošle godine i osim toga namirili sve troškove, koje aparat i propaganda, pa j kod najveće štedljivosti, moraju stojati. Uspije li mu to, lo će Keren Kajemet doduše moći ispunili svoje obveze, ali ne će biti u stanju, da misli i na drugi koji pothvat. U ovoj bj se godini moralo iz budžeta Keren Hajesoda osnovati na novom zemljištu Keren Kajemeta niz novih naselja. To involvira za Keren Kajemet obvezu, da predurme isušivanje močvara i instalaciju vode. Za ovaj rad potrebni iznos računa se na 65.000 funti. Tako nam dakle gore spomenutih 365.000 funti ne predočuju potpunu sumu potrebe KKL u tekućoj godini, nego samo obveze za plaćanja u gotovom za već obavljene kupnje. Iznos sc uvećava za troškove i za skicirane araelioracijono izdatke. Sada sc dakle razumije, da svota od 500,000 funti, koju traži Direktorija Keren Kajemeta ne predstavlja neku fantastičnu sumu, da nam samo podrži fantaziju, već da nam ona prikazuje egzaktan rezultat stvarnoga ispitivanja situacije. Zadatak je Keren Kajemeta u Erecti preozbiljan, zahtjevi, koje stavlja prijatelje, su pregolemi, a da ne bi postojala obveza, da jasno i razgovjetno govori o situaciji. Hoće li Kere,n Kajemet da ispuni svoje obveze a tko bi si mogao ocrtali situaciju, kad to ne bi mogaic to mora da se ove godine očituje takova aktivnost i požrtvovnost svih prijatelja KKL kakove u povijesti fonda još nije bile. Jedan nas fakat neka pri tom tješi; ne zovu nas zato, da spasimo djelo, koje se ruši, od katastrofe, već nas zovu zato, da pomognemo ispuniti obveze, koje raslu s naprednim procesom ostvarivanja našega nacionalnog ideala. (Korresp. KKL). Fritz Lovvenstein, Jerusolim. POLJOPRIVREDNA KONFERENCIJA U PALESTINI. U Palestini je nekoliko dana zasjedala poljoprivredna konferencija, na kojoj je održano čitav niz važnih referala. Prijo ove konfcrcnce održala se konferencija kvuca i inošava. Poljoprivrednoj se konferenciji u čitavoj zemlji pridaje velika važncsl; palestinska štampa donijela je potanje izvještaje o tečaju i zaključcima kcnferencije. Samo otvorenje dojmilo se snažno. Kao gosti prisustvovali su konferenciji medju ostalima; Sprinzak- inž Kaptansky, Aronović, inž. Ettinger, dr. Glucksohn. Zanim've su ove brojke. Pred godinu dana radilo je u poljoprivrednim kvucama 1680 radnika, a danas ih radi 2519; ovamo valja uračunati još daljih 1000 halucim, koji rade u 40 razna kibucini i spremaju se za naseljcnje, U kolonijama za poljoprivrednu konferenciju učestvovalo je prije godinu dana 1770 radnika, a ovaj puta 4010. (Ziko) RADNIČKE PLAĆE U EREC JISRAELU. U Palestini se radnici plaćaju ovako: Te 1 Avi v; radnici bez struke 30—35 P, T. na dan; strukovni radnici oko 50 P. T. Hajfa; radnici bez struke 30—35 P, T, na dan; strukovni radnici oko 50 P. T. na dan. Jerusolim; radnici bez struke 20 do 25 P. T. na dan; strukovni radnici oko 50 P. T. na dan. U kolonijama: gradjevinari 25 P. T. na dan; zemljoradnici 15 do 20 P. T. na dan Palestina najveća židovska imigracijona zemlja. Podaci, koje je nedavno objavilo statističko odjeljenje Palestinske Cijonističke Egzekutive, pokazuju da Palestina stoji kao zemlja židovske imigracije na prvome mjestu, da je perccnlualni srazmjer židovskoga pučanstva prema ostalome najveći u Palestini i da Palestina uslijed povećanja broja pučanstva zauzima medju židovskim centrima 14. mjesto. Za vrijeme izvještajne godine, koja je završena 30, juna 1925. pušteno je u Udružene Države 10.390’ Židova, a u isto je vrijeme ušlo u Palestinu 29.140 Židova, Drži se da se u loj godini uselilo u Argentinu 7800 Židova, a u Kanadu 4200, Od kraja židovske godine 5682 (oktobar 1922.) do godine 5685 (oktobar 1925.) porasao je broj Židova u Palestini za 52,754. Krajem 5682 bilo je u Zemlji 85.312 Židova, krajem 5683 93.290, krajem 5684 109.977, a krajem 5685 138.066. Židovi čine 16.5 posto svega pučanstva, pa je time postignut veći procenat nego u Poljskoj, u kojoj čine Židovi 12.9 posto od svega pučanstva, pa se u to mpogledu nalazi Poljska na drugom mjestu. Druga jedna tabela pokazuje porast imigracije. Statistika kaže, da se je u izvještajnoj godini, koja je završena 30. septembra 1925. uselilo u Palestinu 10.674 Židova, u narednoj gccHni, koja je završena 30. septembra 1924, 13.228, a u posljednjoj izvještajnoj godini završenoj 30. septembra 1925. 32.192, Izgradnja ceste Hajia—Ako. Radovi oko izgradnje ceste Hajfa—Ako već su Započeli. Liferaciju kamenja obavlja Solel Bune, koji pored novih strojeva uposluje u svojem kamenolomu 15 radnika. Troškove izgradnje podmiruje dijelom vlada, a dijelom Hajfa Bay Development Ccmpany. Nova cesta počinje kod trećega kilometra ceste Hajfa Djeda. (Ziko) Židovski ribari u Tiberijasu. U Tiberijas se doselilo 10 židovskih ribarskih por.odica, koje su donijele sa sobom sav ribarski alat, pa će doskora početi da vrše svoje zvanje. (Ziko) Židovski radnici u kolonijama. Ovih dana našlo .je 150 halucim, koji su se nalazili u useljeničkom logoru, zarade u židovskim kolonijama u Samariji i Judeji. (Ziko)

Hajfa i njena budućnost

Čovjek ne treba biti previše optimističan, pa da vjeruje u budućnost liajfe. U općoj gradjevnoj djelatnosti zauzima H.i.ifa naročito skromno, ali spomena vrijedne mjesto. Iskustvo je pokazalo, da se sve, Sto se ovdje ekonomski razviju, stvara po planu i na čvrstom temelju. Dosada se ovdje nije pokazao prebrzi i neprirodni} tempo razvitka. Naprotiv, sve se ovdje izvodi bez žurbe i buke, a!i zato i • sigurnije. liko misli da se Ha'i.j može skućiti unutar sadanjih njenih Kranjca, vrlo se varu. Qrad več danas tvori sa svojom okolicom sve više jednovit blok, a to stapanje može doskora zauzeti oblik, koji me možemo predvidjeti. Sreća Hajfe jest prije svega u njezinom bogatom zalediti. Ovo je zaledje i u kvantitativnom i kvalitativnom .Maslu cd velike vrijednosti; a oba ova faktora grad i njegovo zaledje crpe medjusobno veliku korist i nema sumnje da će to susjedstvo pridonijeti ozdravljenju obih strana. Nema dakle sumnje, da će se grad doskora složiti sa svnjlpi za edjcni n čvrsti ekonomski blok. I u drugome smislu postoje za Halfu povoljni izgled'. K. ko je poznato, bor se i'Suv da Sagradi jednu modernu luku na jednoj cd obadviju obalnih točaka zemlje, a i ovdje Hajfa stoji na prvome mjestu. Izgleda da je grad po svome geografskom položaju odvajkada predestiniran za lučki grad. I već danas počinje Hajfa/ da u tome smjeru potiskuje svoju posestrimu Fel-Aviv. Dovoljan je samo pog'ed na dolnje brojke o prometu ladju -■ tovara u posljednjim godim, ma, pa da dobijemo čvrsti pozitivni utisak o budućnosti Hajfe; Godina Broj ladja Tov, ir u tonama 1919. 1232 196.853 1921). 1207 369.823 >921. 1469 690.286 *922. 1224 848.644 1023. U 46 744.950 1924. 1053 1,241.811 Brojko jasno dokazuju, da se brojke !iad : a umanjuju, ali se njihovi tovari od godine u godinu uvećavaju. Osini toga Hajfa je po svom prirodnom položaju podesna, da privuče mnoge turiste. Istu stalnost u razvitku pokazuju i židovske četvrti grada. Četvrt »Hadair Hakarme’«, što se ponosito uspinje obronkom Karmela, ne razvija se doduše u grozničavom tehvivskom tempu: ali se naprotiv izgradjuje sistematski i ukusno, i svaka je pojedina kuća čvrsto utemeljena. I reba istaći, da su. otkako postoji ova četvrt, njeni stanovnici uložili u javne radnje LE 10.000, a u javne institucje LE 65.000. U susjedstvu »Hadair Hakarmela« nalaze se još druge četvrti, kao po dr. J duelu Clenovu nazvana* »Jeh el-ćetvrt«. što je osnovan* na zemljištu KKL-a, pa takozvana »barakna četvrt«, Herctija, Micp<a, koje će se sve toki rn vremena) sjediniti u ugledni naseobni blok. Nasuprot uzdiže se u divnom položaju ua visini Crvenog Karmela četvrt :, Nevc Šanan«, a na drugom kralju Hajfe podignuta je uz morsku obalu pred neko dvje godine naseobinu Bat Ga I im«. Najznatm. a zgrada u toj četvrti jest imigraoioni tlom. koji pruža useljenicima sklonište u prvim danima njihovoga boravku. 1 ovdje treba IJstaknuti, da su 75 kućevlasn ka uložili nekoliko tisuća funti u javne radnje. U okolici Hajfe, koja se do Ako i doline Kišona nalazi u rukama Ž.dova, koncentrirana je mnogovrsna industrija', koja ekonomski znatno utječe na grad i zemlju, koja je po svome sastavu veoma interesantna .

Afule

Pred neko dvije godime steklo je amerikansko društvo KeliilijatCijon«, zajedno s »Mešekom« 16.000 dun.raa površine zeml išta Afule Dotada je to afuslko zemljište obrađjivalo arapsko selo od nekih 35 —40 porodica, koje su ga uzele u zakup od efendijm Na čitavoj toj površni nije bilo nijedno«: drvet:;. jer su ma’cbrbjn! stanovnici sela obradjivali zemlju tek ni kratko vrijeme. Ov( Arapi, koji su dotada ondje radili, primiše prigodom odlaska odštetnu svotu, a ta im je omogućio, da se negdje drugdje nasele. Afule leži u srcu Emoka, u središtu velikih kvuca i mošuva Koren Hajesoda na izemljište KKL i predestiniran je, da bude ve’lki poljoprivredni i industrijski centar za razvitak Emekai. Nakon što jc KKL daviršio svoj« pionirsku zadaću da omogući naše A vanie Emeka, dana je 4 mogućnost društvima Kchiiij. t-C jon« i »Mešek«, dn započnu s izgradnjom novoga grada Afule. Pred godinu dana je započeta gradnja, a Afule se tako brzo razvija, dn se svi čude, koji su pred neko godinu dana v djeli to pusto mjesto. Površina je prema gradskome nacrtu razdijeljena u 4 kotara; 1. Kotar za poljoprivredni vele- i ma’opromet; 2. Kotar z a gradsko naselje i trgovački centar; 3. Kotar za veleindustrju: 4. Kotar za malu industriju. Gradnja se kuća obavlja u brzome tempu, i sad je u gradnji 109 kuca. Izgradjuju se šoseje i ceste u duljini od 3 km., osim toga popravljaju se sadašnje šoseje i ceste. Vodie ima na tome zemljištu dosta, Oba spomenuta društva opskrbit će grad vodovodom; i kanalizacione radnje provode se već u Afule. Naskoro će se zanoćiti izgradnjom betonske šoseje, koja prolaz trgovačkim centi nn. gdje je aosada najviše zgrada sazdane. Nedavno ;e neki gnsp. Fengold započeo gradnju velike kuće (30X3° m). koja. će služiti kao trgovačka pasaža. Gradnja velikog hotela si svim modernim udobnostima se zavr-

B|OJ 8.

»ŽIDOV«

5