Жидов

će ih skupiti u veliku usko povezanu zajednicu, koja si je jednako svijesna svojih teških zadaća, kao i poteškoća, koje mora da prebrodi, * Prioritet Palestine, Taj zahtjev kanda ni kod nas nije svuda priznat. Jedno sitno mjestance u Jugoslaviji je sagradilo hram, I tako dugo dok se nije rješilo dugova, koji su nastali s time u vezi, ne će ništa da čuje o cijonizmu. Odgovorni cijoniste otklanjaju davanje za Palestinu, dok ne izvrše obveze prema, hramu. Postojala je bojazan, da će bez hrama odrasti jedna generacija, koja će ne vidjevši ništa židovsko pred sobom, uopće otupiti. Zato je gradnja hrama došla ne samo pred cijonizam, nego ga je uopće uklonila. Takovo naziranje moramo najodlučnije da pobijemo. Sigurno izvire želja za hramom iz najdubljih židovskih poriva. Ali to nikoga ne lišava .obveze prema Keren Kajemetu i Keren Hajesodu. I druga mjesta grade svoje hramove; no nikada ne će poradi toga da zatome svoj cijonizam. Svlima su nam drage naše lokalne institucije i naše lokalne potrebe, Ali hram, koji je sagradjen na štetu cijcmizma, ne može biti mdo ni ljudima a ako je dopušteno reći ni Onome, kojemu je posvećen. Savez Cijonista provodi u taj čas reorganizaciju naših mjesnih grupa, Ličnim kontaktom vodstva oživljavaju se i najmanja mjesta, da sve bude spremno za veliku ijarsku propagandu. Više nego ikada naglašavamo prioritet Palestina. Sav. Odbor koji sp sastaje idućeg mjeseca imađe da riješi važna pitanja, A najvažnijemu od svih zadaći organizacije morat će da poda svu svoju spremnost i sav svoj autoritet, da uspostavi, jedinstvenost organizacije i jednodušnost palestinske obnove.

Hans Hochsinger.

BOARD OF DEPUTIES I STANJE MEDJU ŽIDOVIMA

London, 22, februara (ITA). Na sjednici Board of Deputiesa (vijeća reprezentanata engleskih Židova) izvjestio je ponajprije g. Lucien Wo 1 f o položaju Židova u Rumunjskoji koji, kako on konstatira, postaje sve gori. Joint Foreign Comittee (Komitej za inozemne poslove u židovskom svijetu) intervenirao je kod rumunjske vlade i sačuvao kod toga strpljivost i korektnost do skrajnjih granica. Sad je strpljivost prestala. Mjere, koje je vlada .obećala poduzeti, nijesu nikako djelovale, jer nijesu imale kazneni karakter. Rumunjska je zemlja barbarskog antisemitizma. Jedina je nada, da še valjda prosvijetljeni dio pučanstva odbiti antisemitski vaL Mr. Lucien Wolf referiraoi je iza toga o stanju u Poljskoj. Joint Foreign Committee ne će još da intervenira. Odnos izmedju vlade i židovskih parlamentaraca postaje sve napetiji, pa se čini, da je blizu prelom, koji bi značio konac poljsko-židovskoga sporazuma. U Ma djars k o j, rekao je Mr. Lucien Wol £, vodi se zakučasta propaganda protiv odluka Saveza Naroda o numerus claususu. Nastoji se krivo prikazati mišljenje Saveza Naroda. Joint Foreign Committee će doskora objaviti sve dokumente, koji se na to odnose. Pitanjem ritualnog klanja u Norveškoj, pozabavit će se doskora tamošnji parlamenat. "Postoji opasnost zabrane šehite. Poduzimlju se nužni koraci, da se to spriječi. Izvještaj o Židovima u Damasku podnijet će se narednog sjednici. Mr. Josef Prag izabran je per acclamationem za potpredsjednika Boarda na mjesto Mr. D. Avigdor Goldsmida, koji je izabran za predsjednika. Potkraj sjednice razvila se diskusija o engleskom zakonu o strancima. Mr. Sch i £ f je saopćio, da pitanje sticanja gradjanstva napreduje. Nažalost je ministarstvo unutrašnjih dijela uskratilo vizum poljskim rabinima, koji su htjeli doći u Englesku odazivajući se ppzivu židovskh kongregacija, I Mr, Samuel Finbu r g h, član Donje Kuće potvrdio je da sticanje državljanstva dobro napreduje.

ŽIDOVSKA SVJETSKA PRIPOMOČNA KONFERENCIJA OBUSTAVLJA PRIVREMENO SVOJU POTPORNU AKCIJU

Berlin, 23. februara (ITA). Egzekutiva Židovske Svjetske Pripomoćne konferencije zaključila je na svojoj posljednjoj sjednici, da Konferencija privremeno obustavi svoju pripomognu akciju i da ne poduzme zasada nikakove sabirne akcije. Egzekutiva će u dogledno vrijeme koncentrirati svoju djelatnost na informativno polje i upućivati javnost i pozvane institucije u prilike i potrebe pojedinih židovskih zajednica, a jednako će uznastojati da se uspostavi potrebna veza s ncžidovskim pomoćnim „rganVscijama. Zajedno sa Commitee đe Dclegations Juives u Pariju poduzet će se stvarame Saveza za socijalnu pomoć. Podjednake j. naloženo bir,o-u da potpomaže pripomoćnu akciju za Židove u Poljskoj i Besarabiji propagandnim materijalom, kojim raspolaže.

ODJEK ATENTATA NA VAZSONYI-A

Budimpešta. 23. februara (ITA). Današnja sjednica parlamenta bila je ispunjena debatom o drskom atentatu pr,obudjenih Magjara na židovskoga poslanika i vodju demokrata Vazsonyi-a. Svi govornici opozicije i legitimista osudjivali su s ogorčenjem atentat, za koji čine odgovornom vladu. U op ( ozicijonim parlamentarnim klubovima priredjene su Wilhelmu Vazsonyi-u žive ovacije. Na skupštini, koju je održao centrumaški demokratski klub bio je Vazsonyi predmetom oduševlenoga pozdrava. U svom govoru zahvalio se Vazsonyi na pažnji i izjavio, da ga atentat nije potresao. »Kad sam vidio samokres uperen na me, nijesam pobjegao u jednu od otvorenih kapija, nego sam se branio svojim štapom. Kada su mi napadači doviknuli, da sam u vezi s inostranstvom i da sam uvrijedio osobu državnoga upravitelja doviknuo sam im; »lažete ništarije«. Vazsonyi-a su iza tfoga pozdravili i vodje ostalih opozicijonih partija. I socijalno-demokratska stranka održala je povodom atentata svoju deklarativnu skupštinu.

Izgradnja Erec Jisraela i Savez Naroda

(Od našeg stalnog pariškog dopisnika).

Pariš, u februaru 1926. -Sve- su cionističke novine u posljednje doba mnogo pisale -g, pitanju židovske Palestine pred Savezom Naroda, Tako su u posljednje doba donijele izvatke iz zapisnika Mandatarne Komisije naročito »Haolam« u Londonu, »Wiener Morgenzeitung«; pariški ugledni časopis na francuskom jeziku »Menorah« je takodjer donio jedan članak uglednog književnika Henri He rtz a, sekretara društva »France-Palestine«. I »Židov« je već u nekoliko navrata donašao članke i vijesti o tom pitanju. Ovo pitanje i zaslužuje onu veliku pažnju koja mu se posvećuje. Ovaj puta htio bih još samo navesti i komentirati nekoliko interesantnih fragmenata iz protokola 7. sesije Mandatarne Komisije. Izvorom su mi bili dosad izašli članci 0 tome, a posebice oni u »Menori«, i izjave cijonističkog vodje, koji je u svim javnopravnim pitanjima židovske Palestine i Cijonističke Organizacije, a naročito o pitanjima, koja se tretiraju u Savezu Naroda najautentičniji, saopćenja dr, Viktora Jacobsohna, upravitelja Cijonist. biroa u Ženevi. Čitav rad Cijonističke Organizacije, koji ona vrši od jula 1922. za izgradnju Palestine bazira juridičkS na Ba 1fourovoj deklaraciji i na mandatu Saveza Naroda, najviše internaoilo--)lT ustanove. Politički uspjeh naše stvari ovisi, vl-ćhii d' :>d Saveza Naroda, odnosno od jedne instance i . cf Permanentne Mandatarne Komisije. Danas, poslije edme sesije ove komisije održane od 19. do 30. .oktobra 1925. p ’<ad pred nama leži oficijelan zapisnik te sesije možemo, a i mora , - ako hoćemo, da znamo istinu objektivno anali/ ul, razmotriti taj protokol, uporedjivati ga sa dosadašnji i i naročit sa posljednjom sjednicom iste komisije i tako konstatirati da li je naše »ministarstvo spoljnih poslova« na osnovu izvršenoga rada u Palestini, i na osnovu diplomatskih operacija prema posljednje sjednice komisije p t gla pozit vne rezultate, ili je ono imalo neuspjeha. Svima je još u jasnoj uspomeni izvještaj Permanentne Komisije sa sjednice 192 C, i kojom su u glavnom dominirale dvije osnovne ideje iz kojih se onda izvela i treća, koja dira u osnovi svojoj u sav đosadanji politički rezultat Cijonističke Organizacije. Te su dominantne ideje: 1.,. da je nemoguće dovesti u sklad dvi e u Mandatu precizirane 1 tražene svrhe (autonomna palestinska vlada i stvaranje židovske nacijonalne domaje) 2, uvjerenje o nesposobnosti židovskih useljenika Pale stinu da se prilagode novim uvjetima i prilikama. A što znači zapravo .ova potonja ideja? Izražava jasno, da je uvjerenje prihv tilacA ove teze, uspjeh židovske nacijonalne kolonizacije Pai ,u-tint nemoguć, da autori te ideje žele palestinskom pokuša n e pjehl A tko je zastupao ovu tez^j? o Perraanentna J i udajama Komisija Saveza Narpda! Slijedi iz tih dvi ' vVatacija konsekventno da je onda »po sebi razumljiva« >olru >a jedne revizije čitavog Mandata. Prema tomu je Komisija stavila na pitanje sam Mandat. To je bila situac ■ go /ine 1924, A posljedice sednui sesije Komisije? Poslije toga, što je Savjet Saveza Naroda u posljednjim svom vijećanju pod predsjedanjem g. Scialojt talijanskog ministra spoljnih poslova jednoglasno primi a na znan e izvještaj komisije sa njene oktobarske sesije? Posliu topa danas: situacija je posvema druga i protivna Fer nentna je naime Komisija u posljednjoj svojoj st-siji a im promijenila svroje mišljenje i svoja »uvjere: ,/« o našim stvarima, kako to vidimo iz analize zapisnika, dino predsjednik Komisije Talijan Marki di Ta odoli je ostao pri svom starom »uvjerenju«, nije promijenio svim mišljenje, »nije ništa naučio, niti je išta zaboravio«. Predsjednik Komisije konzekvetno nastavlja misliti (127, stran. iz. .staja) »da će zaključak Komisije morati biti inspiriran konstatacijama i uvjerenjima (obzirom na ona dva principa, koja si sadržana u Mandatu) stečenima tokom pete sesije komL ■■; Ovo je mišljenje bilo sasvim osamljeno u čitavom vijećanju; jedini je predsjednik zastupao ovu tezu. Na istoj 127. strani čitamo riječi g. W, Rappar d-a, predjašnjeg šefa Sekcije za Mandate kod Saveza Naroda, a sada zaćasnog člana Komisije (inače je prof. Rappard sada prprektor ženevske univerze). kojima odgovara na izvode predsjednika. On se naime »ne može pridružiti mišljenju g. di TeodoJia; ono, što komisija drži potrebnim da đoznaje, to je realna situacija.., Komisija neka ne stavlja u pitanje Mandat, koji je baziran djelomice na Balfourovoj deklaraciji«. Ovo su gledište prihvatili svi članovi komisije, kako se to vidi iz izjava istih sadržanih u izvještaju. G. Palacios (Španija) izvjestitelj arapskih peticijai na pr. veli: »Da Balfourovu deklaraciju, kao osnovu Mandata nalazi apsolutno neprikosnovenom (inlangible) i da ista mora u cjelosti biti respektirana i primjenjivana...« Veoma je interesantno zabilježiti, da je predstavnik Engleske vlade g. Ormsby Gore drž. podsekretar ministarstva kolonija potpunoma dijelio ovo mišljenje. Njegove su riječi: »što se pak toga tiče, šta je Uprava učinila za unapredjenje izgradnje židovske nacijonalne domaje, mora se Komisija sjetiti, da je prvi razlog tomu, št,o Palestinom danas upravlja engleska vlada. Balfourova deklaracija«. Portugalski član komisije g. Freire Andrade je sabrao odlučne konzekvence debate; ».Zahtjeva li to arapski e 1 e m e na t ili ne, ima li pravo ili nema mora biti pozvan, da respektira odredbe Mandata, koje se odnose na Židove. Potreba je to, o kojoj mora arapsko pučanstv.o na jedan definitivni način biti u v j cr c n o. Židovi i Arapi moraju živjeti u Palestini, po sporazumu sadržanom u Mandatu, po odredbama istoga mora se upravljati narod, a sve to pod vodstvom i po savjetima Engleske. Jasno je, da se to ne će moći potpuno provesti/ok

obadvije strane, Židovi i Arapi, ne budu uvjereni, i,; prije svega moraju respektirati spprazum i odredb. Mandata, a tek onda zahtijevati, da im se daju u Mandali odobrena prava«. Ideja jednog konflikta koji se ne može reducirati, ideji što je prijetila opstanku samoga Mandata je danas odbij če na od čitave komisije, izuzevši predsjednika Komisiji Odbačena jf, jer ona nikako ne odgovara realnoj s t a n ju, kakoi je to ispravno definirao g. Rappard. Rješavan, ovoga problema je saipo pitanje vremena, jer se Palestini danas nalazi u prelaznoj periodi. Ako Arapi budu prihvatijj propise Mandata, koji pripravljaju osnove zdravog političkog ekonomskog i socijalnog života u Palestini, garantiraju izgradnju židovske Nacijonalne Domaje, ili ako brojčana sna ga palestinskog židovskog pučanstva postane dostatna, i osigura ravnotežu izmedju dvaju etničkih elemenata, koj flikt će sam od sebe nestati. A židovska će Narodni Domaja pod upravom jedne samostalne vlade, kakovu Židov i Arapi sami žele, sama od sebe nastaviti svoj razvitak, < Gore navedena debata jednom je više dokazala dobri osnovicu cijonističke politike. Ta debata i rezultat iste novi je i snažni dokaz isprav, nosti one cijonističke politike, koja bazira na principu san dn j e dvaju elemenata palestinskog pučanstva, i na potpu nom respektiran ju ugovora i propisa Mandata. * lnteresantn.o je primjetiti na ovome mjestu, da je jedi od inicijatora mandatarnog sistema, južnoafrički državnik Ji neral S mu t s u jednom svom djelu posvećenom Savezu Ni roda 1918. godine već predvidio ove modalitete. On veli mi dju ostalim; »Bit će slučajeva, gdje baš zbog heterogenost pučanstva jedne zemlje, i zbog nesposobnosti na početku bi; u pravom smislu riječi nemoguća autonomna vlada za koop raciju u jednoj upravi, te da će se morati upravljati na široku bazi i autoritetom jedne strane vlasti. Bit će taj slučaj barei u jedno stanovito vrijeme i u Palestini, gdje ta kooperacit židovske manjine i arapske većine ne će odmah biti mogućai ♦ Samo još nekoliko citata, da bude sasvim jasno, kakov; je mišljenje predsjednika komisije, a kakovo j miš 1 j en j e većine odnosno svih ostalih članova Ktmisije, pa da u nekoliko riječi možemo rezimirati ono što nj zabiremo iz protokola. Predsjednik je Komisije u pogledu rezultata, koje postigli Židovi, ostao pri svom starom uvjerenju. članot. Komisije su naprotiv konstatirali velik napredak rada Jewi>| Agency u izgradnji Palestine, Predsjednik komisije je inače i nekim drugim svojim m:i ljenjima dao izraza na pr. (str. 103. izvještaja) »da oni Izrae liti, koji hoće da imaju zemljišta nijesu seljaci, jer ima veo ma malo seljaka Izraelita . . .« Mišljenje ostalih članova Komisije je bilo sasvim pr) t i v n o. Gosp. Ormsby Gore je pobi jao »tvrdnju«, da nena židovskih seljaka. »Baš naprotiv ima u Palestini židovskih st ljaka, koji su došli iz geta istočne Evrope i koji su sad ; Palestini odlični zemljoradnici. Petgodišnje iskustvo pokazir mnogo zadovoljavajućih rezultata, kojima se engleska vhl gotovo i nije nadala«. ♦ 1. Bilo je pregovora izmedju Engleske i Italije, a naroč izmedju Francuske i Italije još prije ratificiranja svih Mandat 2. Član i predsjednik Permanentne Manđatarne Konus«* marki đi Te,odoli, zauzima dosljedno stav, kojim teži M stići konflikt, iz kojega bi slijedila neka revizija Mandata. 3. Sadašnja se sjednica Permanentne Komisije održale j Rimu. {A u Rimu je Vatikaijf) Na ovoj se sjednici komisije doduše raspravlja s 2t ; francuski mandat nad Sirijom, ali se ne zna kakova bi n*i čekivana peticija mogla da stigne preko gospodina general«! sekretara Saveza Naroda. U Rimu boravi g. dr. Jacobsdj predstavnik Jevvish Agency kod Saveza Naroda. Ove tri činjenice, koje sam ovdje samo u kratko na'il danas u dobi razvijanja fašističke, imperijalističke ideje p' f ! zuju nara, da smo sa stanovite strane počašćeni naročit J vrsti pažnje. No to nema nikakove važnosti sve doti dok ostali članovi ove nadležne instance Saveza Nar.ođa sticj i stvaraju svoja mišljenja na osnovu realnog stanja. A vjef j jatno je, da će ovaj pravac ostati konstantan. Ove činjenice samo sam zato naveo, jer smatram, da »i ramo uvijek biti na čistu sa svim, pa i sa neugodmm P'j likama, da možemo dalje i sve do konačnoga uspjeha na; pokreta realno raditi na ostvarenju naših ideala. A ostalom naviknuti smo već na intrige. Usprkos tim gore navedenim i nenavedenim .operadi 2 ® sa poznatih strana, stoji veliki napredak, koji je postigla židovske Narodne Domaje u kompetentnim krugovima Sav* 1 Naroda. Na tom napretku se osniva i odbijanje arapskih P 1 ticija, koje komisija nije našla da su u skladu sa propis i mandata. • Atmosfera, koja je vladala u komisiji i koja je dila zaključanu i konstataciama u izvještaju, a koje nv možemp dosta cijeniti, jeste rezultat i dokaz ispravim one dobre politike, koju vode naši odgovorni faktori. P atmosfera, koja je vladala na sjednicama komisije i koja 1 možda mnogo dragocjenija nego li sami rezultati vijećanja lS i ova atmosfera opće naklonosti je već po riječima Herz jedan od najhitnijih uvjeta definitivnog uspjehpobjede cijonizma!

Meir Weltmano.

2

»ŽIDO\ <

BROJ 9.