Жидов

BIJEDA MEDJU ŽIDOVIMA U POLJSKOJ

f*6*slvo jednog židovskog gradića umire od gladi. Vlasti protiv židovskoga rada i židovske trgovine. ■ ariava, 23. februara (I'TA). Židovski književnik J. Sing e r, koji je nedavno proputovao gradiće oko Lodza, u kojima stanuju Židovi, referisao je u Društvu Židovskih Književnika i Novinara o svojim doživljajima. U svim je gradićima, kojim. je prošao, stradanje Židova i propadanje židovskoga života dostiglo krajnost Strašne je dojmove ponio iz gradića Brzeazin kraj Lodza. Ondje je prije rata živjelo oko 2000 konfekcijonih krojača, danas ih ima svega 1200. Ali tih 1200 ljudi nema nikakove zarade, njihove porodice gladuju. U Brzeszinu će se jedva naći koja židovska kuća, u kojoj se loži. Učitelj u lome gradiću pričao je g. Singeru, da svakoga dana za Jfrijeme obuke nekoliko djece pada u nesvijest od gladi. G. Binger je posjetio nekoje stanove nezaposlenih i našao veći dio porodice bolesne u krevetu. Tjelesa su im bila cd gladi natečena. Desili su se već pojedinačni slučajevi tilusa od gladi, a postoji opravdana bojazan, da će zavladati epidemija. Pučanstvo živi u apatiji, bez nade. G. Singer je apelirao na :*ve prisutne, da ne propuste nijedan dan i da se odmah dadu na sabiranje živeža i odijela za Brzeszin, jer svaki dan stoji novih ljudskih žrtava. jpV arša v a, 23. februara (ITA). Židovski poslanik u Sejmu Wyszlicki primio je brzojavnu obavijest iz Rovna, da tamošnje vlasti ne dozvoljavaju židovskim tvrtkama, da vrše pograničnu trgovinu $ Rusijom. Sve židovske molbe za koncesije su odbijene, a kršćanske tvrtke dobivaju konceneograničeno. Poslanik Wyslicki obratio se ministru unutrašnjih djela, koji ga je uputio ministarstvu trgovine. Ministar trgovine obećao je, da će stvar istražiti. I ako je produkcija duhana nakon uvedenja monopola u Poljskoj porasla, znatno se je u to vrijeme- smanjio broj židovskih duhanskih radnika, jer uprava monopola neprestano otpušta židovske i namješta samo kršćanske radnike. Samo u gradovima Grodno i Bjalistok bilo je ranije uposleno u produkciji duhana 2000 židovskih radnika, a sada ih radi tek 800.

KRIZA U ŽIDOVSKOM PARLAMENTARNOM KLUBU U POLJSKOJ JOŠ NIJE RIJEŠENA

VarSava, 23. februara (ITA). Kriza u klubu žid. parlamentaraca u Poljskoj još nije riješena, jer se pojedine grupe nijtsu mogle sporazumjeti u pitanju izbora predsjednika. Predsjedništvo Vrhovnoga Cijonističkoga Vijeća za Poljsku odlučilo je da održi sjednicu sa svima cijpnist. članovima parlamentarnoga kluba, na kojoj će se stvoriti odluka o lome, koju čc osobu cijonisti kandidirati za predsjednika. Sad se najviše govori o cijonističkoj kandidaturi zastupnika Hartgl asa.

POLJSKA I CIJONIZAM

Mgzt.) Sekcija poljskoga ministarskog vijeća za pitanja!, narodnih manjina bavila se na svojoj posljednjoj sjednici legalizacijom Cijonističke Organizacije, da u Palestini izgradi narodnu domaju, u internacionalnom pogledu potpunoma podupire i da cijonističkom pokretu u Poljskoj ne stavlja nikakove zapreke. Naročito ne priječj vlada organizaciju emigracije i sakupljanja za cijonističke fondove i halučki pokret Legalizacija Cijonističke Organizacije kao političke nije (potrebna, jer ona spada u okvir političkih organizacija, koje ne nrebaju legalizaciju vlade. ■Na istoj sjednici bavila se sekcija prijedloaima židovskoga parlamentarnoga kluba o promjeni zakonskoga nacr|a o obrtu. Konačni zaključci u tom pogledu nijesu još »tvor

Hebrejski dječji vrt u Zagrebu

■ Pred kojih četrnaest mjeseci u povučenoj je tišini trijez• mirnoga nada započeo djelovanje hebrejski, dječji vrt. vošću predsjednika bogoštovne opčflne postala je ona soba općinske lalmud Tore u prizemlju Palmotičeve ulice br. novo stjecište; u historiju te sobe, punu romantike i buke omladinskoga života od dva decenija ušao u jedan nov pojan, pan draži na&vne skladnosti i' čistoće dječje atmosfere. Dječji vrt i to hebrejski. Diskrecija i trezvena sol'idioost, koji * e zapoieo rad 1,3 tom Području u nas, toliko na mah respekta, da se čovjek obuzdava, da nikako ne preterLje i suviše ne buć’, kad. bi ht<q da drugima crta dojmidc. što ih je ponio iz jednostavne sobe, u kobi se uz nam ustaje omladinske biblioteke i Talmnd Tore privuku dra e>tan bijelo oličeni namještaj: stolci, stolčći, klupe, ormarić za .pranje i ormar za igračke, i u kojoj ima c > broj malene djece što se nevezano igra, oblijetajući s W- iu dodu Mirjani« i njenu pomoćnicu. Onda, pred tih 14 mjeseci! zadužila je gospodja Dijana • mano zagrebačko židovstvo time, što je s puno razumijevanja za dalekosežnost dječije odgoje i s neposrednim osjećajem za potrebe hebrejskoga rada medju djecom omoBuula osnutak I uredjenje Oan Hajeladim-a. j Osim predsjedniV bogoštovne opflne. koje je najprije dalo sobu, a onda Htmalo stalnu subvenciju, nije za osnutak hebrejskog dieč■ vrta poradila nijedna naša institucija ili naše društvo M* 1 privatnoga nastojanja, požrtvovnosti i pune odanosti sjuanoj težrfi predstavlja bez sumnje jednu od najvrednijih ■ m na ; k( «e mi u Zagrebu Imamo. Izvana se taj dječji vrt ■ dos : !da - niie čh, io tako važnim i vanrednim _ stisnut ■ edm. sobu - ali kratkotrajan pogled u ono, (što biva u tom ■ .V™K Z l, 0n ° 8 ’ SC gUbi “ tmuši da, iašnje naše ras-3,™ * bhanmosti u najmanju ruku iskreno i puno • CCa S ? U VrtU aTld,eid *ća- Oštrih kazna »ima. Najoštrija je kazna, ,kad tko mord da sjedne na »kiše

iKadol« (veliki stolac) ili ikiad —* a to je najstrašnije ,padne prijetnja) dode Mlirjam, da ne će sjutra snijeti doći u gan. Počesto se dešava, da kote dijete, što po zakonima gana počini neku krivicu odlazi kršom samo na »kiše gadoi«, da ispašta svoj prestupak. DiscSplbia je u ganu posve nutarnja. Nijedno dijete ne osjeća stegu. Dolazila su u gan djeca, što su u početku bila povučena, zaplašenai, vidjelo se očito, da su kotkuće roditelji suviše nervozni i strogi. Za nekoliko dana dZ/jete se promijenilo, postalo vedrije, osjećajući slobodu bez vanjske tvrde stege, a prirrlivši u se atmosferu fskrene discipline, u kojoj svako dijete neposredno u vedrioj duši svojoj znaidc, što se snrje, a što ne valja. U ganu vlada hebrejska rfrječ, hebrejska pjesma, topao j.idovski uzgoj, U početku je za svako dijete problem; pozdrav. Nema »ljubim ruke« i »kisttrhand«, tu se pozdravlja sa »Salom« i daje ruka dodi 1 Mirjam. U početku nijesu neka djeca htjela tako brzo izmiijen ti svoj uobičajeni pozdrav, a cnda ipak pobjedjuje ono zajedničko, što vlada dječjim dušama u ganu i »Salom« se ukorjenio duboko. I još zadugo, možda nikad ne će izaći iz te dubine ž-ivota, što će možda nakon gana, silom prilka, Kći divergentnom linijom, udaljujući se od živoga židovstva One, što dijete dobiva u ganu, ponijet će neodrješivo sobom u život. Svakidašnji se razgovor 1 vode hebrejska. Ali priče i teški prob'em/i, kao što su na primjer Adam i Eva, stvaranje svijeta kad je mala Regina zapitala slušajući dodiru priču, kako je Bog stvorio svijet; »A tko je stvorio Boga?« još dakako ne mogu da se pričaju i rješavaju hebrejski. Ali i to će doći. Doda (tetka) Mirjam je u centru svakog malog člana u ganu. Sto ona kaže, to je sveto. Ali ona ne iskorištuje ovu svoju prevlast, nastojeći?, da dijete ne dolari u konflikt s roditeljem, S da ono, čemu se kotkuće još možda smiju, dijete po.akc prima; i u sebi ustaljuje postepeno, pa da na kraju pobijedi duh, što ga dijete dobiva u ganu i odjednom se u mnogim kućama, gdje se to nikad nije čihvlo, u predvečerje šabata pale svijeće, ne resi božično drvce nego pale hanuka-svijećlce. Sad seli Qan Hajeladim u nove prostorije u zgradi »Makabijeva doma«. Opet je gdja. Dijana Romano bila ona, koja je omogućila uvećanje gana i njegovo dalje uređjenje novim materi dalom prema odgojnom sistemu Marije Montessori, pq kojem se u glavnom radi u našem ganu. U,srijedu, 24. o. mj., poslije podne održala se u dvorani doma purimska priredba hebrejskog dječjeg vrta, ikoju je uveo Čiča Oross s nekoliko pozdravnih riječ. Neopisivo dražesne dječje maske ušle su u dvoranu u oduljoj povorci. Zagor smiješka djece i publike zavladao je poput nekog talasa lijepe, nesmetane radosti, što su je pobudila djeca svojom draži i komikom svojih maska. Da priredba zadobije Siri karakter, sudjelovala su i židovska djeca, koja ne dolaze u gan. AH se jasno moglo razabirati, koja djeca polaze Qan Hajeladim, a koji ne idu u gan. Djeca iz gana ne dadu se smesti Za ni'?: skup majki naokolo dvorane nije značio smetnju. Djeca iz gana igrala su svoje običajne tigre pod vodstvom svoje dode MUrjam i pjevala hebrejske pjesme. Iza toga su nekoji CofSm zabavljali djecu plesom have i Igrom, a potkraj je metež djeco postao sve gušći i ž vlji, dok nijesu došli na red kolači, koji su označivali konac priredbe. Počesto je po koja grupa djece zaplesala uz pratnju glasovira havu s kojim omladincem, prebacujući u trku jednu nožica preko druge. Na kraju, pr odlasku, djeca iz gana nijesu htjela propustiti, da se pojedinačno uz stisak ruke i šalom ne oproste od svoje dode. j Sedamdesctgodišnjica smrti Heinricha Heinea. Pariš, 21. februara (ITA). Povodom sedamđesetegodišnjicc smrti Heinricha Heinea hodočastilo je hiljade Ljudi pjesnikovu grobu na groblju Monmartre. Sva francuska štampa posvetila je tom spomendanu naročite članke i notice. Zastupnik njemačkog poslanstva u Parisu položio je u ime njemačke vlade vijenac na grob pjesnikov. Gradska uprava u Dusseldorfu rodnome gradu Heinricha Heinea, dala mu je prigodom sedamdesetgodišnjcie njegove smrti položiti na grob lovor vijenac s napisom: »Sinu Dusselđprfa, njegov rodni grad«.

INTERVENCIJA CIJONISTIČKE EGZEKUTIVE PROTIV ZABRANE ISELJIVANJA ŽIDOVA IZ PERZIJE U PALESTINU

(Poseban izvještaj »Židova«), London, 23. 11. Povodom vijesti, da je vlada u Teheranu izdala naredjenje, kojim se Židovima u Perziji zabranjuje iseljivanje u Palestinu, posjetio je sekretar političkoga deparlmana Cijonisličke Egzekutive g. Leonhard Ste i n perzijskoga poslanika u Londonu, da mu uruči pritužbu Cijonisličke Organizacije u t,oj stvari. Perzijsko je poslanstvo otposlalo žalbu Cijonisličke Organizacije svojoj vladi u Teheranu, Cijonistička je Organizacija u toj pritužbi obrazložila neodrživost narcdjenja perzijske vlade zbog toga, što je Perzija član Saveza Naroda. Rusija je jedina zemlja, koja ograničuje židovsku emigraciju u Palestinu, ali ona nije član Saveza Naroda. Budući da je Savez Naroda dao Engleskoj mandat nad Palestinom u tome smislu, da se ondje imade izgraditi židovska narodna domaja, to je svaki član Saveza Naroda obvezan da, ako već ne pomaže izgradnju domaje u Palestini, ne uzradi ništa protiv nje.

HEBREJSKA ŠTAMPA U PALESTINI O REORGANIZACIJI SIGURNOSNE SLUŽBE

Jerus o I i m, 22. februara. (ITA). Hebrejska štampa u Erec Jisraelu izražava. svoje nezadovoljstvo zbog demobilizacije britanske žandarmerije i reorganizacije sigurnosne službe pa drži, da bi se u interesu javne sigurnosti bila morala demobilizacija odgoditi na dulje vrijeme. Broj zločina u Zemlji je porasao, reduciranje sigurnosnih organa obodrit će zločince. Štampa dalje protestira protiv toga, što u palestinsko! policiji imade premalo Židova i da se pogranične čete, koje čine sami Arapi i cirkasiri uopće ne primaju Židovi. To je, veli štampa, uvreda za židovski narod.

UDOVA SOL, ROSENBLOOMA DARUJE HEBREJSKOM UNIVERZITETU 500.000 DOLARA

New Yor k, 22. februara (ITA). Udova nedavno preminuloga filantropa i cijonističkoga vodje Sol Rosenblooma, bivšega direktora američkoga Keren Hajesoda darovala je iz ostavine Rosenblooma 500.000 dolara za Hebrejski Univerzitet. Sredstvima toga doprinosa treba da se podigne zgrada, u kojoj će se urediti instituti za židovske studije, administrativni ured i auditorium mazimum. Ta zgrada nosit će ime Sol Rosenblooma. Za slobodnu emigraciju iz Rusije u Palestinu. Riga, 24. februara (ITA), U vezi sa skorim izborima u Sovj. Rusiji objavio je centralni komitej P.oale Cijona manifest, u kojem se traži od sovjetske vlade, da dopusti slobodu emigracije Židova iz Rusije u Palestina

KAD ĆE VELIKA BRITANIJA NAPUSTITI PALESTINSKI MANDAT

London, 23. februara (ITA). Englesko Društvo za Blizi i Srednji Istok povelo je na svojoj glavnoj skupštini diskusiju o mandatarnom sistemu na Srednjem Istoku, Poglavito se je raspravilo pitanje, kad će Velika Britanija moći da položi palestinski mandat i preda upravu zemlje vladi domaćega pučanstva. Mr. H. Wil s o n Harr i s, suraddik »Daily News« rekao je, da se palestinski mandat razlikuje cd ostalih mandata kategorije »A« (Sirija : Irak), odredbom o izgradnji židovske narodne domaje. To je jedna opasnost. Druga je opasnost u tome, št,o pučanstvo nije homogeno. Zbog toga ie vjerojatno, da je vrijeme, kad će Velika Britanija moći napustiti palestinski mandat veo ma daleko, Prof. Arnold Toyn b e e, koji je na Mir.ovnoj Konferenciji u Versaillesu bio vodja sekcije za Srednji Istok kao dijela britanske delegacije, rekao je, da se vladi ne može zamjeriti, što je preuzela mandate nad Palestinom i Irakom; ona je na to bila nagnala, U mirno doba vladala je kod mnogih vlasti tendencija, da steknu simpatije sveukupnog židovstva 1 ako su Židovi u pojedinim zemljama bili lojalni prema svojim vladama. Prvi su Nijemci uznastojali, da židovsku propagandu stave u svoju službu. Američki židovski žurnalisti bili su pozvani u Poljsku, gdje im je prikazano strašno stanje Židova pod carističkim režimom. Židovi čitavoga svijeta bili su protiv carizma. Velika Britanija se trudila zbog toga da Židove predobije za aliirane vlasti. To je dovelo do tle, da je Velika Britanija dobila mandat nad Palestinom, i ako bi bolje bilo, da su Sirija i Palestina ostale sjedinjene pod jednim mandatom. Ali tako se je podijelila arapska zemlja. Utoliko su više Arapi protiv židovskog prodiranja u Palestinu u svrhu izgradnje narodne domaje, U tome je uzrok, da Palestina nije veoma sretna pod engleskim mandatom. Do juna nema sjednica Akcijonoga Komiteja, Berlin, 17. februara (IfTA). Upućeni krugovi saopćili su izvjestitelju 11 A, da su netačne vijesti o sazivu sjednice Akcijonoga Komiteja u mjesecu martu u Jerusolim. Budući da Sokolov i drugi vodije vode akcije u raznim zemljama, a voditi će ih čitavo proljeće, ne će jamačno biti moguće, da se sjednica Akcijonoga Komiteja sazeve prije juna. Nije vjerojatno, da će se sjednica Akcijonog Komiteja održati u Erec Jisraelu. Jichak Griinbaum dolazi u Bukurešt. Poznati židovski političar u Poljskoj, cijonista Jichak Griinbaum ima da ovih dana stigne u Bukarešt. On će ovdje raditi za Keren Hajesod pa će posjetiti sva veća mjesta u zemlji. Američki turistički parobrod u luci Hajle. H a j fa, 21 februara (ITA), Američki parobrod »Republic« sligiao je u luku Hajfe dovezavši 525 turista. Brod je izvjesio cijonistički barjak. Lučka oklast izdala je na to nalog, da se cijonistički barjak ima da skine i nadomjesti britanskom pomorskom zastavom. Austrijska vlada pozdravlja turneju »Hakoaha« po Americi. Beč, 22, februara (ITA). Austrijska je vlada saopćila predsjedništvu športskoga kluba »H ak,o a h«, da sa simpatijama prati namjeru kluba, da podje na turneju po američkim gradovima, U saopćenju vlade spominje se, da je austrijski poslanik u Washingtonu obavijestio vladu, da bi turneja »Hakoaha« po američkim gradovima potpomogla austrijske interese. »Hakoah« će doskora poći na put u Ameriku, kamo su je pozvali savez »ORT«, pa loža Bne Brit i američki sportski Savez. Turneja po američkim gradovima bit će u aprilu.

BKOJ 9.

»ŽIDOV«

3

Upozorenje! Uredi Saveza Cijonista u Kraljevini S. H. S. Povjereništva Keren Kaj e m et Lejisrael a, uredništvo i uprava „Židova" nalaze se od 22. februara u novim prostorijama ILICA 38/1 KAT pa ovamo valja adresirati svu poštu za navedene urede. U prostorijama u Ilici 31 treći sprat, gdje su dosada bili ovi uredi nalaze se sada Savez Židovskih Omladinskih Udruženja, Ahdut Hacofim. i uprava i uredništvo „Gideona".