Жидов

ŽIDOV

Lord Plumer i Arapi

Odgovor Lorda Plumera na memorandum arapske palestinske egzekutive. Šeik Asaad Šukeirl o odnošajima medju palestinskim Arapima i saradnji s vladom. Budžet palestinske vlade. Louls Lipsky o ulozi i zadacima američkih cijonista. Keren Hajesod u Americi. Uspjeh palestinskog drajva.

Vrhovni komesar pobija kritiku arapskih ekstremista i objavljuje reforme. Jer u sol im, 1. marta (ITA). Vrhovni Komesar za Palestinu Lord Plumer primio je odaslanstvo palestinske arapske egzekutive. U svom govoru opširno je govorio o memoranđmbu, koji mu je predala palestinska arapska egzekutiva 13. jOktobra prošle godine. Lord Plumer je izjavio: o prvom dijelu memoranduma, koji sadržaje žalbe protiv mandatarne vlasti i njene politike i protiv mojega predšasnika Sir Herbert Samuela ne može se diskutirati, jer te tužbe ne odgovaraju!: ispravnom tonu. A što se tiče drugoga dijela memoranduma, koji donosi stvarne prijedloge može se da kaže: vlada je sve te prijedloge proučila pa na njih ima da odgovoriš slijedeće: provest će se reforma poljoprivrede na taj način, da će se na mjesto desetine uvesti porez na zemljište. Lokalna industrija pomagat će se što se više može. Vlada će raspisati izbore za gradske uprave. Propis o vjerskim općinama je već objavljen, a doskora će se zakonski urediti i pitanje radništva. Vlada će popraviti luku u Hajfi. Jednako će *e poduzeti mjere u pitanju skrbi za djecu. Naprotiv odbija vlada zahtjev za autonomiju arapskoga školstva. Lord Plumer je završio sv.oj govor; to je u kratkim riječima program vlade u Palestini. Ovaj se program može izvršili samo ako je red u zemlji obezbjedjen. Zbog toga će bili nafjpr eća briga vlade, da obezbijedi mir i red u Zemlji. Svi oni, kop će ometati rad, imat će da snose tešku odgovornost. UMJERENA STRUJA MEDJU ARAPIMA U PALESTINI. Intervju izvjestitelja Jetvrejske Telegrafske Agencije sa šeikom Asaad Šokeirijem. Za saradnjn s vladom. O saradnji sa Židovima. Jerusolim, 2. marta (ITA). Šeik Asaad Šukeiri, jedan od najuglednijih vodja palestinskih Arapa dao je u razgovoru s izvjestiteljem Jevrejske Telegrafske Agencije izjave o raspoloženju, koje vlada medju Arapima u vezi s time, što je vlada anulirala izbore u Vrhovno Vijeće Muslimana u Pao Šeik Asaad Šukeiri bio je ranije generalnim direktorom političkoga ureda sultana Abdul Hamida, a kasnije i član turskoga parlamenta. Za vrijeme rata bio je Veliki Muftija četvrte turske armije. Sada je jedan od vodećih arapskih velikaša u Palestini, a bio je medju .onim arapskim efendijama. s kojima je Sir Herbert Samuel pregovarao o osnivanju Arab A gency. . Seik Asaad Šukeiri rekao je medju ostalim: Razlog čitavome konfliktu o Vrhovnom Muslimanskom Vijeću u Palestini jest u tome, što sadašnji predsjednik toga vijeća, Veliki Muftija! Amin Huseini (Član Huseini porodice, kojoj pripada' i arapske palestinske egzekutive Musa Kazim Paša) nije svojevremeno bio izabran na ispravan način, jer ga nije birao Ulema (vijeće svećenika), nego ga je imenovala Svlada uz povredu zaikona i običaja. Sadašnji muftija nema kvalifikacije, da djeluje kao predsjednik Vrhovnoga Mimlimanskoga Vijeća za Palestinu, Njega je imenovao muftijom Sir Herbert Samuel u maju 1921., kad su se u Palestini desili nemiri, jer se Vrhovni Komesar bio nadao, da će utjeHuseini - porodice uspjeti da utiša borbeno raspoloženje arapskoga pučanstva. Drugi je razlog sadašnjemu konfliktu u tome, Sto propis vlade o Muslimanskom Vrhovnom Vijeću ne uzima u obzir interese muslimanske općine i ne daje općini nikaiovo pravo kontrole nad radom Vjeoa. Fond, koji se u svem islamskom svijetu sakupljao za restauraciju Omarove Mofcje potrošen je, a da se restauracija nije obavila; o«ma nikakove kontrole; sve tužbe u tom pogledu i palestinskoj vladi i kolonijalnom uredu u Londonu ostale su bez uspjfeha. Jedinstveni religijozni, politici i socijalni arapski i® samo onda moguć, ako se na svim stranama napuste osobni motivi. Medjutim u arapskoj egzekutivi nije tako. Najb -ii put za arapsko pučanstvo u Palestini vođi u smjeru saradnje s vladom i to prema jednom programu, koji garanHH interese pučanstva, a da se ne popušta predrasudama o »Ali završio je Seik ne držimo saradnju sa toliko mogućom, jer su ciljevi cijonista upereni dalje, nego što to oni općenito priznavaju. Njihov je konačni da potisnu Arape iz Palestine i da spriječe svaki pokušaj, da se arapske zemlje ujedine. (Ovdje se najbolje vidi, ka■f 1 re zonancu postizava galama revizijonista u arapskom Ured. »Židova«), ■UDŽET PALESTINSKE VLADE ZA GOD. 1925.-1926. ■ Jerusolim, 1. marta (ITA). Budžet palestinske vlade “ 1925,-1926. iznosi 2,166.601 EL. U tom budžetu iznos; stavka britanske žandarmerije u Zemlji 189.247 funti, izdaci za palestinsku policiju predvidjeni su svot.om od

299.775 funti. 223.000 funti predviđeno je kao obrok za isplatu dijela otomanskoga. duga, koji je otpao na Palestinu i na ime isplate ostalih državnih dugova Palestine. * Stavka Školstvo iznosi 106.511 funti, a zdravstva 84.481 funtu. Valja istaknuti, da je Palestina jedina od otomanskih nasljednih zemalja, koja plaća svoj državni dug. AMERIČKI CIJONISTI. Njihova uloga u cionističkom pokretu. New York, 28, februara (ITA), Mr. Louis Lipsky predsjednik američke cijonističke .organizacije održao je jučer na sjednici egzekutive te organizacije govor o sadašnjem stanju u cijomstiokom pokretu i rekao da utjecaj američkih cijonista raste i da se s ovim cijonistima imade računati ka.o s odlučnim faktorom u pokretu. Stanje je u pokretu i u Palestini takovo, da američki cijonisti moraju i u d,oprinošenju za fondove i u duševnom i administratvnom radu stupiti u prednji front. Prvi puta u povijesti američkog cijonizma stavlja mu se zadaća da bude predv.oditeljem. Nažalost se ovdje nijesu odgojile ličnosti za vodje, jer su sve snage bile posvećene nastojanju, da se skupi potreban novac za izgradnju, pa se tako bio zanemario studij problema p.okreta i izgradnje Palestine. Nakon toga razložio je Mr, Lipsky zaključak Cijonističke Egzekutive o preselenju Glavnoga Ureda Keren Hajesoda u Jcnusplim, a zatim je prešao! na pitanje proširenja Jewish Agency, pa je rekao, da danas nema onakovih preduvjeta, kakovih je bilo pred tri godine, kad su započeli pregovori o proširenju Jewish Agency. Zbog današnje konstelacije, moraju se revidirati uvjeti o proširenju Jewish Agency, koja bi imala da se proširi time, što bi necijonisti ušli u .nju. Egzekutiva će ovo pitanje temeljito raspraviti u sjednici, koja če se .održati naredne nedjelje. Dalje je na sjednici američke cijonističke egzekutive govoreno i o nastojanju svjetske organizacije Agudas Jicroel, da, osnuje ogranak u Americi i da tu plagira metode cijonista u sabiranju novaca l . U debati učestvovali tu predsjednik Svjetske Cijonističke Egzekutive g. Nahum Sokolov i pjesnik Hajim Nahman B ja 1 i k. Upravni komitej američkih cijonista ovlašten je da poduzme korake potrebne u toj stvari. Upravni je .odbor podastro sjednici plan o osnutku i uredjenju palestinskoga emigracijonoga biroa u Americi. Taj bi se biro imao osnovati u zajednici sa židovskim američkim savezom »Hias«, koji pomaže i zaštićuje židovske emigrante. Prigodom svojega nedavnoga, boravka u Americi, da naime stvara vezu izmeđju Židova u Evropi i njihovih rodjaka u Americi tako, te bi ovi materijalno pomogli svojim rodjaoima u Evropi da se nasele u Palestini. Upravni komitej i »Hias« već su se sporazumjeli u toj stvari. O tom se je projektu povela odulja diskusija, a na kraju je odlučeno, da se projekt uputi natrag upravnom komiteju na dalji postupak. ZASJEDANJE KEREN HAJESODA U AMERICI. U pet godina sakupljeno je 15 milijuna dolara. 2,800.000 dolara namaknuo je dosada drajv Udruženih Palestinskih Fondova, New York, 28. februara (ITA), pod predsjedanjem gosp. Morrisa Rothenberga održala se je ovdje treća godišnja skupština delegata američkih prinosnika za Keren Hajesod. Bilo je prisutno 300 delegata, koji su zastupali 75.000 prinosnika, Morris Rothenberg otvorio je skupštinu govorom, kojim je prikazao dosadašnji rad Keren Hajesoda u Americi i saopćio, da je u posljednjih pet godina sakupljeno u Udruženim Državama Amerike 15 milijuna dolara za Palestinu i da je Keren Hajesod namaknuo 10 milijuna dolara. Skupštinu su iza toga pozdravili predsjednik Svjetske Cijonist. Egzekutive g. Nahum Sokolov, H. N. Bja 1 i k i dr. Šma rjahu Levin. S mnogo pažnje saslušani su govori predsjednika Udruženih Palest, Fondova dr. Stephen Wise a i blagajnika američkog Keren Hajesoda Hermauna Cohnbeima. Mr. Emanuel Neum a nn, generalni sekretar drajva Udruženih Palestinskih Fondova, saopćio je, da je od 5 milijuna dolara, kop se imadu sakupiti u ovoj godini za potrebe Palestine, sabrano već 2 milijuna i 800.000 dolara. Valja kod toga istaknuti, da je ta suma namaknuta posvema' bez doprinosa bogatih Židova u Americi; Mr. Emanuel Neumann drži da su se bogati Židovi hotice ovako ponijeli i da cijonisti u Americi moraju biti to više prožeti sviješću, da sva odgovornost za izgradnju leži samo na njihovim ramenima i da doprinosi moraju da se prema tome i povise, Dr. Stephen S. Wisc opetovao je ovaj apel rekavši da je sada cijonistima. posvema jasno, da sav teret i čitava odgovornost za namaknuće potrebnog novca leži samo na njima.

U našim danima

Hebrejsko centralno cijonističko glasilo »H a o 1 a m« u Londonu donosi iu svom posljednjem broju ovaj članak g. Feliksa R o s e nbliitha, k.ojem je Cijonistička Egzekutiva povjerila vodstvo »Ijar-akcije«. Organizacijoni odio Cijonističke Egzekutive priposlao nam je taj čla). nak na uvršenje. L Hoće Ji se razložiti smjer, kojim je udarila organizacijo■na politika cijonizma u posljednjim godinama, dao bi se ukratko naznačiti ovako: koncentracija svih malterijalnih energija na izgradnju Palestine. Smirenje vanjskoga fronta stišavanjem političke stranačke borbe izmedju cijonista i necijonista. To bijaše smjer a odredjivahu ga dva. faktora. Jednom je bio uvjetovan snažnim dojmom i utjecajem živoga palestinskog čina na cijonističko mišljenje i osjećanje. Sučelice istinitosti i ipunoći palestinskoga bivanja izblijedila je sadržilna doživljaja galuta. Izgubila je svoju važnost i stupila na drugo mjesto. Važnije od toga rezultata 1 , koji nije nitko namjerice htio, rezultata prirodnoga razvitka, bdio je nešto drugo. Koncentracija na Palestinu bila je odraz i posljedica nužde i volje, da se izgradnja narodne domaje u ovoj generaciji i ako možda ne izvede, a .ono učvrsti i ustali neraizrušivim temeljima'. Cijonistički pokret nije si prije rata stavljao pitanje o vremenu i tempu, a nije ni trebao da si stavlja. Njegovo puno pouzdanje, pa čvrsta vjera u stalan cilj, počivali su baš na vremenskoj neograničenosti njihovih aspekata. Ali brže nego što se itko nadao, našao se cijonizam pred zadaćom, da 1 se u zbilji, praktički afirmira i ta konfrontacija sat stvarnošću suzila je odmah vremenske mjere. Na ovoj generaciji leži zadaća! To bijaše velika misao nove epohe i njenoga vodstva! Ovoj su se misli podredile sve mjere, sav rad. Primat palestinskoga rada 1 nije potisnuo ciojnističke zadaće u galutu, ocijenio ih je šta.više kao veoma važne, ali zemaljska politika i sama kulturna politika ranžirale siu se prema njihovoj neposrednoj vrijednosti za rješenje zadaće ove generacije. Smjelo jurišanje i odvažan zamah, koji trga mnoge za sobom, treba daj najvrednije energije skrenu u jedan, palestinski smjer. Tako nije postao značajkom ove epohe Keren Hajesod, nego njenu karakteristiku čini isključivost kojom je on zavladao svim cijomstičkim životom. Simbol je te epohe, da Bjalik, kao) propagandist Keren Hajesoda putuje prško mora, da Židovima u Americi govori ,o Palestini. Smirenje vanjskoga fronta, prestanak političke stranačke borbe izmedju cijonista i necijonista bijahu samo posljedica ove koncentracije svih energija na kolonizaciju i izgradnju. Izvrši li se u ovoj generaciji odlučan čin cijonizma, bio bi duševni dobitak političke borbe sa starijom generacijom necijonista manje važan nego praktična korist njihove pripomoći u djelu izgradnje. Neutralizacija Keren Hajesoda upotrebom njegovih sredstava isključivo za kolonizaciju i konstitucionalnim osiguranjem neutralnih organa vodstva trebala je da stvori mir, simpatije, da pribavi pripomoć, a proširenje Jewish Agcncy trebalo bi da takovu suradnju zapečati. Miroljubivost cijonista, bolje reći njihova sklonost miru, nije dakako mogla bili veća nego u necijonista. Nitko nije mogao dosada, a ne treba ni u budućnosti sumnjati u to, da će cijonisti po pravilima najbolje mačevalačke škole parirati svaku smetnju, svako nečisto nadmetavanjc i svaki napadaj. I svi ostali organizacijoni i financijalno politički prijedlozi te epohe polazili su odatle, da se u ovim godinama izgradnje ■aora podržavati mir, što se više može. Oni, što su pobijali neutralizaciju Keren Hajesoda, govorili su, da se i za posve cajonističke fondove mogu dobiti necijonisti'čki prilozi: zasigurno su pretpostavljali, da uzduh ne bi bio ispunjen buk jm uzbudjene stranačke borbe. I ideja svjetskoga kongresa govori 0 sadržajno ograničenom sporazumu ,o praktičkim palestinskim pitanjima. Razni projekti o zajmu računali su i računaju s time, da će židovske općine i korporacije u galutu preuzeti jamstvo za amortizaciju palestinskoga zajma. Ukratko: tkogod je imao pred očima oilj većega cijonizma, übrzane izgradnje, rješenja historiokih zadaća cijonizma u ograničenom, uskom vremenskom periodu, mislio je u bilo kojoj formi na sporazum sa što širim! krugovima necijonističkoga dijela Židova, na sporazum o Palestini. n. Izabrala se kojagod forma ekstenzivne politi k e, u svakom ćemo slučaju bili pred jednom dilemom: praktička potreba ekstenzivnosti sukobljuje se s pozivom za idejnim intenzitetom, težnjom, koja je cijonističkom pokretu prirodjena 1 srasla s njegovom tradicijom. Nužno se taj konflikt očituje u periodičkim krizama. »Mjesec Cijonističke Organizacije« je uvod epohe, u koj.oj će se ozbiljno i ustrajno preduzeti uvijek nužnim smatrani pokušaj da se ukloni ova napetost. To, i ništa drugo, misli apel Egzekutive, kad kaže: »Vrijeme je, da budemo svijesni sebe i da si dozovemo u svijest vrela naše snage«. Disciplinirana, jedinstvena i jaka organizacija je osnovka svake cijonističke politike, a naročito palestinocentričke. Organizacija je intenziviranjem rada za Palestinu što je poglavito zasluga Keren Hajesoda stekla mnogo. Život cijoniste u galutu obogatio se revolucionarnom

Poštarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA .ŽIDOV- STOJI: GODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE D 50.-*, ČETVRTGODIŠNJE D 25.—. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM Cjeniku. plativo i utuŽIVO U ŽAGREBU. - BROJ ČEK. RAĆUKA UPRAVE .ŽIDOV JE 33.831.

GODINA X.

ZAGREB, 5. marta 192*. 19. adara 568«.

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV« IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA** NALAZE SE ZAGREB. ILICA 31./111. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

BROJ 10.