Жидов

idejom i činom maasera. Ideja osobne obveze na cijonistički čin konkretno! se odrazila u halucjjutu i u prema prijašnjim peorijpdataa nešto u svom razvitku zaostaloj hebraizaciji omladine. Propaganda je pokazivala sve bolje perspektive. Cionistička samosvijest ispunila se ponosom zbog zaista velikih djeda. Poslala je slobodnija i šira nego što je bila u ono vrijeme, kad je bila opravdana samo ponosnim posjedom ispravne spoznaje. To i ranogošta dnugo je stečeno, ali uspjesi se nijesu postigli bez gubitakai Vjeruje li se ozbiljno, da se Erec Jisrael ne može izgraditi bez jake organizacije onih, koji nijesu tek tangirani idejom renesanse židovskoga čovještva nego su njome sasvim prožeti, ne valja zaboraviti, da takova organizacija ne može postojati, a da ne bude svijesna svoje naročitosti i svoje specijalne vrijednosti ppsvuda, pa i usred palestinofdske okoline. Ali se ne može zanijekati, da se politikom sporazuma i suradnje mogu granice, barem za vidik velike mase, lako izbrisati. Zbog toga znači jačanje organizacije: ograničenje njenoga duševnoga posjeda prema necijonističkom i protucijonističkom ispovijedanju, diskusija, duševna rasprava s necijonističkim svijetom, izgrađivanje cionističke naročitosti, jačanje cijonista u vjeri i spoznaji cionističkoga nauka. Ima za veliku političku organizaciju pored sredstava samoodgoje i stalne obnove energija i momenal, kojeg ne smije da se odrekne, jer bi inače pala u agoniju; a taj je momenat: propaganda, što se neprestano bori za istinu, prikupljanje i definitivne odluke drugih ljudi. Odvajkada je ova propaganda nama ppdjednako pouk i ustaljivanje naših pristalica. Propaganda u ovom najboljem smislu, s dvostrukim frontom prema umitri i prema vani, nije se mogla savršeno razviti na području politike sporazuma. Ona treba vlastito, prostorno odredjeno područje, U drugu ruku nije istina, da se duševna rasprava i duhovno razgraničenje može da predoči samo u niskim oblicima običajne politike medjustranačke borbe. Ta je borba najudobnija, ali ne jedina i najbolja forma razgraničenja. Jačanje organizacije znači dalje; Podržavanje i jačanje or ga niz ato rn e svijesti! jedinstva. CiljonistiSka Organizacija podvrgnuta je u sve jačoj mjeri djelovanju procesa diferenciranja, koji uvjetuju gospodarski i kulturni zakoni. U Palestini se ova defirencijacija do nekog stepena nadaje samim razvitkom. Opasnost obzir.om na svijest jedinstva je ondje zbog toga slabija, što su prostorna koncentracija, jednako na sva ramena podijeljeni pritisak političkih problema i opasnosti, nadsvodjenje pojedinačnih i raznih ekonomskih interesa, koji se sukobijuju, višim gospodarskim interesom cjeline, konačno i mcdjusobna ekonomska ovisnost, uvijek uspješni korektiv protiv pretjeranog razilaženja grupa. Ipak ostaje produbljenje pr.otivština interesa, prije svega njegov refleks na galut, stalnim ugroženjem organizatorne egzistencije i organizatornoga jedinstva cionističkoga društva. Opasnost je u galutu veća nego u Palestini, jer životu u galutu manjka onaj korektiv, koji se nadaje konstantnim zajedništvom političkih i ekonoskih zadaća cjeline, čitave zajednice, Protivnosti se lako mogu dijalektički zaoštriti udaljujući se od zbilje. Ovo trošenje snage u nutarnjim političkim raspravama šteti svijest o onim elementima ideje, koji su zajednički svim cijonističkm grupama, a dalje dosljedno i jedinstvenost i udarnu snagu samih finanoijalnih akcija. Cijonističku je Organizaciju dosada poštedila sudbina svih interteritorijalnih pokreta i uopće velikih stranaka; nije bilo secesija ili odvajanja većaga stida. I ako ni sada naša .organizacija nije ugrožena u tom pogledu, i ako nema akutne .opasnosti raspada, ipak ne treba da budemo slijepi, pa da ne vidimo simptome bolesnoga disocijativnoga procesa, koji se u posljednje vrijeme množe. Ovdje može već da pomogne i samospoznaja, ali u ovom pogledu može da vamredno djeluje »življenje propagandističkog interesa, uklonjenje predodžbe, da je propagandistička misija Cijonističke Organizacije i njezinih grupa završena. Jer ovo ožvljcnje volje za potpunom propagandom, što, osvaja čitavog čovjeka bilo bi vjerojatno povezano pojav.om, da su se u isti čas potisnule nutarnje političke protivštine u galutu, budući da bi svaka grupa opet postala više svijesnom propagandističke vrijednosti druge grupe za razne slojeve židovstva. Jačanje organizacije znači prije svega održanje cijonističkoga idealizma u njegovoj iskonskoj čistoći. Saraoosvještenje i navraćanje vodećih ličnosti pokreta, radu aktiviranje njihovih etski važnih i duševno stvaralačkih snaga, U tome smislu ovisi dakako jačanje organizacije u velikoj mjeri o faktorima, koji, kao elementi »pokreta« stoje izvan domašaja organizatorno tehničkoga bivanja, pa se ne mogu zahvatiti »akcijama«. »Mjesec Cijonističke Organizacije« ne može u tom pogledu biti više nego pokuišaj, da postanemo svijesni vječne i nužne diference izmedju organizacije i pokreta', izmedju zbilje i duha, i da je spoznajom i osvještenjem toliko svladamo, koliko se to empirički može. 1 . 111. Ovaj članak ne će da parafrazira poziv Egzekutive ili ida iscrpno prikaže, što ima übuduće biti program i sadržina cionističkoga organizatornoga rada. Kad bi takov.ošta htio da bude, morala bi se da kaže još koja riječ o problemima oijonisličkog omladinskog pokreta i hebrejskoga kulturnoga rada) o vodstvu i vodjenima i! o koječem drugom. Mi smo se u toj vezi pozabavili pozitivnom važnosti akcije, koju je uvela Egzekutiva, da pokažemo, što ta akcija ne smije da bude. Ona ne znači odvraćanje od palestinocentričkoga smjera politike p.osljednjih godina. Ne znači biieg od teškog truda i odgovornosti dnevnoga rada Keren Haješoda u svjetlije sfere idealistike, odriješene od empiričkih zahtjeva, nužde i nesavršenosti zbilje i čak u tamne sfere politizirajućc agilnosti. Ona znači prije svega: skupljanje snaga za veliku i presudnu zadaću ove generacije. Jer Palestina može da se izgradi samo u skoroj budućnosti, u ovo vrijeme, u naše dane

Felbc Roscnbliith.

PRIMICI KEREN HAJESODA U JANUARU

Prinosi za Keren Hajesod iznosili su u mjesecu januaru ove godine svega 33.021 funtu- Ova je svota takodjer ispod predvidjene mjesečne kvote, koju traži budžet izgradnje, koji je prihvatio prošli Cijonistički Kongres u Beču, Same Udružene Države dale su 20.112 funti. Kanada je dala 2.060 funti. Slijede Njemačka sa 1662 funte pa Rumunjska 1421 funtu, Engleska 1200 funti) Poljska 1091 funtu, a zatim Holandija, Čehoslovačka, Braizilija, Letska itd, Jugoslavija se ne nalazi u tom iskazu primitaka Glavnoga Ureda Keren Hajesoda za mjesec janur. »Ziko« objavljuje specificiranu tabelu ukupnih primitaka Keren Hajesoda do kraja 1925. Svega je Keren Hajesod do konca 1925. dobio 2,144.371 funtu. Najviše su dakako dale Udružene Države (1,291,092 funte). Jugoslavija je prema toj tabela dala do kraja godine 1925. svega 6782 funte i to u godini 1921—1842 funte; 1922—1397 L; 1923—1342 L; 1924 1499 L i 1925—702 funte. ŽIDOVI U RUMUNJSKOJ, Općinski izbori u Rumunjskoj. Židovi u opoziciji. Pokret za sjedinjenjem svih Židova u Rumunjskoj. (ITA). Još uvijek kolaju razne vijesti o rezultatu općinskih izbora u Rumunjskoj. Zna se lačno, da je u svim onim općinama, gdje vlada nije mogla spriječiti opoziciju da preda listinu, vladina, liberalna stranka doživjela poraz. U samom Bukareštu dobila je zajednička opozicijona listina 16.328 glasova a vladina listina svega 7328. Sličan je rezultat izbora u pokrajinskim gradovima Jassy, Cluj, Temešvaru, Ccrnauti (Černovice), Kišinjev itd, U svim krajevima zemlje glasovali su Židovi gotovo isključivo za opoziciju. Židovska štampa je istaknula, da vlada ne poduzima ništa ozbiljna, da spriječi izgrede protiv Židova; poboljšanje prilika može da donese samo pobjeda opozicije, Medjutim vlada neprestano lansira u inozemstvo vijesti o sv.ojoj pobjedi na izborima. Informacije dpozicijonih novina i nekih velikih evropskih listova govore o vanrednoj pobjedi opozicije. Ako je opozicija zaista pobjedila, onda se s pravom očekuje skora demisija Bratianuove vlade, ali kraj zamršenih političkih prilika i kraj utjecaja mnogih zakulisnih elemenata u današnjoj Rumunjskoj, lako se može vjerovati da bi se opozicija mogla prevariti iščekivajući skori odlazak Bratianua s vlasti. Dodje li, kako se kombinira, na vladu general Avarescu i to kao premier koalicije Nacionalne i Seljačke Stranke, bila bi ta ; konstelacija povoljna i za Židove u Rumunjskoj. * Bukarešt, 2. marta (ITA). Ovdje se je osnovao Židovski Nar.odni Klub, kojemu je svrha da poradi oko sjedinjavanja svih Židova u Rumunjskoj, Klub je objavio apel Židovima stare Rumunjske u kojem se ističe da u novim rumunjskim povindjama živi ideja okupljanja Židova u zajednički tabor ida su Židovi Regata (stare Rumunjske) bili dosada suviše rezervirani prema toj ideji. Sjedinjenje jc Židova obzirom na stanje u zemlji veoma nuž n 6, Klub najavljuje da će stupiti u pregovore sa žid. organizacijama u Erdelju, Bukovini l i Besarabiji. SEFARDI U CARIGRADU IZJAVLJUJU LOJALNOST ŠPANIJI. Hajka turske! štampe. Carigrad, 1, marta (ITA). Pred nekoliko dana izjavilo je na svom naročitom sastanku 300 sefardskih Židova u Carigradu lojalnost Španiji, spominjući doba boravka njihovih predja u Španiji. Carigradska štampa našla je u tome povod svojoj hajci protiv sefardskih Židova u Turskoj, kojima predbacuje da su nelojalni prema Turskoj pa. da zbog toga ne mogu tražiti gradjanska prava. Kampanja štampe uzbunila je veoma židovsko pučanstvo u Carigradu. Veliki Rabin u Carigradu Hajim Bejarano Efendi posjetio je carigradskog guvernera i izjavio mu ispred židovskog pučanstva u Carigradu da je ono ogorčeno zbog neopravdane i pretjerane hajke turske štampe. Židovska djeca u Sovjetskoj Rusiji traže hebrejske škole, Moskva, 28. februara (ITA). Centralni' Komitej za pitanja narodnih manjina primio je u posljednje vrijeme mnogobrojne peticije dječjih grupa, u kojima se traži dopuštenje, da se mogu .otvoriti škole, u kojima će biti nastavni jezik hebrejski. Petenti navode, da je hebrejski njihov materinji jezik i da zbog toga imadu zakonsko pravo da traže osnutak hebrejskih škola. Židovski komunistički list »Stern« obara se protiv takovih dopuštenja i drži, da su molbe krivotvorene, da su pisane jednim rukopisom i da su hebrejske riječi pisane po novoj jidiš .ortografiji, na temelju čega se može konstatovati da petenti ne znadu dobro hebrejski. 6.100 židovskih porodica prijavilo se u tjedan dana za poljoprivredno naseljivanje. Jevrejska telegrafska agencija već je ranije javila da su u vremenu od 15—20. januara o. g. unijelo u Ukrajini 4,600 židovskih porodica u listine poljoprivrednih naseljenika. Prema autentičnim vijestima koje je dobila »Komzet« (vladina komisija za poljoprivredno naseljivanje Židova) unijelo se u tom tjednu u poljoprivredne listine 6.100 židovskih porodica. Kad se objavilo prvo saopćenje nijesu još bili stigli izvještaji iz 11 đistrikta, u kojima se, kako se kasnije ispostavilo, upisalo u vremenu od 15—20 januara 1497 porodica. Ustav republike Libanon. Komisija koja ima izraditi nacrt ustava za provinciju Libanon, svršila je svoj rad. Prema nacrtu ustava bit će francusko mandatarno područje Libanon republika sa dva ustavna tijela, komorom i senatom. Schocken u Palestini. Član financijalnoiga i gospodarskoga vijeća Cijonist. Egzekutive gosp. S, Scho'cken, stigao je u Palestinu.

Naseljivanje industrijskih radnika u Palestini

Š’hunat Ovdim. Plan radničkih naselja, Š’hunat Ovđim, vrtnih kolonija, što se imadu izgradit« u blizini* gradova za radničke porodice, tretira, se u, posljednje vrijeme u mjerodavnim krugovima naročito u vezi s kolonizatornim planom u Emeik Ako, u blizini'Hajte, koja se sve više razvija. Jedan od naših odlučnih stručnjaka na području nacijonalne kolonizacije dr. A rt Granovski iz Jerusolima, od koga je prošle godine Izašla knjiga o zemljišnom problemu u Palestini, objavio je nedavno oveći članak o pitanju S’hunot Ovdim. Ovdje ' donosimo taj interesantan članak u pokraćenom opsegu. Već se nekoliko godina raspravlja u Palestini, osobito medju) radništvom, o pitanju Š’hunat Ovditna, kao o jednom od najaktualnijih problema izgradnje. Ali otvo se pitanje ne tiče samo radništva, već cjelokupne židjovske zajedrrce Ereca. Ono je sveopći, eminentno važan gospodarski, i nacijonalni problem. Š’hunat Ovdirrf vrtni grad SU vrtno selo ima zadaću, da stvori zdrave 4 normalne životne prilike za radno pučanstvoi. Za njeno osnivanje iiima da se kupi u blizini grada površina zemlje za naseljem l ;« kojih 1000 1 otoSteljk Svaku, porodica dobiva parcelu od I—2 dunamia, koja mora dostajati, da se podigne vlastita kućica i uredi vrt za voće ;i povrće, što će da pokrije vlastite potrebe. U tom se naselju treba; osobito pobrinuti za javne trgove, niasade i dječja igrališta. Dašto da se fstvaraju gradske prilike, ali koje ne smiju poći putem »starog grada« nego treba da se što vage približe seoskom duhu života usred prirode. Oviaj oblik daje mnoge prednosti: u gospodarskom i socijalnom pogledu znači temeljitu promjenu, budući da se stvaraju normalne i jeftine stambene prilike. Svaki dolazi u posjed vlastite kuće, koja, pa bala kako mu drago malena, znači veliki napredak prema gradskim stanovima. Za gradnju kuće treba se radnicima dati neke olakšice kredita. Jedan će dio kapitjala, potrebnog za gradnju, morati sam naseljenih nabaviti. Ali za ostatak od kojih 60 —70% mora mu se nabaviti« uz povoljne uvjete kredit na Mpotekarnu garanciju. Tad bi se mogao onaj novac, što se inače neproduktivno izdaje za stanarinu u lošem gradskom stanu, mogao investirati u vlastitu kuću. Zdravstveno došla bi obitelj u neuporedlivio bolje prilike. Nema prekomjerno natrpanih prostorija, a lima mnogo zraka i svijetla. U vlastitom će vrtu uađliti naseljenih —i a u prvom redu neuposleni članovi njegove porodice. Ovaj rad ne će samo fizički dobro djelovati na ljude, nego će bitß i od gospodarstvene vrijednosti; porodica će namiriti potrebu na povrću 9 voću plodinama vlastitim radom obradjivanoga vrta, može se baviti peradarstvom, poslije, dok se stanje) popravi, može kupiti S kravu. Iza nekog vremena može tako daleko napredovati, da veliki dio svojih potreba pokrije vlastitom zemljoradnjom. To može mnogo doprinijeti poboljšanju gospodarskog položaja radnika. On ne će biti kalo dosele izvrgnut 'svakoj krizi i u r tolikoj ' mjeri ovisan o vanjskim prilikama. On će takodjer, lakše pretrpjeti periodu nezaposlenosti, koja ne poštedjuje gotovo nijednog radnika Erec Jisraela, budući da u svojem posjedu ima stanovitu pričuvu, koja ga svakako čuva od najgore bijede. > Psihološki će S’hunat OvdSm kod radnika mnogo ojačati osjećaj sigurnosti 1S .prirasiosti zemlji. Koncentracija njegovih sila na izgradnju vlastitog udjela, na stvaranje doma za sebe 3 obitelj, kojim će u starosti biti osiguran, osnažit će njegov osjećaj povezanosti sa zemljom. Njegova će se djeca odgajati u atmosferi) rada; i u uskoj vezi s prirodotm On se nalazi u miljeu, koji je) njemu srodan, koji ima zajedničke interese, zajedničke ciljeve. Zadružne uredbe radništva, bile one gospodarske ili kulturne prirode, moći će u ovom jednovito sastavljenom miljeu lakše uspijevati. Volja za štednjom, a i mogućnost se štednje pojedinacai olakšava, što ne koristi samo pojedincu, već i zajednici, budući da se takc povećava židovski imetak u zemlji. S na c 1 j on a Inog gledišta znači Š’hunat Ovdim stvaranje zadruge usko sa zemljom povezanih ljudi, i to ljudi, koji svojim radom dolaze u neposrednu l vezu s očinskom zemljom. Takodjer za one elemente, koji se u gradu naseljavaju — 1 a ovtih je najveći broj novouseljerih moraju se stvoriti pogodnosti, koje će ih približiti duhu zemlje >i njegovoj te njima omogućiti život rada u zdravim, normalnim prilikama. Već se sada može u Erec Jisraelu zapaziti jaz izmedju židovskog sela i. židovskog grada, koji se i i dana u dan povećava. Stvaranje dvaju različitih svije tova čega se ovdje moramo bojati, je bez sumnje nacijonalna opasnost. Š’hunat Ovdim je možda zato pozvana, da ovaj jaz premosti, da približi židovski grajd židovskom selu, te da ih oboje sveže u jednu radnu zajednicu. Š’hunat Ovdim bi se mogla' smatrati’, međjustadijem izmedju židovskog grada i židovskog sela. Novi život zahtijeva od Židova, koji dolaze iz galuta, promjenu načina života i p r i b liilž e n j e prirodi. Naseljenje u Š’hunal Ovdim stajat će mnogo manje, nego jedno čisto gospodarstveno naseljenije, jer ne iziskuje stručno obrazovanje ili gospodarsku pripravu, te je podesna i za ljude, koji su gospodarski povezani s gradom. lzgradnja je Š’hunat Ovdima zacijelo lakša od izgradnje gospodarstvenog naselja, budući da će nabava za gradnju kuće potrebnog kapitala bilo sa strane učesnika, bilo putem kredita poći lako za rukom. Obzirom na spomenuto podaje Š’hunat Ovdim mogućnost naseljenja mnogo stotina, a možda i mnogo hiljada iradničkUi obitelji godišnje. Na taj se način otvaraju široke perspektive: mogućnosti naseljivanja u masama, übrzanje procesa izgrad-

2

»ŽIDOV«

BROJ 10.