Жидов

e, stvaranje kompaktnih židovskih naslejničkih predjela kram i lakšim načinom. 1 agrarno je politički stvaranje S’hunat Ovdim od velike linosti. Novi centri, koji nastaju « okolici grada, mogu nogo doprinijeti oterećenju grada, normaliziranju stanbemih ilika, pojeftinjenju najamnine i jreftinoćf cijena zemlji. Oni ; biti rezervoar, koji će preuzeti one, kcii ne nalaze mjesta gradu. Bit naše gradske agrarne politike mora Iti baš u tome, da okruži grad židovskim našeima. S’hunat se Ovdim smije osnovati samo na nacijomalom tlu. lo ne proizlazi samo iz toga, što elementi, koji se iseljuju u S’hunat Ovdim, ne posjeduju dostatna sredstva, da astitim novcem osvoje zemljište. Isključenje privatog posjeda u Š’hunat Ovdim najbolje je jamstvo, da,'se ;ć jednom S’hunat Ovdim dani karakter —■, t. j. karakter rtnog grada ne će promijeniti, pa makar da i raztak grada uveća vrijednost zemljišta S’hunat Ovdim: oneogučuje se špekulacija zemljom i time promjena veličine ircela i načina, gradnje, nestajanje vrtova i t. d. na štetu rtno-gradskog karaktera naselja, kao vrtnoga grada. Praksa je ovakovoga pokreta za izgradnjom vrtnih gra>va u Engleskog lil Njemačkoj pokazala., da je oblik zaiedndč>g posjeda; s dugogodišnjim zakupnini praivom najpodesniji ilik zemljišnog posjeda i za vrtni grad. Zato se S’hunot Ovm moraju osnivati isključivo na nacijonalnom zemljištu.

KONFERENCIJA UČITELJA U PALESTINI

Pred kraće vrijeme održala se je u Tel Aviivu konferena palestinskih učitelja. Berahjahu je referirao o poloju i stanju učiteljstva i o njihovom snošaju spram Giijonist. zekutive. Istaknuo je da palest. učiteljstvo otklanja zaučke Asefat Hamvharim u pogledu učitelja. Govoreno je dalje o panzijonom fondu, o »Ocar Hamoreu« i kulturnom 4u učitelja. Zaključeno je da se požuri sa otvorenjem pedaškpg fakulteta, kako je to već od kuratoišja univerze u rusolimu zaključeno. Treba da se organiziraju općenita prevanja o odgoji i pedagogiji za učitelje i roditelje. Budući je u Odgojnom Deparlmentu Cijonist. Egzekutive rad, ga vodi tek jedna osoba, veoma polagan, to palest. učijstvo pozdravlja namjeru Cijonist. Egzekutive da se sazove seban Vaad. U komitej za preispitivanje .odgojnog pitanja u lestini, koji se sastoji od izaslanika Cijonist. Egzekutive, ad Leuradja i učiteljstva, izabrano je 6 osoba.

ZAKON O ŽIDOVSKIM OPĆINAMA U PALESTINI

Jerusolim, 28. februara (ITA). Službeni list palestin: vlade donio je pred neki dan odredbu vlade ,o uredjenju rskih općina u Palestini. Na temelju te općenite odredbe ašten je Vrhovni Komesar, da u danoj prilici izda specijalpropjs o poziciji- židovskih općina u Palestini. U odredbi koja ima općeniti karakter ustanovljeno je da vjerske općine juridičke osobe i da imadu ]j r a v o orezovanja. Ali njihove su funkcije ograničene sam na religijozno područje.

tDr. Lurje inspektor palestinskih srednjih škola. Cijonističkai Egzekutiva imenovala je dr, Luriju inspekm svih srednjih škola, koje su pod njenom kompetencii jednoga dijela osnovnih škola, a da time nije postao om Departmana za odgoju kod eijon, Palest. Egzekutive. (Ziko)

Jubilej dr. Artura Ruppina

I Prvoga marta navršio je dr. Artur Ruppin pedeset goHa svoga, života. Skromni naturel dr. Ruppina čini, da' se o ■lovoj ličnosti ne govori onoliko-, kak,o bi zaslužio i po ■joj predanosti ideji, snazi svoga intelekta, bogatstvu svoznanja a ponajpače po zaslugama koje je stekao kao ■ < i kormilar palestinske izgradnje. Djelo je dir. Artura bez sumnje epohalno. Kad je počeo l da utječe na izPalestine, mahom se je zaveo sistem i uvela jednoBB't u dotada rasparčanu židovsku t. j. cijonističku koloniPalestine. HDr, Artur Ruppin rodio se 1. marta 1876. u Raviču, Poznanja, u kraju dakle, koji je onda još pripadao Nakon što je apsolvirao srednju školu prešao l je u zvanje. Tu se Ruppin nije izgubio u jednostranosti duha, nego se je imafući vanredan žedj za znanjem |B r oko područje interesa l samostalno naobražavao. Na kraju v i trgovinu, pa se upiše na čuveno sveučilište u Halle. nije koncentrovao na studij jedne odredjene struke, se baivio raznim znanostima. Ipak lje najviše interesa za prirodne i socijološke znanosti. Novac za studij, ■ si je uštedio l u zvanju, doskora se primakao kraju, ali mu ispravno priznanje njegovih sposobnosti. Njegova c ajna radnja »D arwinizam i socijalne znano■ - donijela mu je nagradu sveučilišta u J e ni, koja je iz:i 300 mirnodobskih maraka. Redovito je završio svoj i sociološki studij, apsolvirajući usto' i filozofiju. je doktor filozofije i odvjetnik bez doktorske titule). 1902. postao je odvjetnikom u Magdeburgu. I tu mu interes nije bio koncentriran na zvanje nego na priVV znanstveni studij, naročito l nacijom aTn e-e kon o■Be i statistike, pa je medju ostalim istraživao i so[ prilike Židova. U vezi s time učestvovao je u radu uženja za statistiku Židova« (koje je 1903. •o dr, Nossig), pa je 1904. preuzeo znanstveno vod°ga udruženja u berlinskom uredu za statistiku Židova. ‘ u tom svojstvu sve je više upoznavao suvremeno sladova, pa je već 1904, izdao svoju vanrednu knjigu »ŽS-1 sadašnjici« (Die Juden der Gegenwart). Adolf Bohm a je ova knjiga bila kao neki »Entree billet« Ruppina u f

praktično djelovanje na židovskom području. Kao upravitelj »Ureda za statistiku Židova« reorganizirao je i izgradio taj ured naročito izdavanjem »Časopisa za demografiju i statistiku Židova«. Godine 1911. izašlo je nadopunjeno i posve preradjeno drugo izdanje djela »Židovi u sadašnjici«. Dok je u prvom izdanju bio još skeptičan obzirom na kolonizaoijone mogućnosti Palestine u drugom jc izdanju prikazao »cijomizam kao prirodjenu reakciju židovske životne volje, protiv negativnih disparantnih tendenca-, a kao cilj označio je stvaranje kristalizacijone srži, s poljoprivredom kao ekonomskom bazom i hebrejskim kao nacijonalirim jezikom«. (Adolf Bohm). Godine 1907. pošao je Ruppin u Palestinu da u samoj zemlji prouči prilike. Rezultat njegova studija bila je ponajprije odlična brošira «G ospodarsko stanje Židova u Palestini«. U toj je broširi sabrao sve dojmove, kritikova© upravu Rothschildove kolonizacije i predložio čitav plam za sistematizaciju palestinske izgradnje. Povrativši se u Evropu predložio je Cionističkoj Organizaciji, da mu povjeri vodstvo Palestinskoga Ureda, koji treba urediti i da usto valja osnovati jedan institut (Palestine Land Development Company) za kupovanje, amelioraciju i parcelaciju zemljišta i da Keren Kajemet mora da dade zajam od 300.000 franaka gradjevnoj zadruzi Ahuzat Bajit, da se omogući izgradnja Tel Aviva, Predsjednik Cijon, Organizacije David Wolfs 0 1 h n pristao je na to i godine 1908, pošao je dr. Ruppin zajedno s dr, Jakobom Thonom natrag u Palestinu. ITu je preuzeo l vodstvo novo osnovanoga Palestinskoga Ureda i zapoičeo l periodu sistematskoga rada Cijonističke Organizacije u Palestini. O njegovome radu u Palestini govori nedavno izašla knjiga »Poljoprivredna kolonizacija Cijonističke Organizacije u Palest ini« (vidi o tom »Židov« br. 3 god. X.), Rad dr. Ruppina morao je svladati mnoge zapreke, ali je kraj svih teškoća uspio da stvori nešto veličajno. Naročito se dr. Ruppin zalagao za poljoprivrednu kolonizaciju radnika, haluca, ali je stvarno i promišljeno isticao potrebu kolonizacije ljudi s vlastitim sredstvima. Oko Palestinskoga Ureda u Jafi koncentrirala se sva kolonizatorna djelatnost, koja je u ono vrijeme bila još dovoljno ograničena. Godine 1917., za vrijeme rata protjerao je tadašnji turški komesar u Palestini Kemal Paša Ruppina iz Palestine i ako je Ruppin bio njemački, dakle saveznički državljanin. Kemal Paša nije htio iz naročitih razloga trpjeti uza se tako odlič-

noga poznavaoca prilika u zemlji i kpd sve palestinske inteligencije priznatoga autoriteta, Ruppin je smio da ostane u Carigradu. Tu je vodio organizaciju pripomoćnoga rada za Palestinu i u teškim prilikama morao bez znanja vlasti obavljati novčane manipulacije, da novac sabran u inozemstvu nekako dovede u Palestinu, Za ta; trud i lični riziko nagradili su ga ljudi oko jerusolimskog dnevnika »Doar Hajom« ružnom klevetom, zbog koje ih je Ruppin tužio sudu. Kraj svega kompliciranoga rada uspio je Ruppin da izvrši nalog Kemal Paše, da napiše djelo o Siriji, Ovaj nalog pribavio je Ruppinu pristup ui sve javne instance tadašnje Turske. I već iste godine izašlo je djelo Ruppina: »Sirija kao gospodar sko područje«, do danas najbolja knjiga o tom predmetu. U toj se knjizi tretira i Palestina, kap dio tadašnje turske Sirije. Ova knjiga je vanredno bogata statističkim materijalom i obasiže oko 400 stranica. Nakon rata vratio se dr. Ruppin u Palestinu ii preuzeo vodstvo kolonizacijonoga rada Cijonističke Organizacije. Godine 1919, izdao je djelo »Izgradnja Erec Jisraela«. Ponajprije je bio članom »Cijonističke Komisije«, koje su odmah nakon rata bile odaslane u Zemlju. Godine 1920. izabran je dr, Ruppin u Egzekutivu Cijonističke Organizacije, kojoj je ostao članom sve 'do godine 1925. Palestinski Ured u Jafi pretvorio se u kolonizacijom! odio Cijonističke Egzekutive sa sjedištem u Jerusolimu. U zimi godine 1923.—24. bio je dr. Ruppin zajedno s dr. Weizmannora u Americi, gdje je imao zadaću da u krugovima američkih Židova, koje je Weizmann predobLo za Palestinu, prikaže ekonomske prilike u Zemlji, te mogućnosti i potrebe njene izgradnje. Uz njegovu saradnju utanačen je u Americi tačan plan o dobavi kapitala za izgradnju Erec Jisraela. Prije nego što se dr. Ruppin povukao na neko vrijeme s poprišta službene ličnosti i napustio' mjesto u Egzekutivi još je izradio sve stvarne osnovke i putokaz načinu, po kojem bi se mogla da ostvari misao o velik,om zajmu za izgradnju Erec Jisraela. Sad se Ruppin odrekao službenoga angažmana, koji ga je više priječio, da radi onako, kako bi po njegovom mišljenju valjalo, nego što mu je koristio, pa se posvećuje tihome znanstvenome radu. On i dalje suradjuje u Palestini i Egzekutiva se koristi tom njegovom suradnjom. Dr. Ruppin boravi stalno u Palestini. g, n.

POLJOPRIVREDA U PALESTINI

»Nir«, organizacija zemljoradničkih naselja. Palestinska štampa u posljednje je vrijeme puna članaka o planu organizacije »Nir«, koja bi imala biti skupnom organizacijom svih zemljoradničkih naselja. Dok su dosada Savez poljoprivrednih radnika i njegovo vodstvo, Merkaz Haklai bili samo strukovna reprezentacija zemljoradnika, trebala bi organizacija »Nir« biti pravnim vlasnikom sveg posjeda kvuca i mošava, ukoliko taj posjed ne sastoji od imovine Keren Kajemeta. Kuće, mrtvi i živi inventar trebali bi da predju u vlasništvo društva »Nir«, Prema Keren Kajemetu i Keren Hajes.odu nastupa »Nir« kao primac i dužnik zemljišnih i kokmizacijonih kredita, Keren Hajesod i Keren Kajemet bi prema tome zaključivali ugovore s društvom »Nir«, a ne s pojedinim kvucama i mošavima, a »Nir« bi sam uredjivao specijalne odnose s pojedinim kvucama i naseljima. Utjecaj Hevrat Ovdim, centralnoga saveza za sva gradska i seoska radnička poduzeća bio bi osiguran time, što bi Hevrat Ovdim imala 50% utemeljiteljnih akcija. Protiv toga plana ustao je osnivač mpšava Naha 1 a 1, Eliezer Jof f e u dnevniku »Davar«, Na članak Eliezera Joffea nadovezala se živa r interesantna, diskusjia. U narednom »Palestinskom prilogu« donijet ćemo prikaz te diskusije.

ŽIDOVI U NEW-YORKU TREBA DA U AKCIJI JOINTA NAMAKNU 4 MILIJUNA DOLARA

N e w-Y o rlk, 28. februara (ITA). Na konferenciji, koja se je ovdje održala u vezi s pripomoćnira đrajvom JOINTA za 15 milijuna dolara izjavio je Mr. David A. Br.ovvn, da Židovi New-Yorka u tom drajvu treba da dadu 4 milijuna dolara. Apel o tome objavit će se ovih dana. Mr. Felix M. War b u r g informirao je konferencu, da je prema uprav,o stiglim izvještajima stanje u Istočnoj Evropi, naročito u Poljskoj i Besarabiji gore nego što je bilo u najstrašnije vrijeme rata. Ako Židovi u New-Yorku ne namaknu 4 milijuna dolara, koji se od njih traže, nastale bi prilike kakovih ne pamti židovska historija. • Gospodi Felix M. Warburgu i Louis Marshallu povjerena je organizacija kampanje u New-Yorku.

OPOZICIJA I IJAR AKCIJA

{Posebni izvještaj »Židovu«), U pismu koje je odaslalo Cionističkoj Egzekutivi u Londonu »Udruženje radikalnih cijonista«, a koje su u ime frakcije potpisali dr. Maks Soloweitschik i dr. Nahum Goldmann vele radikalni cijonisti; »Proklamaciju Egzekutive o Ijar akciji smatramo početkom konzekventnoga i sistematskoga rada za oživijenje organizacije i držimo, da je poduzimanje toga rada najpreči zahtjev momentane cijonističke situacije. Mi ćemo vam svim našim snagama pomoći u toj akciji i izričito ćemo pozvati sve naše prijatelje, da se stave u službu te akcije. Nadamo se, da ce »Mjesec Cijonističke Organizacije« biti početak epohe jedne zaista renesanse našega pokreta«, ,

POLJSKI MINISTAR ZA PROSVJETU STANISLAV GRABSKI O KRIZI U ŽIDOVSKOM PARLAMENTARNOM KLUBU

Varšava, 28. februara (ITA). Poljski ministar za prosvjetu Stanislav Grab s k i, jedan ,od učesnika kod stvaranja poljsko židovskoga sporazuma ustvrdio je u razgovoru s dopisnikom lista »Nowy Kurier Polskie« ( o krizi u židovskom parlamentarnom klubu i o ostvarenju poljsko židovskoga sporazuma, da ,on može dokazati, da je vlada izvršila svoje obveze iz toga utanačenja sa židovskim parlamcntaroima i nabrojio, što je sve vlada učinila na području školstva i uredjedja židovskih općina, kojima je. ostavljena potpuna autonomija. Sto se tiče pitanja numerus claususa rekao je ministar, da se o njemu u onim dvanaest tačkama utanačenja ne govori. »Ipak sajn prije upisivanja na visoke škole razaslao svim senatima tih visokih škola posebni cirkular, u kojemu se obrazlaže i upućuje, da se ograničenje upisa potrebno zbog gospodarskih razloga ne smije provoditi po diferenciji rasa ili religije. Židovski politici tvrde tek sada, kad su poželi uspjeh, da realna korist utanačenja mnogo ne vrijedi. To treba da bude mementom svima onima, koji se zalažu za dalje pregovaranje sa židovskim politicima«. Izjave ministra prosvjete i njegov memento sada, prije sjednice židovskog parlamentarnog kluba, na kojoj treba da se iznova l odrede smjernice židovskoj politici, mnogo se komentiraju u političkim krugovima. U židovskim krugovima vanredno se čude izjavama ministra o tome, da je vlada već izvršila sporazum. Drži se, dal bi to imalo značiti, da se Židovi nemaju više čemu nadati od vlade.

j '!jV ar£a v a, 1, marta. (ITA). U krugovima židovskih poslanika i senatora vlada velika uzbudjenost zbog objavljenih izjava ministra prosvjete Grabskoga o poljs-ko-židovskom sporazumu i numerus claususu. Prikazivanje ministra Grabskog kao da pitanje numerus claususa nije uzeto u obzir u utanačenju i da ,ono, što je vlada dosada učinila, ima da bude izvršenje svih obveza vlade iz utanačenja, smatra se u krugovima židovski)* parlamentaraca znakom, da vlada uopće ne misli ozbiljno izvršiti židovske postulate. Na posljednjoj sjednici očitovalo se je raspoloženje, koje pokazuje da će klub doskora preći u o p,o z i c i j u. Tek neki poslanici Mizrahija i predstavnici Agude u klubu htjeli bi da zasada zauzmu stav očekivanja. Odluka će pasti na narednoj sjednici kluba na kojoj ima da se izabere i predsjedništvo kluba. U pitanju osobe, koja bi se imala izabrati predsjednikom kluba, nema jedinstva. Dr. Leon Reich predsjednik Cijonističke Organizacije u Istočnoj Galiciji, Lavov, 28. februara (ITA). Dr. Leon Reich, koji je nedavno demisionira.o na mjestu predsjednika židovskoga parlamentarnoga kluba u poljskpme Sejmu i istupio iz Vrhovnoga Cionističkoga Vijeća za Poljsku, Izabran je predsjednikom Cijonističke Organizacije za Istočnu Galiciju,

Izgredi ruskih seljaka zbog kolonizacije Židova. Iz Rige se javlja, da su seljaci sela Krivorog u sovjetskoj Ukrajini počinili izgrede protiv židovskih naseljenika, koje je ovdje naselila sovjetska vlada na području od 2000 desjalina. Navodno su Židovi napali židovske koloniste i tražili da im vrate zemljište. Vijest kaže dalje, da su vladine čete svladale seljake i uvele red i da je vlada zabranila štampi da donosi vijesti o tom dogadjaju.

TEROJ 10.

»ŽIDOV.

3

Pretplatnicima „Židova"! Umoljavaju se svi pretplatnici „Židova" koji joi nijesu obnovili pretplatu za god. 1926., a žele i dalje primati list, da bezodvlačno doznače pretplatu, jer će im se inače obustaviti dostava „Židova".