Жидов

(Nastavak vijesti iz Jugoslavije), tiče od dugogodišnjega predsjednika osječke Hevre Kadišc g. Samuela Kastenbauma, koji je tijekom god na upravo mladenačkom ustrajnošću utirao put za osnutak toga doma. Nadrabin g. dr. Simon U n g a r u nizu je propovijedi dokazivao J evrejiima potrebu osnutka doma za nemoćne. Do sada je potpisan iznos od 164.681 dinara, a uplaćenoj je od toga 53.751, dinar. Li jednom proglasu za dom kaže se, da je ollj osnutka doma, da svakli Jevrejin dade svoj doprinos iz moralne potrebe prema siromašnima i ostavljenima, jer treba da je ugodna socijalna dužnost činiti dobro. Akcija če uspjeti samo onda, ako bude svaki ina i najmanji darovatelj uvjeren, da svoj'm darom donosi novi kamen za gradnju doma.

SARAJEVO Hamii« asar. Glavne skupštine. Oko gradnje sefardskog hrama. Iz društava Ovogodišnji Hamiša asar bišvat bio je u Sarajevu kao i svake godine u raznim društvima i krugovima lijepo proslavljen. Napose; je omladina (»Ahdut Hacofim«, »Žid. Omi, Kolo«, »Bar-Kohba« i »Poale Cijpn«) lijepo proslavila taj blagdan palestinskog proljeća zgodno udešenim priredbama. A i sarajevski židovski klubovi »Union« i »Jevie jski klub« priredili su prigodna sijela, k,oja su protekla u ugodnom i vedrom raspoloženju. Oba su klubu priredila posebne zabavice i za djecu.

U zadnje vrijeme zaredaše se glavne skupštine mnogih sarajevskih židovskih društava. Sefardska »H e v r a K e d o š a« imala je svoju glavnu skupštinu na kojoj je tajnik g. dr. S. P i n t o održao tajnički referat i razložio rad uprave u prošloj godini. Spomenuo ;c medju ostalim dovršenje ogradjivanja sefardskoga gr.oblja te posvetu nove mrtvačnice. U posljednje tri godine isplaćeno je na ime duga za ogradu hrama 150.000 D. Provedena je parcelacija groblja i uredjen je registar. Upravi je uspjelo da razne dosadanje male uštanove, koje su se bavile sa sahranjivanjem, sjedini u »Hevri Kedošd«. Spominje da je od 1500 članova sef, općine tek 300 upisano u H. K. Sa »Poale Cijon,om« došlo je do sporazuma glede sahrane siromašnih članova pokojnika toga društva. G, Josef Kajon održao je blagajnički izvještaj iz kojeg proizlazi da je prihod H. K. u godinama 1923.—25. iznosio 353.001.20 Din, a rashod 346.960 Din. Nakon govora g. nadrabina dr. M. Levia izabran je novi odbor kojem stoji na čelu kao predsjednik g. Jozef Hajim Finci, te potpredsjednik g. dr, S. P i n t o. Sredinom ovoga mjeseca održalo je ugledno Jevrej, pjev. društvo »Lira« svoju redovitu glavnu skupštinu uz veoma dobar odziv članstva i uz prisustvovanje izaslanika raznih žid. korporacija i društava. Iz tajničkog izvještaja, koji je držao g. David B a r u c h proizlazi da je društvo doduše prošle godine proživljavalo razne krize, ali sve su prebrodjene i društvo ojačano stupa pred glavnu skupštinu. U prošloj godini reorganizovan je pjevački zbor. »Lira« je sudjelovala kod proslave 1000-godišnjice hrvatskoga kraljevstva u Sarajevu i tom prilikom odlikovana je lovor vjencem, »Lira« je zajedno sa Srp. pjev. društvom »Sloga« pripremila teren za prvi kongres Saveza jugoslav, pjev. društava, te priredila delegatima svečani banket. U novembru održan je uspjeli koncerat u zajednici sa »Slogom«, sudjelovalo se kod Makabejske svečanosti M. C, 0., proslave društava »Mizgav Ladah« i Jevr. ašken. gospoj. društva i kod raznih drugih zgoda. Pjevalo se je i u hramu. Priredjena su mnogobrojna sijela te reduta. Rad »Lire« mnogo je pripomogla i Jevr, sef. općina. Uslijed .ostavke dirigenta g. Koste Travnja popunilo se je tio mjesto vrsnim muzičarem g. Bajcem, prof. muzičke škole. Blagajnički izvještaj p,odnio je g. Rafael H. Alijas, a izvještaj o društvenoj arhivi g. Albert M. Gaon, Arhiv posjeduje sada 48’ partitura na hebrejskom, 90 na srpsko-hrvatskom, a 24 partitura na stranim jezicima- Zbog velikih zasluga za društvo imenovan je dosadašnji dirigent g. Košta Travanj začasnim dirigentom, a zaključeno mu je predati svečanu diplomu i dar. Nakon govora gg. dr, Jakoba Kajona i dr. Vite Rajona izabrana je nova društvena uprava na čelu sa g. ikom Finciem, Zbog predstojeće proslave 25-godišnjice opstanka društva ušla su u odbor medju ostalim i svi dosadašnji predsjednici društva. Opća je želja da se »Lira« u novoj jubilarnoj godini što bplje izgradi da bi u svakom pogledu mogla da posvema vrši svoju lijepu i važnu ulogu, koju treba da ima ne samo u Sarajevu i Bosni, nego da bude uzor i ostalim našim pjevačkim društvima u našoj državi, ♦ Predradnje oko gradnje novoga sefards koga hrama primiču se, kako izgleda, krajm Uklonjene su i zadnje neprilike glede zemljišta pa će se početkom marta moči već početi gradnjom. Budući da su se troškovi okp izgradnje hrama pokazali previsoki, to se pristupilo pretresivanju da se izvedba pojeftini. To je i učinjeno te uštednja iznosi 2 milijuna dinara. ♦ »Židovsko Omladinsko Kolo. uspješno je završilo ciklus predavanja iz židovske historije, te priredjuje sada svake nedjelje predavanja sa raznih područja. »Glorija« i Bar-Kohba« priredili su i ove godine svoje zabave, koje su

posvema lijepo uspjelo. Prosvjetna društva »La Benevolencija« i »Glorija« nastavila su svoja zajednička narodna predavanja, te je nedavno g. dr. Moric Papo držao poučno predavanje o temi: »Nasljedne bolesti s osobitim obzirom na Jcvreje«. Agilno židovsko društvo »Ahdus«, čije se članstvo u glavnom rekrulifa ,od Židova što su se uselili iz Poljske i Rusije priredilo je svoju uspjelu zabavu na kojoj se davao igrokaz «Batlen» od N, Rakova u 4 čina na jidišu. Pred kraće vrijeme održao je u »Ahdusu« g. dr. A, Benan veoma poučno i interesantno predavanje o jevrejskoj priči i legendi. ZAGREB. Otvorenje »Makabijevog Doma«. Posvelno slovo g, rabina dr. Gavre Schwarza i svečani govor g. .potpredsjednika zagrebačke bogoštovne opčine di 4. Lavoslavai šika. Gosp. rabin dr. Gavro Schvčarz učestvujući u posveti »Makabijevoga doma«, dne 20. februara održao je lijepi govor, u kojem je najprije povukao paralelu izmedju epohe nacionalnoga osvještivanja za ere Makabejaca i današnje peri ode židovske narodne povijesti. Ono je doba iz historije obilježeno ustrajnim narodnim osvještivanjem, borbom protiv tudljinskih utjecaja, koja je branila i potpirivala narodnu svijest, čuvala religiju i jezik žid, naroda, sve što čini njegovu osebujnost. Ta je borba urodila uspjehom. Galutsko je židovstvo napaćeno zapalo u svojoj mitrašnjosti u letargiju, a spolja je zahujao vihor mržnje i neprijateljstva, A nakraju opet iz l bija duh osvještenja, duh svijesne i Uspravne afirmacije svega osebujnog. Val pomladjepja prolazi židovstvom * kao njegovi plodovi javljaju se mnoga židovska društva, koja se posvećuju uzgoju fizički zdravog židovskog naraštaja. U tim društvima, učvršćuje se disciplina i stvaraju ispravni karakteri i tako daje pojedincima ispravna i snažna osnovica za život, obilježena, poštenjem i zdravom etikom. Krivo je takovošta nazivati onda separacijom. Etički ciljevi nisu nikada štetni. »Makabi« ulazi u svoj lijepi dom rekao je dalje g. dr. Schwarz sagrađjen požrlvovnošću mnogih. I ovom zgodom, vršeći zadaću posvete, molim Svevišnjega, da ovaj dom uzme pod svoje ©krilje, da upravi svoj blagoslovili pogled na sve nastojanje, što se sabire u toj zgradi, u korist židovstva, na čast i našem gfadu i domovini. Amen«. Iza dr, Schv/arza uzeo je riječ potpredsjednik Izraelitske bogoštovne općine g. dr. Lavoslav Š i k, da zamjenjujući predsjednika općine g. dr. Hugu Kona, koji je bio zvanićno zapriječen, održi svečano slovo. Govor g. dr. Šika donosimo nešto pokraćeno: Svečani zbore! Bilo bi najumjesnije, kad bih ja opetovao one krasne riječi, kojima je g. dr. Hugo Kon u predsjedništvu izraelitske bogoštovne opčine prijedlog glede prinosa opčine za gradnju d« ma i polučio prihvat ove, za uzvišene svrhe tek čedne, ali za naše općinske prilike velike svote od 120.000 dinara. U ovakovom času, kad doživljnjemo važnu daljnju etapu u našem židovskom narodnom radu, nije moguće opetovati misli i riječi druge osobe, pa bilo to i iskrena prijatelja, samog dra. Huge Kona, čovjeka, koji imade, mogu za se ponosom reći, isti nazor i isti pogled prema problemima židovstva kao i ja. Neka mi bude dozvoljeno, da stoga bez osobite priprave iznesem neke misli o našoj omladini, a napose o jednoj njezinoj najjačoj afirmaciji u nas o »Makabiju«. Davno, već pred dvije tisuće godina, značilo je ovo inie

u našem narodu ne samo borce za narodnu i državnu sloj du, već nas Makabejci sjećaju onog doba našeg naroda, j da smo i mi živjeli svojim naravnim životom, imali svoj zj. odnošaj prema zemlji, koja je bila naša, ćutjeli smo i osjeć prirodu i uživali u njioj. Slavili smo poput ostalih naroda dan probudijena p, Ijcća, procvata prvih pupaka na drveću, dozrijevanja p n plodina, dan žetve i dan berbe samo što su k;od nas dani; osim simfaolijskog i vjerskog imali još i narodno znaj nje. Naši mladići i naše djevojke, da, cijeli narod, doh je j u svojoj domaji, znao je pjevanjem, igrom i plesom očuvat prvotno značenje tih sretnih veselih dana. Izgubili smo zemlju, razoren je hram, nestalo je domaje. rasuti smo po cijeloj zemlji, potišteni, povučeni smo bili uske tamne zidine geta. Učeni dr. Samuel Rappaport je almanaku čemautske »Emuna« sjajno prikazao, kako se je to doba sasvim izmjerio značaj sjećanja na Makabejce. N, kada sasvim narodna slava, nacijonalno borbene sadri;, uspomena na one junake, koji su svoj narod oslobodili ispj tudjeg jarma, kasnije se zaboravila ostao je tek kult nekog vi likog božjeg čuda, da je svjetiljka, sa malo ulja mogla goij osam dana. To je bilo sve, što je ostalo da podsjeća . »čudo, koje se je zbilo za vrijeme Matitjahu i njegovih sinj va«, ta čak i imena Makabejaca su se zaboravila. Nestalo je u židovskom narodu ispravnoga spomena j najljepše njegovo herojsko vrijeme nestalo je čak i jevrejski spisa tek preko grčkih i sirskih spisa, iz Josipona, onoj slabog ekscerpta djela Josephusa Flaviusa, Židovi su na ijj maku srednjeg vijeka dobili neke tamne vijesti, da »u i oj nekad, za vrijeme Makabejaca, obrane Jerusolima, i Bari Kohbe bili narod junaka, narod, koji je volio umrijeti, ned li biti robom. Nestalo je heroizma u našem zvaničnom židovstvu a narod nije zaboravio cijeniti snagu, nije propustio povrata! prirodi. Naša najljepša jcvrejska legenda, priča o Golemu, kair nam, da je visoki rabin Jehuda L6w ben Bezalel umio stvoriti biće, koje je bilo neodoljive snage i stavilo svoje sile i obranu židovstva. Tako je narod osjeća« potrebu, da i ona neizmjerna učenost i pobožnost, koju on pripisuje prašku rabinu nadje agregat u tjelesnpj moći. Hasidizam, ovaj čudotvorni cvijet našeg vjerskog i narodnog misticizma, koji je nastao u vrijeme naše najveće potištenosti, našao je isto tak,« neko zbliženje s prirodom, je dnako dubokim tamnim šumama, kao i igrom, veseljem i radošću. Ali potpunoma sm,o se tek vratili tradicijama Makabejaca, kad je nastao, kad je uskrisio naš židovski narodni pokret, kad je sve više rasla ljubav Palestini, Naš veliki narodni vodja, nezaboravni đr. Theodor Hcn označio je cilj svoga života riječima; da će njegov« djelo uspjeti, da će mu trud roditi plodom, kad sirotinjska, mlade; židovska postane snažna i muževna, kad od dječarca našej postane ponosan, snažan Židov. Čemu trebaju židovski gombači?, pitao je odmah u po četku modernog crjonističkog pokreta, narodni poslanik dr Arthur Mah 1 e r kod osnutka židovskog gomhalaokog dmš tva u Beču i odgovor je bio, da se nadje harmonija duše tijela, da se ne posvećuje samo, kao kroz sva ta stoljeća u galutu, jedino i isključivo pažnja duhu, mozgu, već jednake jača i tijelo, a time osvježava intelekt. Židovskoj omladri treba tjelesne snage i veselja, jer nju čeka težak put, trud uzlaza na vanredne strmine. Neizrecivo je velika zasluga Julija K 6 ni ga, koji je svo jim marom, svojim radom omogućio taj dom. (dugotrajno. opetovano odobravanje i pljesak). Zagrebačka bogoštovna općina, postoji u svojoj novo ponovljenoj eri, već preko sto godina. Bilo je u njoj boga tih, vrlo uplivndh članova, nu nijedan nije učinio ono, Sto ji učinio gospodin Konig, da svojoj instituciji proslavi vlastit dom, da joj dade tako faktično prilike za daljnji uspješni rad Značajno je u ostalom, da i ona druga naša ‘židovski institucija, koja jednako gradi kamen d« kamena, , koja i< podignula svoju vlastitu kuću tamo na obalama modrog Ja orana, opet radi za omladinu. Tako zagrebačko židovstvo pu nim pouzdanjem gleda u svoju budućnost, vidi svoju židovski omladinu. Zadaća »Makahtja« je uzvišena! Ne radi se tu za nas sa mo o gombalačkom društvu jer starodrevni Makabim si se nekad u Cezareji i u gradovima Dekaprplisa, borili prrot grčkim olimpijskim igrama, proti igrama u rimskoj areni. Mi želimo, da naše društvo bude židovsko i tražimo, «h bude uvijek nosilac onih židovskih ideja, koje su ga zvale i život i učinile velikim. Kao Sto je židovstvo grada Zagreba dio privrednog i so cijalnog ambijenta tog grada, tako je i Makabi dio etički snage sveoprčeg pokreta u fizičkom i psihološkom ozdravlja nju građa i države, p>a smo uvjereni, da će se našem napretki veseliti i svaki pravi iskreni čovjek, bio Hrvat, Srbin ii: Slovenac. (Sveoprie odobravanje). Izraelitska bogoštovna općina mora sa velikim zadovolj stvom i zahvalnošću konstatirati, da će se u loj velebno dvorani obdržavati na blagdane njezino bogoslužje. Ovaj čc »Makabijev dom« biti sastajalište općine naše 1 budućnost te općine, gdje popmšta jednostavan prelaz oC

6

»ŽIDOV«

BROJ, lp

SPECTRUM d. d. ■ng. Kopista, nubskr i Krstić Tvornice ogledala i brusione stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBLJANA Kukovićcva ul. 23. Banatska ni. 2. Desatičina ul. 39 Medvedova u. g < Zrcalno staklo - Portalno staklo - Mašinsko staklo 5-6 mm - Ogledala u svim veličinama j oblicima - BrUŠene ploCe - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi - Fin ogledala.