Жидов

Vjesnik Saveza Žid. Oml. Udruženja

s ZA SLET I PROTIV NJEGA. Primaklo se proljeće, a s njime uza sve ostale ljepote i onaj čas, kad vodstvo omladine ima da stvori odluku a sletu. Nekad se pitalo; gdje će biti slet, kada i kako će biti U posljednje se godine svaki puta sve ozbiljnije pitalo; hoće li biti slet? Slet je bez sumnje nekad bio nadasve snažan doživljaj za sve učesnike, i starije i mladje. Poslije je i on postao žrtvom rutinijerstva; samo za najmladje, najnaivnije učesnike i za one, koji su u znoju lica svoga i napinjući sve nerve i svu duševnu snagu kušali da udare omladini smjer rada samo za te naivčine (jedne zbog mladenačke neiskusnosti, druge zbog njihova abnormnoga ustrojstva) mogao je slet i do danas da ostane stvar snažna, veličajna i duboka. Kad pomislim na 16—18 dana, to jest na šest dosad proživljenih sletova, u meni se prije svega, prije svih lijepih i gorkih uspomena budi osjećaj koncentriranoga života, zgrnute snage, koja je nekad eksplodirala u pozitivnom, a nekad bogme i u negativnom smjeru. Ali taj, je smjer bio odredjen situacijom općega cijonizma ili našega pokreta, a naše u dubini, originalno naše bijaše energija, koja je nabijala čitavu sletsku atmosferu posebnim elektricitetom, koja je uzrokovala mnoge gluposti, da ipak ostane čista, visoka i sveta. Veliko je naprosto samo okupljanje omladine; oni satovi, kad se pred glavnim kvartirom javljaju grupe, da se odavle rasprše u stanove, i da se po tom opet skupe na priredbama i na vijećanjima. Golemi su oni časovi, kad se u dvorani, još čas prije mirnoj, neinteresiranoj, pojavi gibanje: s govornice je riječ prodrla u srce omladine, da ih barem na čas poveže u doživljaju Jedinstva. Nema naknade za te momente. Naša omladina nema druge prilike, da ovako intenzivno osjeti svoje i da se čitava preda težnji za ostvarenjem ciljeva, koje joj nameću njeni vodje. A omladina u cjelini treba takvih doživljaja, da joji dadu snage za rad. Židovskoga osjećaja ona imade, ali je u nas’neizrecivo teško ostvariti sve ono, što osjećamo potrebnim. Stoga treba ovakovih momenata, koji mogu omladini da ucijepe koncentriranu dozu svijesti, volje, zanosa i elana. Bez njih bi omladina morala naskoro da zapane u neizlječivo mrtvilo, ako ne nadjemo drugo štogod, što bi bilo potrebno da je uvijek iznova potiče na rad. Bilo bi doibro, kad bismo našli nešto takovo. Jer ima dosta rafcloga, koji govore protiv sleta. Prije svega: p l omalo slabi prava privlačivost sleta; slet postaje zgodna prilika za zabavu i razonodu. Nitko ne može da ima ma: što protiv toga. Pa ako se tkogod nađje da psuje pr.otiv ono malo ilirta i milovanja, koje je neuklonivi pratilac ovakovih golemih sastanaka nema mu pomoći. U te sletske dane, kad omladina hoće da bude slobodna, nesputana, nekonvencionalna, kad hoće da se iživi omladinski, da ne okiva svoju ćud i nagone u te dane prirodno mora da se ispolji i njena potreba za razumijevanjem i za ljubavi, koja u obične dane nužno ostaje kod prevelike česti nezadovoljena, A naša omladina, napose u provinciji, nalazi na tako malo drugarstva, rzumijevanja i ljubavi, da je slet za nju pravo oslobodjerije. Treba tako malo u te neobične dane, pa da se duše nadju u harmoniji. Možda nigdje i nikad nije ljubav tako čista i jednostavna, kao u sletskim danima, kad su duše i onako spremne da budu lijepe i dobre, Protiv takve sletske ljubavi ne može da bude prigovora. Mi koji smo je doživjeli, možemo da za nju svjedočimo, Nešta je drugo važnije. Čitava priredba sleta pomalo postaje nesavremena. Oni najbolji, koji zapravo čine srž pokreta, ne mogu na sletu da steknu poticaja, k.oji im trebaju. Nije samo slučaj da je Ahdut Hacofim za vrijeme osječkoga sleta imao kemp ua Bleds'kom jezeru i da je za vodje slet većma smetnja, negoli izvor energije. Naš cilj nije riječ, manifestacija i velike priredbe. Mi hoćemo odgojni rad. I još više; aiko je cilj naš odgoja za hebrejsku radnu Palestinu, onda je veliki slet samo gubitak novca, vremena i snage. Onda je dosta, da se omladinski vodje sastanu gdjegod na vijećanju; da se naprave logori, koji će nas i bez ikakovih govora većma približiti prirodi, radu i Palestini nego što to mogu i najljepše riječi na sletu. Zasad je to utopija. jer cilj savezne omladine naprosto nije odgoja za Palestinu i jer čitav njen društveni rad nije priprava ni za ovakav« logorski život kroz nedjelju ili mje-

sec dana, a kamoli za život radnika u Palestini. Naša omladina od najveće česti ne misli uopće ozbiljno na izvršenje svoga programa, koje bi samo po sebi donijelo promjenu dosadašnjih oblika saveznoga života, da učini nepotrebnim priredbu skupih sletova, mjestp kojih ha došli logori i sastanci vodj a. Zbog toga je potrebno, da se još jedamput napravi slet. Na njemu treba da se zaista ispplje sve struje omladine, treba da se još jedamput promotre sadašnji rezultati i da se odredi put. Za uspjeh sleta nema bojazni: može da se na njemu raspane SŽOU u dva tabora, a može da se čvrsto poveže u jednovitu cjelinu; važno je da znamo na čemu smo. O pitanju, o kojemu će se možda sukobiti struje, bit će još govora. Zasad sam,o ovo: treba odlučiti, hoće ii SŽOU, biti palestinocentrički ili ne će, jer današnje stanje nema mnogo smisla. Do te će odluke stajati, hoće U Ahdut Hacofim, oficijelna savezna jezgra, u punoj mjeri m,oći da utiče na omladinu ili će izaći iz SŽOU, da nšimo njega odgaja omladinu za Palestinu, dok će SŽOU ostati doduše po programu zacijelo cijonistička, ali po radu galutocentrička omladinska organizacija. Spram toga pitanja gubi se važnost problema, koji je najzgodniji oblik saveznoga vodstva itd. Sve su to pitanja manjega značaja, a bitn,o je, hoće li omladina čitava koračati put Palestine ili će se programatski ustaliti pravo stanje stvari, da je samo jedan dio omladine spreman da konzekventno provede cijonistil&ki program, dok se drugi dio ne brine mnogo za njegovo izvršenje. Prema lome će i oblik ovaj puta morati da bude čedniji (i bez obzira na teško privredno stanje!); mjesto velikih priredaba bit će ozbiljna vijećanja. Konkretne prijedloge o izvedbi sleta, napose o eventualnoj saradnji ili nesara4nji s Makabi-okrugom imat će da odredi vodstvo saslušavši mišljenje omladine, Wiirzburg, u februaru 1926. Cvi Rothmiiller. RAD U SAVEZNIM UDRUŽENJIMA. Karlovac. KŽO. Predsjednik KŽO h. Djuka R ein e r izbivati će momentalno nekoliko mjeseci iz Karlovca, te ga zamjenjuje Zora Mattersdorfer, Rad je omladine uglavnom ostao isti kao i prije odlaska predsjednika. Radi se u grupama, uči se kolonizacija prema knjizi Cvi Rothmiillera i Palestinografija. Osobito se mnogo pažnje posvećuje djeci. Priredjeno je uspjelo Purimsko sijelo. Križevci; Križcvac se opet počinje buditi. Rad se većinom kreće oko jedne grupe koja je osnovana inicijativom i uputama h. Joela Rosenbenga, koji je pred mjesec dana bio posjetio udruženje. Priredjuju u zajednici s Gospojinskim društvom »Purimsku priredbu«. Šekelsku će akciju provesti omladina. Uči se jevrejski kod g rabina dr. Engla. •Požega: ŽOU »Hagibor«, Hagibor radi u diletantskoj sekciji, koja po svim znacima, što ih odonud dobivamo, dobro napreduje. Otvoriše zatim kurs o jevrejskoj glazbi, o čemu talkodjer .obdržavaju predavanja. »Hagibor« moli Misrad, da objavi, da ue dopisi za ŽGU Hagibor imaju slati na adicsu: Zdenko Brod, Trgoprcmel, Slav, Požega Sarajevo; Židovsko Omladinsko Kolo u Sarajevu, kako nam javlja, intenzivno radi. Omladinsko Kolo, potaknulo je gg. dr. Mpric Levia i dr, Wessel da u Kolu održe nekoliko predavanja o Jevrejskoj historiji. Sada. se drži ciklus predavanja iz nacijonalne higijene. Predaje dt, Moric Papo, Sama su predavanja vrlo dobro posjećena, te ih slušaoci prate živim interesom. Poslije predavanja slijedi obično živa debata. Omladinsko Kolo je opet počelo raditi u pjevačkoj sekciji, koje je vodstvo preuzeo g. prof. Suzin. Pjevaju se pjesme jevrejskih i drugih kompozitora. Na nedjeljnim se sastancima tretiralo često i pitanje »Gideona« i Saveza. Misrad S. Ž. 0. U.

»ŽIDOV«

BROJ 1]

Moderna praona rublja ~A L, B A T R O S" ZAGREB Vlaška ul. 62 Telefon 9-78. Kačićeva ul. 4 Telefon 23-68.

i Željezne krevete ostalo željezno rokučtvo izradjuje naj solidnije „ZMAJ" D. D. ZAGREB Petrinjska ni. 3 Tražite cjenik!

Hagada šcl Pesah u velikom izboru i uz jeftinu cijenu kod Srećka Helman Halliara I paplrnlca ZAGREB Ilica 93 Telefon 9-58

PRESELENjA PO GRADU, KAO I IZVAN ORADA te željeznicom sa Mobelvagonom, dovoz različite robe na i sa kolodvora, obavlja savjesno i uz najjeftinije cijene otpremu štvo Ellaš i Lah, vlasnici velikih zračnih skladišta i industrijskih koiosjeka, Zagreb, Nikolićeva ul : ca br. 10, telefon 13-36.

v * 7 jepmmafatvci Prvi je uvjet za duševni i tjelesni rad, a napose za uspjeh u životu tjelesno zdravlje. Ne mučite svoje tijelo jakim potresom stupajući na tvrdim kožnim petama. Nosite i vi PALMA KAUČUK PETE I POTPLATE. Nikada više ne ćete napustiti ugodnosti što ih osjećate kodjelasličnog hoda. Palma kaučuk pete i potplati su trajniji, a Ipak jeftiniji odtoze^

Pretplatnicima „Židova«! Umoljavaju se svi pretplatnici ~Žido\ koji joi nijesu obnovili pretplatu za gc 1926., a žele i dalje primati list, da odvlačno doznače pretplatu, jer će im inače obustaviti dostava „Židova".

Športske potrebŠtine dobijete u najboljoj kvaliteti kod ~M E G R 0“ ULICA 19.

FOTO-ATELIEfrWEIHRICHI DRUQ - ZfICiREB ILICA 34 TELEFON 7-59

S „JE IM A’* onlca »a dame SEagireb. Ilica 12.

SANDALE smedji blank šivane (flexible) ili kovane u najboljoj kvalite* marka »STANDARD« dobavlja uz jeftine originalne tvorničke cijene na veliko i nu CARL POLLAK d. d., LJUBLJANA, glavno zastupstvo I DRUG, ZAGREB. Mesnička ulica broj 5. Telefon br, 4—45.

,l»Iladc prima na izradbu sve muško i žensko rublje, nadalje endlanje, ažuriranje i vezenje na stroj (vrata 10-a)

Rublje za novorodjenčad, jednostavno i vlastiti domaći proizvod, preporuča »E G A«, Hica 53. uz najsolidaiju izradbu i uz najniže cijene.

Mo Kofman ■ Zagreb, Hica 61 Trgovina svakovrsnih mbaca na veliko

Ixna|ml|u|e se od 13. ožujil S O K M. sa dva kreveta za oženjeni par ili osobe, ili za jednu osobu sa jednini ki vetom. Elektrika i poseban ulaz. Upit Šenoina ul. br. 18. I. kat, vrata 4.

mVLICA: .‘V'NPOSISOA TOV4NIH LANACA ( o> ZAGREB A k CAJfVfI UUCA W J V J fzradjuje lance i A za industriju, W poljoprivredu / mornaricu.