Жидов

ŽIDOV

Program Jabotinskoga

■ U posljednje se vrijeme cionistička javnost nešto više I pitanjem radikalskih struja u cijonizrmi. Pov.od tome I naročito agilnost vodje cijonista revizionista Vladimira fctinsk.oga, koji se sada nalazi na agitaciji u Americi i poIda po nekoji od revizionista obzirom na neka aktuelna kja nastoje prikazati revizionizam kao pravi stav i najLsniji lijek. I Nedavno je službeni organ američkih cijonista »Dos JiI Folk« donio članak, u kojem se stvarno i po našem milju veoma ispravno kritikujc program Jabotinskoga, kalje iznesen u jednom intervievvu, koji je objelodanjen u teškim listovima »The Day« i »Die Wahrheit«. Članak je Išao sam glavni urednik organa »Dos Jidiše Folk* dr. S. I n s l e i n. I Prije svega je dobro veli se u tom članku —, da Japsy pozdravlja i želi pomoći drajv »Udruženih PalestinI Fondova«. Ali njegov se program u ekonomskom i orgaItornom pogledu doimlje veoma slabo. Vodja revizionista Izeo bi «kad bi bio vodja cijonizma« ove zadaće: 11. Ponajprije bi se Keren Hajesod imao izgraditi kao zala i potpuna organizacija s konferencijama u razmaku od p godine i s delegatima, kao što se biraju za ostale konle. 12. Svaka zemlja morala bi preuzeti jedno određjeno radno rućje u Palestini; jedna bi se na pr. morala brinuti za Jjenike, druga za škole, treća za kolonije itd. 13. Imao bi se provesti drajv, kojim bi se trebalo namakI 10 milijuna dolara za Jewish Colonial Trust. Ova bi banInorala otvoriti podružnice u svim židovskim centrima, I hipotekarne banke, industrijske banke i likvidacione Ite. 14. Mora se organizovati svesvdjetski pokret s lozinkom: l)ujte u galutu palestinsku robu!« Ne bi bilo teško, preIti za to svaku židovsku porodicu. Jabotinski sam misli K naročito na produkciju hebrejskih knjiga. p. Naročita pažnja treba da se posveti školstvu i »jer loč svim svečanostima još uvijek nema sveučilišta u JeDimu, smatrali bi revizionisti svojom prvom dužnosti, da Ire univerzitet«. Iluzija je htjeti za ovakovo sveučilište anivati najznamenitije profesore. Trebalo bi najprije namje| oveći broj instruktora, koji znadu hebrejski i tako priI u Jerusolim hiljade studenata iz raznih zemalja. Mora |e uredi komercijalni odio za izobrazbu činovnika itd. 16. Treba da se ustanovi plan za progresivnu hebraizaciju Ivskoga života počevši k.od cijonističkoga kongresa. To je sadržaj revizionističkog programa na organizaciono Romskom području. Uza svu simpatiju, koju svaki Židov prema dobrim namjerama, ipak smeta, da se ličnost poJabotinskoga razbacuje stvarima, koje su toliko same po razumljive i da ih štaviše objavljuje kao novi program, to već postoji ili se već dvije godine raspravlja u žitkoj štampi. Hipotekama Banka već postoji, Industrijska [ka ima doskora da se otvori, a i drajv za J. C. T. nije [kav novi pronalazak. I želja za hebraizacijom cijonistiEa pokreta je stari plan i jednostavno je nerazumljivo, p se ovako nemoćno može da istupa pred javnost. |^ r - S. Bemstein misli, da se i prijedlog o zadobivanju |ta za palestinsku robu ne smije da smatra ozbiljnim potjera. Tu bi se radilo o skrovitoj haluki. Tržšta se |u da osvajaju samo u konkurentnoj borbi u cijeni i kapi. Članak se dalje nastavlja: l»Oštro se mora odbiti plan, da bi svaka zemlja imala prema pi ukusu da si adoptira neko radno područje u Palestini. I se ne bi radilo o autentičnom interview-u, ova bi tačka liđila sumnju, da li je moguće, da revizionisti iznose taI prijedlog. II ovaj je plan star i već je zabačen pred 10 godi[kao filantropska metoda, koja je škodljiva i tudja cijonip°j nacijonalnoj psihologiji. Izgradnja se Palestine ne r a doptirati, kao što se adoptira siročad. To su narodne posti, koje leže na čitavoj naciji, radovi, za izvrše[kojih treba da se svaki Židov odgoji i spremi. Kadšto moPa se neke zemlje, ili tačnije zemaljske organizacije or|zira;u za provedbu nekih radova u Palestini, na kojima su Pcito interesiram; ali inače ne smije se ni pomišljati, da pvakove »reforme« uvedu kao programatske točke cijepa. [lnteresantna je još točka o Keren Hajseodu. Jabotinsky Hio potpunu organizaciju kao takovu s dvogodišnjim konPcama, delegatima itd. Ovdje govori Jabotinsky s nekim Pavanjem stvari. On je bio jedan od .onih, koji su učevali u stvaranu konstitucije Keren Hajesoda. I tu treba l da nije ništa naučio, a sve zaboravio. Stvaranje potpuP r ganizacije Keren Hajesoda protivilo se duhu i vdlji prvoga plana o Keren Hajesodu. Stvarno bi stvaranje parala organizacije s vremenom dovelo do ugušenja (čke Organizacije, Cijonistička je Organizacija morala da [> sav svoj aparat i sve svoje snage, da osigura uspjeh f n Hajesodu, a s druge strane ostala je gotovo bez ika| sredstava za sebe i ako je sama odgovorna za političku Konomsku djelotvornu sposobnost pokreta. Tako je stvor stanje, koje se doskora osjetilo u CijonističDrganizacijama sviju zemalja, pa su posvuda poduzeti po-

trebni koraci, da se postigne jednakost snaga. Na svu se sreću sada nalazimo u stadiju normalnoga povratka k zdravim oblicima organizacije. Jabotinsky hoće upravo tačku, koja se je pokazala opasnom, učiniti stalnom »reformom«. Prije pet godina bilo bi imalo smisla govoriti o neutralnom Keren Hajesodu, ali ostati sada uporno kod toga naziranja znači jednostavno, boriti se za jedno preživjelo gledište. Ali ima još dva politička zahtjeva, s kojima se valja pozabaviti: zaštitna carina u svrhu pomaganja palestinske industrije i zahtjev, da. se državno zemljište podijeli Židovima Što se liče zaštitne carine, mučno je, da Jabotinsky zbog toga ‘ napada Cijonističku Egzekutivu i da je okrivljuje zbog nemara. Kako je u istinu s palestinskom industrijom? Svatko znade, da se jedva od godinu dana unatrag može da govori o prvim počecima, zaista, ne više nego o počecima nekih industrija u Palestini. Neke olakšice u tarifu su već stvorene, i razumije se, da će odgovorne instance činiti sve, što mogu, da postignu povoljan rezultat. Ali carinska se tarifa ne ustanovljuje preko noći. Tu treba vremena, rada, truda i strpljivosti. To se može poslići samo pomoću pregovora s vladom. Imademo li povjerenja, u mandatarnu vlast, možemo da se nadamo, da će se postići, što je moguće. Prenosi li se pitanje u njujoršku Manhattan-Oper (ovdje je Jabolinsky održao predavanje) dobiva stvar sasvim drugačiju boju. Obzirom na državno zemljište u Palestini zastupa Jabotinsky posve kategorički zahtjev. Ono se imade odmah podijeliti onima, koji ga hoće obradjivati. To se može po njegovom mišljenju učiniti samo na temelju staroga turskoga zakona, po kojemu pripadne vladi zemljište, koje se tri godine ne obradjuje. Jabotinski oštro kritikuje Cijonističku Egzekutivu zbog »nemara« u toj taoci. Ali on ignorira, da se ovdje ne radi toliko o nemaru, koliko o naročitim shvatanjima. Jabotinsky nije bojažljiv, ali oni na kojima leži odgovornost, imadu pravo idužnost da: budu oprezni. Prva je potreba cijonizma, da se ne valja gubiti u nervozi i moraju čuvati nervi. Sav je židovski svijet pozdravio preporuku Saveza Naroda, da su Židovi ovlašteni, da traže odredjene dijelove državnih zemljišta i svi osjećaju, da će kad nastupi psihološki momenat pregovori s mandatarhom vlasti, a možda i s drugim krugovima dovesti do povoljnoga rezultata. Zbog čega je cijonizam izvojštio toliku političku pobjedu.? Kako će se objasniti, da su narodi Evrope i Amerike redomice odobrili ideju židovske narodne domaje i da ne odstupaju od svoje odluke? Tajna je u tome, što se je cijonizam učinio ne na pa divi m, t. j, da nema u njemu koji bi se ispravno mogli napasti. Cijonizam se kloni svega,

što bi u očima kulturnoga svijeta moglo pobuditi sumnju u pravednost njegova principa. Naši su protivnici u javnom mišljenju Evrope i Amerike izgubili svaki moralni oslonac, jer ne mogu svijetu pokazati nijednu od Židova počinjenu nepravdu, koja bi mogla izazvati opravdani protest. Podjela državnih zemljišta Židovima daje našim protivnicima oružje u ruke, da ppdjare javno mnijenje nacija protiv nas. U vezi s konfiskacijom zemljišta počet će se shvaćati naše protivnike, I ui samoj Zemlji iskoristilo bi se toj kao sredstvo za hajku protiv nas. Možemo li mirne savjesti reći, da smo sada dovoljno jaki, da riskiramo borbu protiv takove hajke? U povijesti naroda je zemljišna politika uvijek vezana uz borbe i nemire. Zemljišno pitanje predstavlja posvuda ranu, koja se nerado dira. Mi Židovi vidimo na sreću pred nama mogućnosti, kod kojih možemo da se uklonimo tih opasnosti. Mi možemo zemlju kupiti i postati njezini pravi i pravni posjednici pp svim pojmovima socijalnoga poretka i civilizacije. Kad smo mogli čekati dvije hiljade godina, da stupimo opet na naše tlo, moći ćemo jamačno nasmoći i toliko strpljivosti,da počekamo još nekpliko godina, dok naša pozicija bude jača a psihološki moraenat povoljniji. Galut nas je stajao toliko nacionalnoga kapitala, pa neka nas geula stoji još nekoliko tuceta ‘fnilijuna dolara. Dakako da je nabavljanje novaca vanredno teško pitanje, ali treba da si d.ozovemo u pamet Herzlovu riječ; »Sve će nam narodi oprostiti, samo ne, što nemamo novaca«. Imademo jasan primjer u Afule, gdje je došlo i do prolijevanja krvi. Naši su protivnici počeli da iskorištuju ovaj slučaj za hajku, ali nisu uspjeli, jer smo kupnjom i utanačenjem s vlad.om postali posjednici zemljišta i jer su svi javni faktori morali da. se stave na našu tsranu. . . . Što dakle preostaje od Jabotinskyjevih programatskih točaka? Svaki objektivni Židov naći će odgpvor i sam. Nitko nema ma išta protiv jedne idealističke grupe, koja služi cijonizmu kao pozitivna opozicija. Mi trebamo takovu grupu. Ona ima da izvrši u našem pokretu zahvalnu zadaću Ali ni Jabotinskijev program, a ni njegove metode ne kreću se u tom smjer u«.

Palestinska pitanja

Reorganizacija žandarmerije. Potvrda velike Rutenbergovc koncesije. Ukinuće izvoznih carina. O zajmu.

PALESTINSKA ŽANDARMERIJA. Pitanje učejšća Židova. (Posebni izvještaj »Židov u<). Jerusolim, 14, marta. U vezi sa službenim saopćenjem palestinske vlade i Kolonijalnoga Ureda u Londonu ,o redukciji i reorganizaciji policajnc i žandarmerijske posade u Palestini pronijele su se vijesti, da palestinski Vrhovni Komesar, namjerava provesti reorganizaciju pogranične službe i u tom smjeru, da u pograničnu policiju ne će biti primljen nijedan Židov. Ove vijesti, nijesu službeno potvrdjene, ali nijesu ni demantirane. Nedavno je ministar za kolonije Amery u engleskoj Donjoj Kući na jednu interpelaciju o toj stvari odgovorio, da mu ništa određjena nije poznato i da se u toj stvari još vrši prepiska izmedju njega i Vrhovnoga Komesara u Palestini lorda Plumera, Sva židovska štampa u Palestini bez izuzetka oštro kritikuje skrovitu namjeru vlade o tom, da se Židovi izluče iz pogranične sigurnosne službe. I organi Egzekutive u Londonu »Haolam« i »The New Judaea« zauzeli su odlučan stav protiv te kombinacije, što je znak, da ima nešta na stvari. Jer ova dva. lista ne bi jamačno reagovala prije, nego št.o su se vijesti provjerile. Pred nekoliko dana održao se u Jerusolimu protestni miting bivših članova židjovske legije. Lord Plumer demantirao je vijest, da se on izjavio protiv ustanovljenja posebnog židovskoga. žandarmerijskoga korpusa u Palestini. U demantiju se kaže, da jord Plumer nije uopće iznio nigdje svoje mišljenje o toj stvari. LORD PLUMER POTVRDIO JE PONOVNO RUTENBERGOVU KONCESIJU ZA ELEKTRIFIKACIJU PALESTINE. Vrhovni Komesar za Palestinu lord Plumer potpisao ie ponovnu tako zvanu veliku koncesiju inž. Rutenberga za elektrifikaciju Palestine iskorištavanjem vodopada Jordana, Dosada je važila samo tako zvana mala koncesija, koju je inž. Rutenbergu potvrdio svojevremeno sir Herbert Samuel, a o velikoj koncesiji postojali su samo neki aranžmani. Pregovori, koji su konačno d.oveli do ovoga završetka, trajali su gotovo pet godina. Troškovi planiranih radova iznosit će kako javlja »Yewish Times« .oko dva milijuna funti. (Ziko),

UKINUĆE IZVOZNIH CARINA U PALESTINI. J eru solim, 16. marta (JTA). Vrhovni Komesar Palestine, Lord Plumcr, potpisao je potvrdu, kojom se ukidaju sve izvozne carine za robu, osim duhana i starina. Ova je odluka za Palestinu od zamašne važnosti. Već je Sir Herbert Samuel iznio sličan prijedlog londonskom Kolonijalnom Uredu. U godini jie 1920. izvezeno iz Palestine robe za 1,361.000 L; u godini 1921. za 1,499.999 L, 1922. 1,542,000 L, 1923. 1,789.000 L, 1924. za 2,059.931 L. U svim tim godinama: je uvoz daleko nadmašio izvoz. Pred kratko vrijeme izdao je glavni sekretar palestinske vlade saopćenje, da to, što se u Palestinu uvozi robe za 5,000.000 L, a izvozi samo za 2,000.000 L, ne znači da zemlja srlja u gospodarsku propast nego znači štaviše obogaćenje, jer se ponajviše uvoze strojevi, koji služe razvitku zemlje. Palestinska trgovačka bilanca nije pasivna, pa makar uvoz nadmašuje izvoz. PLAN ZAJMA OD 50 MILIJUNA DOLARA ZA IZGRADNJU PALESTINE. New York, 13 marta (JTA). Sudac Bernard A. Rosenblatt, američki član Financijalnoga i Gospodarskoga Vijeća Cijonističke Organizacije i predsjednik osiguravajućega poduzeća Palestine Securities Juc., iznio je u jednom interview-u s dopisnikom JTA svoje mišljenje o mogućnostima planiranoga nacijonalnoga zajma za izgradnju Palestine. Ovakav zajam, rekao je g. Rosenblatt mora da bazira na imovini same zemlje i na dohocima, koji se mogu radom izbiti iz te imovine, a ne na novčanim doprinosima izvana. Istaknuo je primjer Tel Aviva, kojemu je on plasirao zajam u Americi. Bogatstvo Tel Aviva raste tako, da se sada može pripremiti oveći zaiam za zdravstvene uredbe. Prihod od obligacija novoga zajma treba da se upotrijebi za izgradnju cesta, pristaništa, opskrbe vodom, javne zdravstvene uredbe. Zajam će se emitirati čim se izvrši udruženje Tel Aviva s ostalim velikim židovskim kolonijama u »Židovsku Gradsku Ligu u Palestini«. Dr. Ruppin i Henry Morgenthau predložili su zajam u visini od 50 milijuna dolara. Ne znam, smije li se preuzeti tako visoka obligacija, ali je sigurno, da će planirana gradska Liga naići na respekt u financijalnom svijetu. Značajno je, da je maleni Tel Aviv dobio novac uz 6*4% dok zemlje poput Francuske, Italije, Poljske itd. moraju da plaćaju daleko više kamate.

PUT dr. WEIZMANNA U PALESTINU.

Pariz, 17. marta (JTA). U nedjelju dne 14, marta imao je predsjednik Cijonističke Organizacije dr. Hajim Weizmann da stigne zajedno sa svojom porodicom u Marseille, pa da odanle nastavi put u Palestinu, Nakon boravka u Palestini, koji će potrajati nekoliko nedjelja, vratit će se predsjednik Weizmann u Evropu, da prisustvuje sjednici Akci'onoga Komiteja. Poštarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA „ŽIDOV“ STOJI: GODIŠNJE D 100-, POLUGODIŠNJE O ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. OGI ASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CJENIKU. PLATIVO 1 UTUŽlV< ’ U ZAGREBU. ■ BROJ ČEK. RAČUNA UPRAVE ,ŽIDOV‘JE 33.83..

GODINA X.

ZAGREB, 19, marta 1926. 4. nišana 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara ,ŽIDOV“ IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB. ILICA 38.,1. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE-,U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPIS* SE NE VRAĆAJU.

BROJ 12.