Жидов

PETA GODIŠNJICA KEREN HAJESODA.

London, 16. marta (JTA). Glavni Ured Keren Hajesoda saopćio je Jevrejskoj Telegrafskoj Agenciji, da se u mnogim zemljama sprema proslava pete godišnjice .osnutka Keren Hajesoda. Taj će se dan upotrijebiti i za pojačanje ackije za Keren Hajesod. Keren Hajesod osnovan je na temelju zaključka prve izaralne cijonističke konferencije, koja se održala u Londonu godine 1920. Djelovati je počeo Keren Hajesod 1, aprila 1921. Glavni ured Keren Hajesoda javlja dalje, da su izgledi za prihode u mjesecu martu veoma povoljni. Američki Keren Hajesod avizirao je oveći iznos i pored redovite mjesečne doznkae, južno afrički Keren Hajesod doznačio je 7500 funti kao predoznaku na ime kampanje, koja će započeti nakon dolaska g. Nahuma Sokolova i M. Hindesa.

PRIMICI KEREN HAJESODA U FEBRUARU.

London, 16, marta (JTA). Prema saopćenju Glavnoga ureda Keren Hajesoda iznose primici KH u mjesecu februaru svega 34,180 funti. Udružene Države doznačile su u tom mjesecu najviše od svih i to; 20.658 funti. Za njima dolaze redom Rumunjska (3.447), Finska (1270), Engleska, Holandija, Južna Afrika, Njemačka, Poljska itd, Jugoslavija je u februaru doznačila 100 funti, pa stoji na 18 mjestu.

PUT NAHUMA SOKOLOVA I dr. M. HINDESA U JUŽNU AFRIKU.

Varš a v a, 17. marta (JTA). Dr. M. Hindes, član cijonističkog Akcijonog Komiteja i Vrhovnoga Vijeća cijonista u Poljskoj otputovao je u Južnu Afriku, ■da ondje kao član djonističke delegacije poradi za Palestinu. Na čelu te delegacije bit će g. Nahum Sokolov, predsjednik Cijonističke Egzekutive, koji sada boravi u Americi.

POVIŠENJE PRIHODA ŽIDOVSKOG NARODNOG FONDA.

Primici u februaru. Jugoslavija na šestom mjestu. Je ruso lim, 15. 111. 26. (P. C.) U prvih pet mjeseci ove poslovne godine (oktobar 1925. februar 1926.) sakupio je Keren Kajemct 99.998 funti, što uporedjeno s primicima istoga perioda prošle godine znati porast od 16%. Lane su primici u istom periodu iznosili svega 86.33Ć funti). Ove godine nijesa sačinjeni testamenti u korist KKL a prošle je godine ovo vrelo prihoda odbacilo 2240 funti. Glavni primici u mjesecu februaru ove godine doznačeni su iz ovih zemalja (brojke u zagradi označuju svotu, koja je doznačena u spomenutih pet mjeseci); Udružene Države 7589 funti (28.028), Poljska 2438 funti (16.537), Južna Afrika 2093 (9682), Engleska 2060 (7103), Rumunjska 1170 (6253), Jugoslavija 1135 (1726), Njemačka 939 (6105), Čehoslovačka 856 (3573).

SLUŽBENI NAZIV ŽIDOVSKOGA NARODNOGA FONDA NA NEJEVREJSKIM JEZICIMA.

Glavni Ured Židovskoga Narodnoga Fonda u Jerusolimu, javlja da je prema zaključku Direktorija Žid. Nar. Fonda zatraženo registrovanje Fonda u Engleskoj i da je Fond registrovan pod imenom Keren Kayemet Leisrael Ltd. Ova se transkripcija ima da upotrebljava u svim službenim poslovima, i objavama - Židovskoga Narodnoga Fonda i cijonističkih institucija.

POPLAVA U KOVNU.

Stotine židovskih porodica betz krova. Kovno, 16. marta (JTA). Teška poplava koja je snašla Kovno, glavni grad Litve, osobito je teško pogodila židovske stanovnike. Dio grada, što leži na sastavni Meniela i Vilije, nastavaju gotovo isključivo Židovi. Katastrofa im je uništila kuće i kućišta. Bijeda je veoma velika. Organ.izovan je odmah pomoćni komite}. Pomoćno društvo »Egra« interveniralo je kod ICA i Jointa, koji su obećali skoru pomoć.

NUMERUS CLAUSUS U RUMUNJSKOJ.

Štrajk na svim rumunjskim univerzuma. Bukarešt, 16. marta (JTA), Ovdje obdržavana konferencija zastupnika antisemitskih studenata zaključila je štrajk na svim univerzama i to na neizvjesno vrijeme. U komunikeju se saopćujc da rad na univerzama može započeti tek onda, kad se ispune svi njihovi zahtjevi, med ju kojima je prvi numerus clausus za Židove. Univerzitetski senat vijećao je danas ,o stanju prouzročenom 'štrajkom. Ministar prosvjete Anghelescu bio je zamoljen da prisustvuje sjednici. Vjerojatno je, da ee se zatvoriti sve visoke škole. U tom je smislu ministar Anghelescu dao predstavnicima štampe izjavu.

VODJA AMERIČKIH SOCIJALISTA ZA IZGRADNJU PALESTINE.

New York, 14. marta (JTA). Predsjednik socijalističke partije Amerike J. W. D eb s, poslao je čikaškoj konferend židovskih radnika pozdravni telegram, u kojem osobito naglašuje njegovu simpatiju za palestinsko djelo, te ističe, da židovsko radništvo u Palestini vrši zaista idealno i izgradjivalački rad.

Uvoz automobila u Palestinu.

London, 16. marta (JTA), Član Donje Kuće Walter Baker (Radnička Stranka) stavio je interpelaciju o uvozu automobila u Palestinu. Parlamentarni sekretar kod deparlmana za prekomorsku trgovinu Mr, Arthur Michael Samu e 1 odgovorio je: U godini 1924. uvezlo se u Palestinu 305, u prvih 10 mjesed godine 1925, 656 automobila. Većina je automobila uvezeno iz Udruženih Država Sjeverne Amerike. ŽIDOVSKA DELEGACIJA KOD ANGORSKE VLADE.

Priznaje se lojalnost turskih Židova. Carigrad, 17. marta (JTA). Kako je poznato započela je truska štampa pred neko vrijeme hajku protiv Židova. Povod hajci bila je vijest, da je 300 španjolskih Jevrcja u Turskoj poslalo madridskoj vladi očitovanje lojalnosti. Ispostavilo se, da u toj vijesti nema ni jedne riječi istine. Židovske općine u Angori, Carigradu, Smirni i Brusi protestovale su u javnim izjavama protiv hajke na Židove, te ustvrdile da je vijest o očitovanju lojalnosti izmišljena. Predsjednik kluba španjolskih Židova u Carigradu, g. Saltiel, kao i španjolsko poslanstvo u Turskoj, očitovali su u javnim proglasima, da nitko o takovoj izjavi lojaliteta ništa ne zna. Budući da je štampa usprkos svemu ustrajala u hajci, uputila se deputacija (sastojeei od prijašnjeg zastupnika Smirne g. Mazliaha, g, prof. Galante s carigradske univerze, g. Gad Franko-a, g. Siraona Levi i g. Henria S.oriano) ‘u Angoru, da s predsjednikom turske republike Mustafom Ke m a 1-pa šo m i članovima vlade riješe stvar, te da iznesu lojalnost turskih Židova za Tursku. Ova se deputacija sada vratila u Carigrad. Članovi su izjavili, da su s uspjehom misije veoma zadovoljni. Predsjednik kao i članovi vlade izjavili su deputaciji, da vlada u Židovima vidi lojalan i zemlji koristan elemenat. Napose je izjavio ministar unutarnjih posala, da od srca žali hajku štampe protiv Židova. Pa sve da je i tačno, da je malen dio Židova očitovao lojalnost kojoj drugoj državi, ne smije se zato zamjerati svim Židovima u Turskoj. Za vrijeme boravka u Angori predala je delegacija vladi projekat upravnog sistema židovskih općina na temelju novog zakona o rastavi države od crkve. Projekat je izradila komisija, koju je izabrala konferencija svih jevrejskih općina Turske, Vlada je pregledala projekat i odobrila ga. Sad je i turska štampa promijenila svoj stav prema Židovima. List »Djumhuriet« koji je zapravo započeo hajku, konstatuje sada da u Turskoj nema židovskoga pitanja. Turska ne će u postupanju prema Židovima nikada spasti na nivo Rumunjske ili Poljske. Vladi blizak list »Milijet« piše, da su Židovi najlojalniji elemenat u zemlji.

Dr. EHRENPREIS NE IDE U SOLUN.

Bresl a v a, 16. marta (JTA). Brcslavskom »Jiidische Volkszeitung« javljaju iz Soluna: Rabin đr. Ehrenpreis iz Stockholma, koji je prije nekoliko nedjelja bio u Solunu, da ondje s općinom pregovara o preuzimanju rabinata, saopćio je konačno solunskoj! općini, da ne će preuzeti rabinsku službu u Solunu.

PROSLAVA STOGODIŠNJICE BEČKE SINAGOGE.

B e č, 16. marta. (JTA) 9. marta je prošlo 100 godina, što je posvećena prva bečka sinagoga u unutrašnjosti grada. Interesantne su ove reininiscenceGodine 1792. dobili, su bečki, Židovi ograničena prava religijozne zajednice; smjeti su se organizovati kao obrazovane klase ovdašnjih Izraelaca«. 1811. dopustio im je car Franjo I. kupnju zemljišta za gradnju sinagoge. 1820. živjelo je u Wienu 137 tolerovanSh Židova. Tomu je pridolazilo nekoliko »s'.užnika« i »stranih« Židova sa prtvremenom dozvolom stanovanja u Beču. Svaki netolerovani mora se dvaput mjesečno ( javiti u Uredu za Židove. Izuzetak bio je Emil Rothschild. Ako se koji tolerovanil htio ženiti, morao je čekati, dok umre koja glava obitelji. Bilo je lakše dobiti plemićki d plom, nego tolerantsko pismo. Potpuno pravo osnovati religioznu zajednicu, dobili su bečki 1 Židova tek nakon uvedenja ustava godine 1848. Konstitucijom zajamčena postala su ove) prava tek u godini 1867, Dne 9. marta navršilo se sto godina od prve svečane službe Božje u sinagozi u Seitenstettengasse. 16. marta 1826. počelai je redovita služba božja u toj sinagozi.

NAVODNO ĆE SE PONOVNO OTVORITI DELFINEROVA TVORNICA SVILE U TEL AVIVU.

Jerusolimski hebrejski dnevnik »Doar Hajomc donosi vijest, za koju kaže, da potječe iz pouzdanoga vrela, da Delfiner namjerava ponovnp otvoriti svoju tvornicu svile u Tcl Avivu, koju hi imao da vodi jedan prokušani stručnjak iz Beča. Gradska Uprava u Tel Avivu odlučila je da Delfinerovu tvornicu oslobodi od gradskoga poreza sve do g. 1930. pod uvjetom da tvornica za kratko vrijeme započne radom.

BUDIMPEŠTANSKA AKADEMIJA ZNANOSTI ZA ŽIDOVSKU NARODNU BIBLIOTEKU.

Budimpešta. 16. marta, (JTA) Delegat jerusoVmskog glavnog biroa KKL Bela S z e k e 1 y, govorio ie s generalnim sekretarom madžarske akademke znanosti, dr. Eugenom B alog h, da ga zainteresuje za židovske kulturne institute u Palestini. Dr. Balogh, kojS je dobro inforniran o kulturnim insititucijama Palestine, izjavio je, da je u zadnje vrijeme u kontaktu sa Židovskom Narodnom Bibliotekom, te da joj poštanska akademija namjerava pdfc'oniiii sva svoja, a on sam (dr. Balogh) sva djela madžarskih klasika. Madžarska se Akademija toplo zahvaljuje židovskom pjesniku Avigdoru Hameiri u Palestini, za majstorski prijevod Madačove »Tradije čovjeka« na hebrejski.

DRAJV JOINTA POVIŠEN NA 20 MILIJUNA DOLARA.

New York, 15. marta (JTA), Konferencija vodja Jointa, koja se je održala u stanu Mr. Feliz M, Warburga stvorila je zaključak, da se objavi apel na američko židovstvo da se obzirom na nevolju koja vlada medju Židovima na Istoku Evrope svota, koja se ima sabrati u tri godine u svrhu pripomoći tim Židovima povisi od 15 milijuna na 20 milijuna đollra. Kvota, koja .otpada na New York povisuje se prema tome od 4 na 6 milijuna dolara.

Iz štampe

Članak »Pojmovi se bistret« u »Nar. Žid. Svijesti«. »New. Palestine« i preselenje Keren Hajesoda n Palestina. »Obzorov« poljski prilog i statističke date o Židovima. »New Judaea i ijar-akcija u Jugoslaviji. U »Narodnoj Židovskoj Svijesti« od 12,’ marta nalazi se na uvodnom mjestu članak »Pojmovi se bistre«, koji ima da bude deklaracijom ispred grupe oko »Narodne Židovske Svijesti«. Povod je članku boravak izaslanika Radnoga Odbora Saveza Cijonista gg, Hansa Hochsinge ra. i inž. Otona Rechnitzera u Sarajevu. U članku se ponajprije pohvalno govori o samim ličnostima spomenute gospode a onda naglašava, da se njihovim boravkom u Sarajevu nije ništa promijenilo. Pisac članka nastavlja, da grupa oko »Narodne Žicjovske Svijesti« nije jedna na cijonističkoj bazi organizovana jedinica, čime misli reći. da ta grupa nije kao takova u sklopu Cijonističke Organizacije i da prema tome nije organizatorno podredjena nijednoj cijonističkoj instanci, dakle ni Savezu Cijonista za Kraljevinu SHS. Ona ima svoju pozitivnu zadaču, da iznad rada u cijonističkom smjeru radi u prvom redu na zbližavanju Sefarada i Aškenaza. Grupa »priznaje đe jure i de facto u Sarajevu postojeće i silom prilika stvoreno stanje«, ali je potpuno fezervisana prema Mjesnoj Cijonističkoj Organizaciji, jer da ta nije cijonistička. Za nerad M. C, O. u Sarajevu nema se nitko drugi kriviti, nego vodstvo te M. C. 0., jer je, izvpdi pisac, nitko nije kušao priječiti u radu. Argumenat sarajevske M. C. 0., da je bila priječena u radu time, što je grupa »Oko Narodne Židovske Svijesti« imala neki direktni aranžman s Radnim Odborom (Pisac je očito mislio s Upravom KKL. Ured. »Židova«) i što je direktno slala novac u Zagreb. Taj argumenat pisac pobija tvrdnjom, da se nitko ne može priječiti, da za KKL sakupljeni novac šalje izravno u London ili Jerusolim. Stvarnim detajem (sabiranje prinosa za zlatni šekel) potkrepljuje pisac tvrdnju, da grupa oko »N. Ž. S.« nije priječila cijonistički rad ni u danima najžešće borbe. Stvar je ličnoga ukusa, hoće li se sjediti za istim stolom s ljudima, »koji su se ogriješili protiv najosnovnijih jevrejskih i cijonislipkih postulata«. Grupa oko »N. Ž. S.« je protiv saradnje s protivničkom grupom, jer je odgovor na pitanje, kakove bi koristi bilo odatle negativan; uspjeh ne bi bio veći ,od onoga, Sto se može postići, ako svaka grupa u svome krugu intenzivno radi za cijonisličke zadaće. Grupa oko »N. Ž. S.«, kaže se dalje, zna što hoće i ona vodi računa o svim faktorima i mogućnostima; udešavanje njenoga stava je stvar dobro promišljene taktike. Saradnja je ako je protivničkoj grupi iskreno do saradnje i zbliženja moguća na drugim područjima gdje grupa h,oće da zajednički radi na dobrobit cjeline (na političkom i komunalnom području dakle). Vodstvo M. C. 0., koje nije ciionističko, htjelo bi da se riješi balasta, ali grupa oko »N. Ž. S.« ne će nikome da omogućava »bjegstvo iz cijonizma«. Na kraju se članka konstatira, da je grupi ,oko »N. Ž. S.« svejedno kako će Radni Odbor Saveza Cijonista sad, kad je situacija čista, poći da riješi spor, da li internim liječenjem ili kirurškom amputacijom. »Mi veli se dalje u članku ostajemo isti; ka,o što smo i bili; vjerni pristaše Cijonističke Organizacije i voljni, da prema svojim silama i mogućnostima najsavjesnije izvršimo svoje cijonisličke dužnosti, odgovorni jedino našoj jevrejskoj savjesti«. Ovome članku »Narodne Židovske Svijesti« imamo da napomenemo: Pisac naglašava lojalnost prema Cijonističkoj Organizaciji, a podjednako ističe, da grupa oko »Narodne Židovske Svijesti« nije podredjena cijonističkim instancama. Bit će da je pisac imao razloga da toliko istakne ovaj momenat. Ali nam se ipak čini, da je, recimo, jurnuo na vjetrenjače. Tko pozna uređjenje Cijonističke Organizacije znat će, da pojedina društva makar bila organizovana i na Bazelskom programu nijesu samim tim faktom podredjena kojoj podružnoj ili glavnoj instanci Cijonističke Organizacije. Radi se o nečem drugom. U grupi oko »Narodne Židovske Svijesti«, koliko je nama poznato, okupljen je oveći broj sarajevskih plaćalaca šekela. Ovi su plaćaoci šekela članovi Cijonističke Organizacije. Svjetska Cijonistička Organizacija dijeli se na pojedine zemaljske organizacije i federacije. Te zemaljske organizacije okupljaju redovito one cijoniste, koji nijesu organizovani unutar Cijonističke Organizacije u posebnim priznatim frakcijama (kao što je na pr. slučaj u Poljskoj i drugdje). Na teritoriji Kraljevine SHS je medjuslanica izmedju plaćalaca šekela na toj teritoriji i Svjetske Cijonističke Organizacije Savez Cijonista za Kraljevinu SHS, Vodstvo se toga Saveza ima starati za rad na svojoj teritoriji. Posredstvo organizatorno izmedju toga vodstva i plaćalaca šekela su Mjesne Cijonističke Organizacije. Vodeći računa o stvarnim prilikama i o praktičnom radu počesto se dešava da Savez Cijonista opći i s nekim društvima, koja mu inače nikako nijesu kao takova organizatorno podredjena. Tako je to slučaj i s grupom oko »Narodne Židovske Svijesti«. Na tu se grupu obraćalo vodstvo Saveza Cijonista samo za to, da se stvore što bolje mogućnosti skupnoga rada u Sarajevu, a ta grupa, kako rekosmo,, predstavlja oveći broj sarajevskih plaćalaca šekela, koji su inače, kao i svi ostali plaćaoci šskela u Sarajevu, s formalnoga gledišta u smislu saveznoga statuta, ćlanovi sarajevske M. C. 0. Stvar je svakoga pojedinca kake će on da udesi svoje vladanje unutar jedne organizacije, da li će na pr. uz vodstvo M. C. 0. ili u opoziciju. Mjesna Cijonistička Organizacija u jednome mjestu btthvaća sve plačaoce šekela u tom mjestu. Neispravno je dakle, da se netko, tko plaća šekel stavlja izvan okvira zemaljske organizacije. Nema direktnih članova Svjetske Cijonističke Organizacije. Sarajevska M. C. O. nije po našem mišljenju nikakovo specijalno udruženje, ona je, što joj i ime kaže, mjesna organizacija svih plaćalaca šekalim u Sarajevu. Samiffl faktpm kupnje šekela svatko je član M. C. 0. svojega mjesta-

2

»ŽIDOV«

BROJ 12.