Жидов

ŽIDOV

Sjednica S. O. Saveza Cijonista održana dne 21. marta 1926. u Zagrebu

Sjednicu je u 8 sati prije podne otvorio predsjednik Saveza, CijonJsta g. dr, David) A 1 k a 1 a j. Osim članova S. O, koji stalno borave u Zagrebu, pribivali su sjednici gg. dr. David A1 k a 1 a y, dr. Fridr h Pops, dr. Borivoje B e r a h a, Avram Koen, ini. Ljudevit Freundlich, dr. Nikola Tolnauer, Vilko Ornstein. Nadalje tajnik KKL g. dr. Alfred'Sing e r, urednik »Zidova« g. Joel Rosenberger, a kao gost g. Lav Ste rn. Izbivanje ispričala su gg. dr. Hugo Bauer, Hans Hochsinger (Zagreb), dr. Solomon Alkalaj, dr. David Albala (Beograd), te Aleksa ner (Vukovar). U zamjeni odsutnog tajrtika održao je predsjednik Radnoga Odbora Sav. Cijonista g. dr. Beno Stein tajnički referat, u kojem je istaknuo, da je R. O. nastojao, da izvrši sve rezolucije zadnjeg Saveznog Vijeća. Njegovim poticajem osnovan je u "Zagrebu »Komite pro biblioteka judaika« s povjerenstvima u Beogradu i Sarajevu, koji radi. Uspostavljena je zemaljska šekelska komisija. S grupama u Sarajevu stupile* se u pismeni, odnosno lični saobraćaj, a naposljetku posjetili su tajnici Saveza oficijelno Sarajevo, da saniraju u najmanju ruku s otrganrzacijone strane, tamošnje prilike. Kreiran je referat za štampu, da se time doskoči davnoj potrebi u našem političkom radu. Taj referat trebat će još da se dalje izgradi. Sam »Ž i d o v« reorganizovar* je koK u redakcijemom, tolil i -u administrativnom pravcu. R. O. konstituirao se je tako, da je kooptirao za b!agaj-> nika g. Egona Poljaka, g. inž. Rechnitzeru povjeren je organizacijom a g. David S p i t z e r preuzeo je da bude zamjenikom pročelnika KKL komisije. Od vanjskih gostiju posjetili su nas ove godine sa strane Keren Haiesoda g. dr. Artur H a n t k e, potpredsjednik Akcijonoga Komiteja, a sa' strane KKL g. inž. Usiškin, pa je posljednji posjet Ostavio vrlo dobar dojam na jevrejsko i nejevrejsko gradjanstvo. Iza toga pročitao je g. dr. Pops referat Kuratorija Keren Hajesoda, iz kojega proizlazi, da se rad komisije nakon prenosa u Beograd sastojao u glavnom iz poslova administracije i übiranja velikih zaostataka na obavezama; te prošlih godina. Taj rad već je u toliko uznapredovao, da je polovica propisanog kontingenta za Jugoslaviju za ovu godinu do sada namaknuta. Politički referat održao je g. Drago S t e i n e r. Napomenuo je ponaiijfije promjene u londonskom i jerusolimskoin vodstvu Cijon. Organizac je. Upozorio je na povoljni stav Mandatarne Komisije Lige Naroda prema cijon. nastojanju. llustrovao je odnošaje spram, Colonial Officea i brdske uprave u PalestinL Glavnu važnost u svom referatu položio je na događjaje u Americi, koji su se zbili prigodom akcije oko proširenja Jevrfsh Agency, te pet miljunskog drajva za udružene palestinske fondove, a) si druge strane na Asefat Haniivharim u Jerusolimu. U golemom pregnuću američkih Cijonista da se namaknu potrebna sredstva za pokriće nfini'nabtog palestinskog budžeta, jasno se vidi, da je glavni dio galutskog rađa prenešen u Ameriku. Jer nisu samo ndvčana sredstva značajna po američke Cijoniste. Orti su u tako ikritfčnotn momentu, kao što je današnji, znali da se osove na sopstvenu snagu, skupivši u razmjerno kratko vrijeme znatan iznos od tri milijuna dolara za izgradnju Palestine. Time sa dokazali, da su i Židovi velike slobodne Amerike sposobni da dadu svoj obol za slobodu Palestine. Ali i ideološki Amerika će skoro u galuti biti najjača. Njena cijon. organizacija danas je već brojčano I oganizacijono najjača, pa je stoga uzorna- Drugi polit, faktor, Asefat Hanivharim, znači stvarnu nadoknadu za cion. kongres, koji se već od nekoliko zasjedanja unatrag gubi u nestvarnim borbama. No Asefat Hairvharim još je mlada ustanova, njeni članovi nevaspftani u srazmjeru spram najođ’ični'Sh forma politike, koje posjeduju Englez*. To, se vanredno očitovalo prigodom posljednje, druge sesije Asefat Hanivharim. Značajan bio je nepolitički PoTtički govor Usiškina, a još značajniji odgovor britske uprave na zahtjeve Asefat Harirvharim. Umjesto emfaze i nervoze jevr. zahtjeva, lakonski i hladni odgovori prokušanih bratskih upravnika. Sigurno je, da će ono, što je u gaiutskom (Cijonizmu dobro ž vrijedno ostati samo u Americi, -a °no što je u cijon. politike od. potrebe, da će se morati da šoncentriše u Jerusolimu u Asefat Hanivharim. Inž. Rechnitzer drži Organizacioni referat. L vodno izjjpsi slabo stanje organizacije Saveza na početku radne godine 5686.. što ga je 'našao sadašnji Radni Odbor. 11 uze MCO sa Radnim Odborom bile su popustile, nje se znalo tko ih vodi, §to one rade 5 kako rade. Krivnja je u tome* s to se to stanje toleriralo kroz 5 godina, a danas je sta njq u Savezu takovo te se čini da nema autoriteta ni Saveznog Vfjeća, ni Saveznog i Radnog Odbora. Može se dapače unutar Saveza naći na stoftne organizovanh cijonista, 'roji će odreći svako svoje pripadanje ovome Savezu. Uočivši sve ove činjenice. Radni je Odbor odmah pf preuzeću svoje dužnost' riješio, da provede reorganizaciju Saveza Cijonista. te ie u tu svrhu 1L ustrojio unutaif sebe novi resor, organizac*°nl, 2. odlučio da organizacioni referent predloži ■ mjere za

reorganizaciju Saveza i intenziviranje šekelske akcije, što će vrijediti za ovu'godinu; 3. i da isti referent prema iskustvu ove godine predloži Saveznom Vijeću mjere za upravnu i iinancijalnu reorganizaciju Saveza. Zajedrio sa zaključkom ovih mjera dolazi poziv Egzekutive ,Cij. Organizacije za provedbu akcije u mjesecu lja.ru, ova akcija ima za Cionističku Organizaciju biti obnova njena u idejnom ,1 orgunizatornom pogledu. U mjesecu ijaru treba opet pristupiti židovskim masama, razložiti im bit cionističkog pokreta i pozvati ih na pristup u Cijon. Organizaciju. Dakle u svome pozivu" Egzekutiva traži od nas ono što mi hoćemo da provedemo organlzatorno za naš Savez, tek treba svagdje još jače naglasiti ideološki momenat. Radni je Odbor provedbu Ijar-akcije vezao sa provedbom šekelske kampanje i reorganizacije Saveza. Ponajviše se ovo sve ima postići agitadonim putovanjima, koja se prlije ijara prcduzimlju u čisto organ'izatorne svrhe, a u ijaru u znaku zadebljanja novih pristaša; cijon. pokreta. Program Radnog Odbora uzela je Egzekutva u Londonu sa zadovoljstvom na znanje. Dosad je od togo; programa izvršeno dosta, te su posjećena mnogu mjesta. Inače organizacioni referent registrira sve MCO, sve članstvo Saveza i održava vezu s n j ma. U pogledu buduće organizacije S. C. misli su organizacionog ref. ove: Zagreb li Beograd su štabovi, iz kojih potiče sva inicijativa. Zagreb vodili čisto cijonističke agende kao i dosada, tek u jačoj mjeri, a Beograd preko Keren Hajesoda organizuje sve one, koji uzimaju učešća u obnovi PalestShe. (Oblik naše Jewish Agency.) Time je rad decentralizovan. Mjesna Cijon. Organizacija intai dai dobije veću važnost no dosada. U njoj mora da bude svaki plaćalac šekela i tek kao njen član postaje člahom Saveza t svjetske organizacije. Prema tome se ravnaju i Savezne financije. Savezni se doprinos treba da ukine, a uvodi se cijonfstičk ii porez, koga übiru MCO i tromjesečno šalju Savezu. Za van redne potrebe ustraja; se svake godine rezervni fond. On je deponovari kod MCO, a troši se za vanredne potrebe po zaključku Saveznog Vijeća ili Saveznog Odbora. O ovim mjerama treba da rješava buduće Savezno Vijeće. U provedbi rezolucije prošlog Saveznog Vijeća u Sarajevu, Radni je Odbor vodio predradnje dopisujući s obim grupama; u smlilslu rezolucije, a konačno je onamo delegirao tajnike Saveza. Bila; je intencija Radnog Odbora, da se prigodom šekelske akcije stvore preduvjeti za cijonistički rad. MCO bila ie sa svojim odborom pristala; na prijedlog R. 0., da se osnuje neutralna šekelska komisija, koja bi poslije .preuzela agende MCO, dapače je bila spremna, da njen odbor odstupi i đa se kreira nov sa nadrabrnom drom. Levie m na čelu. Medjutim sve se je razbilo na intransigentnom držanju grupe »Nar. Zid. Svijesti«, koja odbija svaki sporazum u pogledu učešća u vodstvu MCO. Radni Odbor ne može odobriti ovakovo gledište, pogotovo kad se ovdje radilo o općim cijonističkim stvarima. Poslije ovakovog stanja stvari. Radni Odbor ne poznaje u Sarajevo druge grupe do li MCO, u kojoj trebaju već po statutima S. C. da nadju mjesta svi' Cronrste. Ostajanje izvan MCO, stanje je, koje se ne dade dovesti u skfad sa ciionistSčkom disciplinom. U Južnoj je Srbiji eiemenat spreman a voljan za rad, tek mu treba vaspitanja. Ne treba žaliti troška, valja posjećivati sva I mjesta, slati brošure, po mogučstvu na španjolskom jeziku i intenzivno se baviti onim krajevima. Dr. Stein referiše o stanju akcije za halučku farmu. Dva su, ovdje elementa, jedan smo mi sa namaknućem novca, a drugi su oni faktori, koji utiču na kupnju zemlje. Sto ,se tiče novčanih sredstava, stanje je ovo; do potpune sume od 3000 LE, koja ie potrebna zai investio je, manjka; još Din. 60.000, koja suma postepeno) ulazi, tako da ćemo do početka instalacije imati potpunu svotu. Teže je pitanje nabavke zemljišta. Sa Titom nije se moglo ništa urari ti, jer se ondje gradi ložiona željeznice, u Djedi su se pregovori razbili na pitanju naknade Mešeku za njegove investicije. Sada su u tečaju pregovori ze perfektuaciju kupnje u Kuskus Tabunu. Dr. Slin ge r govori o Keren Kajemetu. Uprava preuze'a je za 5686. povišeni kontingent odi 3000 LE na 4500 LE, a naknadno je prigodom boravka g, Usiškina isti povišen na 5000 LE. U svrhu namaknuća; kontingenta reorganlzovana su povjereništva i ustrojene komisije sa pojedinim resorima; za koje su odgovorna lica, što ih vode. Tajnik je podržavao kontakt i stvarao komišije te im davao upute posjećujući pojedina mjesta. Pojedine) se s; bitne grane reorganizira, a pogotovo škrabice od novembra do sada razdijeljeno je 2050 šKrabca. Nadalje su zatražene i dobivene subvencije kod mnogih općina. U Bosni 5 Južnoj Srbiji organizovat će se rad do početka juna. Ukupni je rezultat sabiranja ža KKI. do 15. 111. 1925. Din. 537.303,94, što znači preko jedne trećine vfše no prošle god/ine za isto vrijeme. O. Drago S t e i n e r izvješćuje o radu Palestinskoga U reda, koji je organizovao povjereništva u Beogradu i Skoplju. Kao i samom uredu zadaća ie tih povjereništva, da vode evidenciju o iseljenicima h svojih krajeva, da daju fn-

Pregled

Duh računa i ekstremi. Sjednica Saveznog Odbora. K Pesahu. Zagreb, 25. marta. Završetak rata bi* je u isti mah i početak zamašnog previranja, koje je bilo odražaj jednog unutrašnjeg procesa na evropskom kontinentu. Kroz godinu dana oblijetale su svijetom uz jak odjek velike krilatice o preporod j a j u. Medjusobno klanje država i narpda nagnalo* je široke mase u doseg misli o bratstvu i miru. Tek se u bolesti pravo cijenit zdravlje. Velike misE ljudskoga progresa razviše barjak. Ojačaše svi' Ijevičarski tabori a ponajviše najekstremniji, jer su na toj strani bile otprije već ispisane Lozinke, koje ijc svijet shvatio kad je spoznao, na* svojoj koži*, grozotu onoga, protiv čega su te lozinke uperene. A onda je doskora iz sviju kuteva stala da milji stara* struja daleko užega horizonta. Partikularizam i uskogrudnost počeše da osvajaju teren. Ljudstvo se uvalačf u uske slanice tijesnih šovenskih granica i reakcija penje se opet na svog hata. U Njemačkoj, u Engleskoj, u Francuskoj opada ljevica, desničarske stranke bivaju sve jače. Masa vična nai veEke riječi a sita! jedne teme u velikom dijelu slijedi fraze šovinizma. A iza toga. može se eto danas zapaziti neki* talas rezignacije i i n đ i f e r e n c i je. Cijonizam je u talasu naprednih i etskih ideja pojurilo snažno i brzo prema svom cilju. Upravo je začudno, kako je cijonizam iza pet godina mirovanja uslijed rala, odjednom zanio* i 1 osvojio brojne, nove stotine hiljada, postao ugledan faktor u Lnternacijonalnom svijetu. Zamor, što se danas zavlači u svačije pore, pomanjkanje punoga elana djeluje presudno i u našim redovima; već koje tri godine vlada atmosfera hladnoga računa, kao otrježnjenje iza ekstaze. Samo krajno* desno i lijevo još se viče, tek vazda iste riječi, slijepo se slijedi stanovita šablona, AE ljudi siti hladnoće krute reklnosti vole još da se bez jače misaone kontrole dadu uzbibati kakovim jurišem iU koijom galamom. Ljudski je duh željan, da se s vremena na vrijeme uznese, da patetički uzleti u neskučene sfere. U tome se dakako onda ne barata logički. Zato prijeti opasnost da se dade zanijeti jednom neispravnom strujom, koja inače ne može da osvoji dalekovidnijeg pojedinca. Tako zvani cijo ništi revizijonisti razvili su u posljednje vrijeme živu aktivnost, J*abotynski se je pravo nazvao »patriotom oijonističkoga pokreta«. Ekstremnost ovoga krila u cijonizmu privlačivo je. Pored toga je Jabotynski odličan govornik. I to, jedino s drugim, može da .osvajaj gdje ima, kako* je rečeno, psiholoških preduvjeta. Uz nešto demagogije mogu se neuki na ovaj način lako da osvoje. Valja doduše priznati da trebamo emfatičkih »patriota pokreta«, ali usto moramo da baratamo* s jednim daljnim aspektom ii da prema tome iz stvarnih pojava vazda povlačimo ispravne konzekvenoc za dalji rad. Jab,otynski ne donosi ono pravo. On ima i suviše i premalo fantoma. Njegove se ideje odnose na svakidašnje stvari i lako je pronaći njihove .neispravnosti. Tu ima previše lako vidljivih iluzia. A s druge strane nema' u Jabotynskoga nečega velikog, nesavladive iluzije, koja se ne bi dala prozrijeti običnim okom. Revizionisli, koji su se ovako prozvaE, jer hoće da r eraju cijonizam, zapadoše tako u jednoi natezanje s pojedinim tačkama programa i u glasati nesimpatični kriticizam i zapravo su tek obična opozicija sa svim svojim dobrim i lošim stranama. Nasuprot jednom momentu sustalosti i popustljivosti hoće neki da suprotstave kao pozitivum radikalce u taboru revizionista. To je dobrano neispravno* i ne .odgovara činjenicama. Baš u onom dijelu, protiv kojeg je uperen u mnogočem kriticizam Jabotynskijevaca imade nesustaEh boraca, mnogo pregalaštva, aE i više razbora i dalekovidnosti. U današnje presudno doba valja biti na oprezu pred neispravnostima, koje bi se mogle da osvete i prije nego što se misE. k Dne 21, marta* zasiedao je u Zagrebu Savezni Odbor Saveza Cijoinista. Rješavan je i riješen niz aktuelnih i važnih pitanja. Konferenca je podala sigurniji oslonac daljemu radu Radnoga Odbora naročito u pogledu organizatornoga rada. R. 0, je momentano upravio glavni dio svoje djelatnosti što boljem izgradjenju Saveza Cijpnista, kako bi uz uredjenu, dđbro orgamizovanu strukturu Saveza mogao -onda sav rad, da, sav cijonizam u nas zaci u jači i odlučniji tempo, bez skrovite bojazni, da bi zbog slabe osnovice moglo lako doći do naglih retorzija. Danas je polje rada u nas veoma široko. Izvještaj organizatomoga referenta inž. Rechnitzera istaknuo je organizatorni nedostatak. Naredna ijar-akcija provest će se u nas u znaku nutarnjeg sredjivanja naše organizacije, AE će se u nas ijar akcija morati, silom priEka, voditi još i dalje nakon ijara. Čitava ,ova radna godina u Savezu Cijonista mora biti prije svega godina organizatornoga izgrad j e n ja. Priroda, ovogodišnjega rada traži, da ga eventualne promjene, što bi nastupile završetkom poslovne godine, koje je uvijek označeno održanjem Saveznoga Vijeća, ne presi-

Poštarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA „ŽIDOV“ STOJI: GODIŠNJE D 100.-, polugodišnje D 50-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CJENIKU. - PLATIVO 1 UTUŽIVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. RAČUNA UPRAVE ,ŽIDOV* JE3aB3i.

GODINA X.

ZAGREB, 26. marta 1926. 11, nišana 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara ,ŽIDOV“ IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

BROJ 13.