Жидов

)«ku. Ako ove godine uspije izvršiti program organizalome izgradnje, morat će baš oni, koji su taj posao obavljali uvesti dalji rad, koji će se imati razviti na ovakovoj stabilnoj osnovici. Pa kad jednom započne taj proces jakim životom moći će da' sebi akomodira ljude, a ne da sebe, u osnovi svojoj mora podrediti slučaju i razEcd kvaliteta pojedinaca, kojima se povjerava rad. Ovako sproveden rad dat će nam mnogošta toliko potrebna, a prije svega jedan osnovan pravac sa stabilnim i čvrstim izlaziš!em. * Dolaskom Pes ah a kao da se u isti mah stadoše razgoniti oblaci što se slegoše nad mnogim dijelom našega rada u Erec Jisraelu i napolju. Keren Hajesod ide na bolje. Pred neki dan stigao je u Jerusolim predsjednik Svjetske Cijonističke Organizacije dr, Hajim Weizmann i Njegovo prisustvo unijet će nešto trijeznoće u uzbudjenu atmosferu što je nastala zbog namjera palestinske vlade da u reorganizaciji sigurnosne službe u Palestini isključi Židove iz žandarmerije. Prejaka osjetljivost žid. pučanstva u Palestini podjarena nešto i demagogijom izvjesnih krugova reagovala je veoma živo. Vlada je, kako javlja JTA objavila da se ne će provesti ranija namjera i da će se Židovi primati i u žandarmeriju. Rad nekih inače uglednih žumalista doveo je do kojekakovih verzija o slanju u Palestini i baš je ovaj slučaj sa žandarmerijom još jače smutio atmosferu u cijonističkom galulu i to opet više novinskim prikazima, i raznim predavanjima nego svojim stvarnim dijelom. Ovoj početak proljeća, čini se, znači ujedno i za situaciju u cijonizmu jedan okret na bolje. Pripremana Ijarakcija treba da osvježi redove da ih št.o bolje spremi na dalji rad, A sad na Pesah sjećamo se drevnog doba, kad su nam očevi četrdeset godina prolazili put iskušenja i osposobljenja. Onda se dešavalo mmogo, što nam može služiti za poučno uporedjenje. Mučan je bio put do Obećane Zemlje. On je i danas takav težak, pun iskušenja i osposobljenja. I Sto je taj put mučniji i teži, to će više ono, što će se stvoriti unatoč toj teškoći, nositi zn'amen vječnosti. J. R.

formacije pal. turistima ikao i informacije ekonomske odnosno trgovačke naravi. Pored toga ima da se vrši strogo registrovanje tzv. »divl&ih« haluclm, koji u pomanjkanju certifikata putuju od jednog pal. ureda do drugoga. Za prošlu polugodinu dobila ie Jugoslavija 8 certifikata, od kojih je četiri upotrijebila, a četiri doznačila dalje pal. uredu u Varšavi. Svega je registrovano u ovo pola godine 31 »divljih« halucim, ikoji' su zatražili bilo materijalne pomoći, bilo konzularne intervencije. S konzulatima odnošaji su dobri. Živ saobraćaj bio je s pal. instancama, s uredom za žid. turistiku ii Jerusolimu i s Pal. Lloydom u Berlinu. U stvari ha h š a r e stavio se Pal. ured u doticaj s Omlad. Savezom, odnosno ; Ahdut Hacofira s jedne strane, a sa Svesvjetskom Organizacijom Hehaluc u Varišavi s druge. S razloga, što su od Cofim samo trojica na hahšari, a četvorica tek nastaje da nadju prikladna namještenja, predlaže Omlad. Savez, da se za sada u svrhu evidencije hahšare osnuje samo jedna komisija za stvari hahšare, jer osnivanje velike organizacija ‘Hehaluc sada nije od potrebe. Za sada dobiva samo jedan član Cofea mjesečnu subvenciju od S. C. za izobrazbu na poljoprivrednoj školi u Adi. Otf žid. poljoprivrednika na koje srao se obratili, izgleda da će se odazvati samo jedan u Bačkoj Topoli, da namjesti jednog člana Cofea na svom gospodarstvu. Hebraizacij a se u kvalitativnom pogledu nije mnogo‘popravila. R. O. subvencionirao je čedno Hug Ivri u Zagrebu. Iz sredstava MCO uzdržaje se u Sarajevu Safa Berura s 90 upisanih učenika,’ Safa, Berura u Zagrebu institucija je Žid. Narodnog društva s 39 đjakaßeograd nema kurzeva, ali se podučaje u osnovnim i srednjim školama, gdje uči 350 djaka metodom ivri b’ivrit. R. O. obratio se je na Savez Vjeroispovjednih Opštma, da ga potpomogne. Isti se je obratio na svoje članove cSrkularnim pismom, da se naša nastojanja potpomognu. Do sada bez, praktičnih rezultata. Na početku poslijepodnevne sjednice održao je g. Filip ReSner omladinski referat u kojem je prikazao stanje i rad u Savezu Žid. Omlad. Udruženja, Prikazao je snošaj Ahdut Hacofhn i (SŽOU te probleme, koji su s time u 1 vezi. Posebno se je zadržao kod, rada: za hahšaru, koji se rad, napose u Ahdut Haoofim, provadja trijezno i promišljeno. Sada još nije potrebna posebna pripravna halučka stanica, ali će se o tomu u Savezu Cijonista morati u skoro vrijeme povesti ozbiljno računa. No sada već treba prikupiti sve židovske posjednike, koji dolaze u obzir da prime na hahšaru haluce. Prvi počeci u tom smjeru su već poduzeti. Nije uspjelo nastojanje redakcije »CHdeona«, da prilcupi kolo saradnika i medju gradjanima. Financijalno slanje »Oldeona« je teško. »Haaviv«, koji vrši veoma važnu odgojnu ulogu, još uvijek nije dovoljno rašćren. Na rašire nju »Haaviva« trebali bi da rade svi cijonisti. mladi i stari. SŽOU je preko Ahdut Hacofjm u vezi s vanjskim omlad. organizacijama, napose s HaSomer Hacairom i Jung Jiid. NVanderbundom, te s austrijskm »Haluc«-sa.vezom, koji nam je ponudio mjesta za hahšaru. Govori o radu omladine u MCO. Veze izmedju SŽOU i Saveza Cijonista su veoma dobre. Savez Cijonista ide omladini u svemu na ruku. Iza toga čita u okviru svojega referata o »Židovu« gosp. Joel Rosenberger stvaran i veoma iscrpan elaborat g. Lava Sterna o materijalnom stanju »Židova« t o mogućnostima poboljšanja lošega Fnancijainoga stanja saveznoga organa. U tu svrhu predlaže g. Lav Stern povišenje pretplate i, po mogućnosti, smanjenje opsega lista, a naročito upozorava na. dužnost Mjesnih Organizacija, da rade na širenju lista I na dužnost svih organizovanh cijonista, da se pret-

plate na »Židov«. U nadopuni toga elaborata iznosi g. Rosenberger u krupnijim crtama djelovanje uprave i redakcije »Židova«. Redakcija se trudi' da list što bolje izgradi, ona je stupila u vezu s veoma uglednim dopisnim i brzojavnim agencijama u velikim židovskim centrima; a naročito je uznastojala da što bolje izgradi mformacijone veze s Palestinom. Angažovaia je stalne dopisnike, ali prijeti opasnost, da će loše financijaJno stanje prisiliti redakciju da stane na pola puta. Prije svega valja da svi aktivni cijoniste porade živo da se u što kraće vrijeme uzmogne znamo uvećati broj pretplatnika. Q. Egon P o 11 a k kao blagajnik predlaže računske iskaze, te ■ naglašuje, u suglasju s organizacionim referentom, da je sadašnji sistem novčanoga gospodarstva veoma nepodesan, jer R, O. mora preuzeti agende nakon Saveznoga Vijeća, a da nema tako reći nikakovlh raspoloživih sredstava za narrirrenje redovitih potreba. Novac pri tiče nadme uvijek istom nakon dovršenja šekelske akcije, što us'ijedjuje tek u maju iduće budžetarne godine. Financijalno stanje Saveza Cijonista nije uslijed reorganizacije njegovoga službenog glasila »Zidov« sasvim takovo, kao što se to mislilo prigodom sastavljanja budžeta, pa će se moći tek* nakon konačnog obračuna saveznih doprinosa, t. j. po svršetku šekelske akcije ustanoviti, da li i u koliko će eventualno biti potrebno, da se odobre neki amandementi. Uvaživši Savezni Odbor gornje izvode. ovlastio je jednoglasna Radni! Odbor, da odredi shodno, da namakne kasnije eventualne potrebe prema danim mu direktivama, te ujedno ponovno preporučio, da se nastavi dosadanjim sistemom štednje na svim Unijama. Zatim se na prijedlog đra. P o p s a čitaju po referentima predložene rezolucije, a potom se otvara debata o referatima. Dr. Pops čita predloge dra. A1 b a 1 e: o budžetu KKL, o farmi, o odnošaiu Uprave Keren fiajesoda naprama komesarijatu u Zagrebu. U stvari Keren Hajesoda ističe, da} je pokriven polugodišnji kontingenat. Zamjera ranijem neradu KH u Zagrebu i traži direktnu doznaku novca u Beograd. U stvari hebraizacije starat će se da,'Savez Veroispovednih Opština u tu svrhu poduzme kod svojih članova korake. Glede »sarajevskoga spora« slaže se sa gledištem referenta. MCO treba portpomagatj 1 nastojati da se u njoj nadju svi sarajevski cvjoniste. Izriče priznanje redakciji »Zidova«. Zalaže se za štednju u svim resorima. David S p i t z e r odbija prigovore dra. Popsa u stvari doznaka novca za Keren Hajesod. Inž. Freundlich zamjena Upravi Keren Hajesoda u Beogradu što je vršila samo administrativni posao, treba se starati da zadobije nove obveze i da utjeruje stare. U istom smislu govori i đr. S p i e g 1 e r. Dr. H o r n naglašava da se u Beograd šalju potpuni Iznosi bez odbitka ikakovlh troškova. U toj stvari govore još u svrhu objašnjenja gg. Lav S t e r n, dr. S t e i n, dr. Pops i dr. A l k a 1 a j. Dalje su u debati, u kojoj se naročito govorilo o Sarajevu i flnancljalnim pitanjima Saveza Cijonista sudjelovali gg. dr. T o I na u e r, Avram K o e n, Drago S t e i n e r, dr. David A I k a 1 a i. Lav S t e r n, dr. Beno S t e i n, Egon P o 11 a k i dr. S p i e g 1 er. Nakon debate primljeni su slijedeći predloži, koji se odnose na promjene u Saveznom Odboru. I. S. O. ne predlog R. O. ne prihvaća demisiju g. Filipa Re i n e r a, ali ga rješava dužnosti predstavnika S2OU. i S. O-, dok mu i nadalje povjerava) referat za štampu. 11. S. O. kooptira prema predlogu Hahhage SŽOU i R. O. kao predstavnika SŽOU u S. O. g. Jozu M i 1 h o f e r a. 111. S. O. podjeljuje g. Hansu Hochsingeru za vrijeme njegovog izbivanja iz Zagreba dopust. Tajničke agende vodit će za to vrijeme- g. Drago SteSne.r. Od predloženih rezolucija' primaju se slijedeće; I. S. ’O. uzeo je sa zadovoljstvom na znanje izvještaj R. O. da je gotovo potpunoma namaknuta ona svota, koja je potrebna za instalaciu naselja Jevreja iz Jugoslavije u Erec Jisraelu. Ujedno konstatuje S. 0., da još uvijek nije riješena predaja zemlje sa strane KKL te nalaže R. O-u, da ponovno sve uradi, da bi se konačno izvršilo ovo naše nastojanje. 11. S. O. prima na znanje izvještaj delegata R. O. o izvršenju podjeijenog im mandata u stvari rješenja »sarajevskoga spora«. Na osnovu toga izvještaja S, 0. rješava. da se pozovu svi sarajevski cijonisti, da organizovana u Mjesnoj CJionističkoj Organizaciji u smislu statuta Saveza Cijoosta u Kralj. SHS (§ a, almejai 11.1. porade oko intenzfiviranja cijonisti Stoga rada u Sarajevu. 111. Savezni Odbor pozdravlja apel i sva nastojanja Cijonističke Egzekutive obzirom na Mjesne Cionističke Organizacije u Ijaru 5686. Savezni Odbor smatra. da će ojačanje cijorfističkoga duha i ponovno naglašavanje cijorisSčke ideje podati cijonističkoj organizaciji nove impulze i novu snagu, a sve u jednom cilju, da i nadalje pojačana privuče k sebi sve one, koji još nijesu uzeli aktivnoga učešća na palestinskoj obnovi Isto tako gleda Savezni Odbor u »Ijar-akciji« težnju Egzekutive, da ojača i izgradi u organi zatornom pogledu Cijonističku Organizaciju. Savezni Odbor smatra, da proširenje organizacija u ovaj momenat znači jačanje kruga svih onih, koji obnovu Palestine shvaćaju najvećim zadatkom u židovstvu. Uočivši ove (Snjeirice, želi Savezni Odbor naglasiti, da se kod provodjenja Irar-akcije ne smije stavljati na tapet pitanje prioriteta ideje ili prioriteta novca u obnovi Ideja i novac idu paralelna Ako naglasimo ponovno ideju čijom, pokreta, onda je u toj ideji ona obnove primarna. Ta je obnova konkretna i zahtijeva materijalne obaveze. Obzirom na Savez Cijonista u Kraljevini SHS Savezni Odbor odobrava namjere R. O. oko provedbe

Ijar-akcije i zahtijeva od svih organi zovatuh Cijonista, da u mjesecu ljaru stave na raspoložbu Cijon. Organizaciji sve svoje sile. Mjjesne organizacije pozivlje se, da u svemu postupaju po pozivima R. O. i da ih slijede. Radnomu Odboru pak nalaže, da u svrhu provedbe Ijar-akcije upotrijebi sva organizatcrna i financijska raspoloživa sredstva, kako bi se u velikom 1 c'lju Svjetske Cijonistićka organizacije postigao i nas zasebni cilj. Da orgaitizuiemo unutar našega Saveza sve one žiidovske elemente, koji mu dosele nijesu pripadali ili su stajali po strani. Mjesec ljar neka tako i našem, Savezu budu mjesec jačanja i širenja. Židovstvo ove zemlje neka poradi' čvrsto i zbijeno u jednu cjelinu na osnovnom postulatu cijonfetičkoga pokreta: na obnovi židovske zemlje i židovskoga naroda. IV, Savezni Odbor prima na znanje referat organJzacijonog referata d organi zova nju srvih saveznih jedinica za godinu 5686., dok mu (istodobno stavlja u dužnost, da u smislu održanog referata iznese pred slijedeće Savezno Vijeće predlog o reorganizaciji Saveza s osobitim obzirom na obezbijedjenje saveznoga doprinosa V, S. O. stavlja Radnom Odboru u dužnost, da u sporazumu sa S. O. kreira komisiju za hahšaru. Dužnosti je te komisije, da privremeno, dok se u Jugoslaviji ne stvori organizacija Hehaluc, vodi sve poslove oko odgoje haluca. S. O. i ovom prilikom apel uje na sve MCO., da čim prije prikupe potrebita sredstva za budžetne potrebe, kako M Savez mogao da poželjnim uplivom djeluje na, polju 'hebraizacije, koju S. O. smatra najboljim ođgojno-agitativmim sredstvom za cijonizam. VI, Na sve Mjesne Cijonistrlčke Organizacije apelira S. 0.,' da! što većma porade oko širenja službenoga organa S. C. »Židov« 'koji imade da u svim židovskim slojevima propagira cijonističku ideju. Napose se svi organizovaui Cijortisti (t j. članovi MCO ima da pretplate na oficijelno Savezno glasfio u Kraljevni SHS. Nakon što su primljene te rezolucije zaključio je dr. Dam aI k al a y jsjedracu tMO i po sati u noći.

Dr, WEIZMANN STIGAO U JERUSOLIM. Važni dogovori o proširenja kolonizacije t imigraciji Jersuolim, 23, marta (JTA). Predsjednik Svjetske Cijonističke Organizacije dr. Hajdm Weizmann stigao je ovamo u pratnji bivšega člana Cijonističke Egzekutive Joscf Co wen a. Čtan Financijalnoga i Gospodarskog Vijeća Cij. Orgamizaci'je dr. Georg Halpera, stručnjak Čijom, Organizacije za kolonizaciju dr. Schocken i stručnjak za kooperativnu poljoprivredu dr. Franc Oppenheimer, nadalje i dr. Bodenhemer borave već nekoliko dana u Zemlji. Konačno je stigao iz Amerike i g. Bernard Flezner, predsjednik Palestine Eoonomic Corporation. Govori se da će se prisuče ovib ličnosti iskoristiti za održanje jednoga niza dogovora. U tim dogovorima raspravit će se pitanja izgradnje Palestine i planovi za proširenje kolonizacnonih radova u svrhu stvaranja mogućnosti za šl,o veću imigraciju.

NAHUM SOKOLOV VRATIO SE U LONDON. London, 23. marta (JTA}. Predsjednik Svjetske Cijonističke Egzekutive g. Nahum Sokolov stigao je ovih dana iz Amerike u London, U Americi je g. Sokolov s veoma mnogo uspjeha saradjivao u kampanji za namaknuće svote od 5 milijuna dolara za izgradnju Palestine. Dne 9. aprila odlazi g. Sokolov u Južnu Afriku, dal ondje uvede novu kampanju za Keren Hajesod.

OSNIVANJE ZEMALJSKOG SAVEZA CIJONISTA REVIZIJONISTA U AMERICI, Ncw-York, 21. marta (JTA). Prigodom boravka Vladimira Jaibotinskog u Americi osnovane su posvuda mjesne grupe, koje će da se slože u američki savez cijomsta revizi j;0 ništa. Više od 300 bivših židovskih legijonaša, koji su se u ratu borili u palestinskoj armiji, skupiie se na svečanom dočeku Jabotinskog. Nakon referata Jabotinskpg odlučila je skupština ući u Organizaciju Cijomsta Revizijonlsta. Skupština je potvrdila deklaraciju cijomsta revizijonista, gdje se traži organizovanje židovske sigurnosne Sete u Palestini, budući da reducirana engleska armija nije dosta jaka, da garantira zaštitu.

OBIČAJNA KRVNA OSVAĐA U POLJSKOJ. Krakor, 23. marta. (JTA). Povodom skorih Pesaha blagdana nije u Poljsko! ni u ovoj godini izostala hajka o ritualnom umorstvu. U gradiću Wisnic (zapadna Galicija) prijavila je 17 godišnja Poljakinja Marija Juszczik poKctj). da je bila odvučena u jednu židovsku bogomolju, gdje je bilo neko 40 Židova, pa su joj ondje htjeli da prerežu vrag, ali da su nadoile dvije Poljakinje, koje da su je spasle, U čitavom mjestu i u svoj okolini zavladala je uzbudjenost. Policija je prijavu spomenute djevojke shvatila ozbiljno i provela brojne premetačine u bogomoljama i u privatnim židovskim stanovima. Kod ponovnoga preslušavanja zaplela se djevojka u protrvurijećje; i one dvije žene. za koje je navela da su je spasle iz židovskih ruku izbrbljale su kojekakove nemogućnosti. Ponajprije su izjavile da su zaista spašavale djevojku od Židova* koji su je htjeli da zakolju, no doskora su povukle svoje tvrdnje. Sve se jasnije čini, da se ovdje radi o smišljenom protu židovskom komplotu. Rabin u Wisnicu i neki ugledniji židovski gradjani dobili su prijeteća pisma. Propaganda o ritualnom umorstvu prenosi se u obližnja sela. Židovsko pučanstvo živi u panici.

2

»ŽIDOV«

BROJ 13.