Жидов

pomoć dolaze novoprocvale duševne znanosti Otkrivaju „»osve nove veličine životne. Psihologija se zapravo istom i iznalazi dotad nepoznate zakone. Filozotsja se cenbavi pitanjem vrednota (Wertproblem), da nadje, što Sociologija, još dojenče, stvara posve nova mišljenja životu uopće. Pedagogija upotreb'java njihove da nadje nečuvene odgojne metode, koje najprije a u naprednim državama pomalo i u praksi stub.omijenjaju odgoju. ■ A što sve ito zajedno znači? Da su podrovani temelji da se ruši onaj ostarjeli, zastarjeli život iiberalnoEvrope, kojemu je kapital Ino jedinim bogom, a duševno samo veo, da se njime zastru oči i t troma inih neka mirno propovijedaju, i siromašnih kapitalom, strpljivo i ropski rade. Iznova se otkriva duša; i ako u svijetu sve većma priznavaju, ali i modificiraju gledanje čcvječje historije. ■To ujedno znači, da najbolji duhovi očajni zbog sadašnjiOflvjeruju još samo u obnovnu snagu mladosti. A ona traži JBriše ni manje, nego apsolulnost svoju. Omladinski vodjje lstina je, da je dosad život uvijek i svagdje brz prekida ■„ ljudsku energiju, kojaj je u omladinskoj dobi još svježa i »1/stiska. Život je tim lomljenjem uzrokova.o vječno iscediskrepanciju izmedju zamisli i zbilje. Mladost zamišlja ■t čistim i božanskim. Videći realnost, ona je hoće stub.opromijenili. A na koncu realnost mijenja nju. Zamisli se ostaje stara beznadno očajna zbilja Ali ta ne mora I jMbude tako. Dajte mladosti, neka živi po svojim neiskva-9«, nagonima. Ne gonite je u »život«, u stari, bolesni sviOnda će njena mladenačka energija, nekršena vašim staim otporom, dostsjati za bolji, ćovjećniji život. I Nastaju nove odgojne slanice; slobodne školske zajednice, odgojni domovi, Montcsoričini vrtovi i ostale takve gdje omladina živi sa svojim učiteljima - vodjama, se zajedno odgajaju za nov način života. A pored tih u buržoaskom društvu privilega rijetkih pojedinaca, izletnički pokret, najljepši .odraz omladinskih ■ Ali dolazi rat, gnjusan gotovo uvijek, a napgse otrovan puta. Nejački omladinski pokret, nerazvijen dovoljno da čitavoga grozničavoga i groznoga svijeta sačuva dušu a«tf jljaou i neslomljenu, pada p.od teretom ratnih kolosa. rata, još i danas najveća briga poremećene, ali jH neobnovljene Evrope, ne dopušta da omladinski pokret u punoj snazi. Imade skupina, koje se razvijaju, ali život dosita blijed; neke se pomažu umjetnim sredstvima: ali komunizmom, da tim ekstremnim teorijama olašte omladinslv.o svoje. priznati: Ne vide se klice novoga evropskog omlapokreta. Gdje su narodi zabavljeni restauracijom sru■ što će tamo revolucionarnost omladine! Gdje se oslonarodi poje frazama i (što je mnogo važnije!) grade M kapitalistička gospodarstva u novim državnim granicaM tamo je i omladina zap,oslena bilo propovijedanjem nafraza bila sticanjem gospodarskih pozicija bilo korisnim spajanjem toga dvoga. U. ■ U židovskom narodu iza dosta neznatnih predratnih i rat(H omladinskih pokreta (prema, Vanderfoglu nastaje u Nje»Blau-Vajs«, prema skautima nastaje u Poljskoj »HaHacair«) radja se baš u poratne dane golem i prcvatS židovski omladinski pokret po čitavom svijetu. Ciljem dabome nije restauracija galutskih ruševina, nego zidanje doma u Palestini. Neočekivana sreća! Židovska omlaprva izmedju svib, može da dokaže ispravnost omladinA zahtjeva. Ona će imati da stvara nov život na starom, **® nova stečenom tlu. Ona ima da starome galutskom živoBwu suprotstavi novu, palestinsku zajednicu, koja će da potpuno, ma baš potpuno drugačija. Njen se zadatak saM opisuje, ali ne iscrpljuje onim trima riječima: narodni, soreligiozni. ■ Narodni zadatak: Narod rasijan; u teritorijalnom značenju raspairčan; izvrgnut tisućama pogibli, ■fNpona, neprijateljstava i nerazumijevanja; osudjen ili na propast asimilacijom koja radja individualno bestipove ili na nesnosno vegctiranje bez naoionatznačaja taj narod ima da se naseli na staroj grudi, iznova počne živjeti cjelovito, svojski. ■ Socijalni zadatak: Na starom tlu, posvećenom proradom za socijalnu pravdu, ima da se rodi novo drušI bez klasa, bez izrabljivanja. Zemlja će biti svojina naroH gospodarstva će biti radničke komune. Bez krvave reizgradit če se odozdo na pravednim temeljima, nova da se iz stoljetne nevolje židovskoga: naroda iuzuzpr čitavome čovječanstvu. ■ Religiozni zadatak: Izgradnja Palestine ne će samo stotine tisuća ili milijune patnika; ona ne če čak ni to, da tamo stvori duševno središte židovskomu narodu, če galutske stanice dobivati snage i za ljudski i za ri karakter; pa i stvaranje uzornoga socijalnog uredje‘bje njen posljednji cilj. Posljednji cilj ostaje ono posijela' skriveno iza svega; da židovski narod spase vjeru sebi, '^■ i čovječanstvu, da opet jedairaput probije put do BOvaj trostruki zadatak još uvijek ne može da iscrpe toomladinske zadaće; ta treba naprosto iz jadnoga, dekaĆ^B n(J ga života pobjeći u novi, koji ima istom da se B or * bez uzora, bez pomoći B Razumije se, da je taj golemi zadatak morao da podjari snagu, da je morao potjerati krv njenim žilama . dai je probudio u njoj neizmjerne čežnje, iz kojih su se beskrajno lijepe zamisli. I razumije se, da je taj omia, r5 k * Pokret bio najsnažniji baš u dane prevrata, kad je .bila »in statu nascendi«, kad su sve energije dobile ■ >tnu boju, kad su oslobodjene stoljetnih okova i zakona Hralt- gdjegdje i krvavu. »U svagdje uznositu kaotičnu igru, je imao da n i N 'vi Život, Razumije se, velik čas

je našao malen naraštaj; Evropa nije došla do mira, oslobodjenja, nego tek -do čašo vite zamrlosti, koja će naskoro da se opet pretvori u kaos i krv pored Lokarna i drugih osiguravanja evropskoga mira, nacionalnoga šovinizma i kapitalističkoga poretka. Pa onda se bome razumije i to* da je i židovska omladina pomalo izgubila živu svijest o zadatku, da ga možda samo spominje u programat.skim izjavama i nacrtima. Njena- je snaga postajala manja; njen se zanos gubio. Ta i ona je čedo evropskoga miljea; nejačka, bez korijenja u prošlosti, bez životne sadašnjosti, morala; je i ona poput ostale omladine dta> izgubi onu živu vjeru u budućnost i da se skrši u lomljavi, a još većma u »konsolidaciji« Evrope. Ipak je ona imala pred očima cilj. Ako joj nije svagda gorio u duši, a ono joj nije nestajao ispred očiju. Jednodušni dušmanski front Evrope, koji je tjerao suze na oči jadnih židovskih roditelja, štp su strepili za evropske pozicije djece svoje, nije dopuštao, da njoj, omladini odbjegne s oka cilj; nov život u Palestini. Nacionalno poštenje i nagon za narodnim samoodržanjem u njoj su svaki čas iznova budili čežnju za domom; ali ta čežnja bijaše u isti mah i čežnja za novim životom. Zato je mogla da gordo i prezrivo odbije sve napadaje zbog njena tobožnjega nacionalnog šovinizma i natražnjaštva: ako- nitko drugi, a ono- židovski radnici u Palestini, potekli iz evropske židbvske omladine najbolje svjedoče visinu i svetost njena nacionalizma; oni najbolje dokazuju, koliko- je naša narodna ispovijest i propaganda svezana sa čovječanskim, socijalnim i religioznim težnjama. No u jednom -imrdu napadači pravo: i izvanjski i u biti rad je židovske omladine svagdje pa i u nas bio kroz neko vrijeme odredjen samo nacionalizmom. Omladinska je komponenta bila -uništena; -jedno stoga, što je omladiastvo kao program izgubilo negdašnju privlačivosl, a drugo zbog togi, što je i okolina svagdje zidala svoje narodno gospodarstvo ne brineči se -ni trun za čovječanstvo i za neke nadaarodnc ili nadgospodarske ideale. Kod nas u Jugoslaviji, stvar je još teža zbog toga, što se i židovstvo prije svega mora da konsolidira: pojedini dijelovi, donedavna samostalni u svom razvitku ili tačnijc pripadnici drugih većih skupina, kojih su matice ostale izvan Kraljevine, pokazuju još i danas opasne tendencije rasparčavanja, pa je prirodno, da je -i omladina bila .zabavljena vezivanjem tih dijelova ili barem njihovih mladjih česti u cjelinu, koja če ga>ranlirati barem donekle dostojan židovski život našega brojčano tako sitnoga- židovstva. Omladina je u po-ljednjim godinama vršila u jugoslavenskom židovstvu dvostruku službu. Ona; je ujedinjavala pojedine regionalne čestice; osim njenih uspjeha bilanaa je toga vezivanja potpuno negativna, kako- se danas vidi sve jasnije i bolnije. Pored toga Ujedinjavanja omladina; je svagdje bila glavni, obično i jedini nacionalni poticaj, ona je (s nekoliko »starih« njenih vod-ja i prijatelja) jedina čuvala barjak obnove, da ne padne u blato ekonomske mizerije. Ali omladina ne može da se zadovolji ni tim dvostrukim radom. Njen najaktivniji dao ne će uopće da- konsolidira jugoslavensko židovstvo, ne če da ulazi u taj život, nego Koče da živi svojim životom, novim i obnovljenim u Palestini. Sva revolucionarnost ove odluke, nekad ispoljena- u groznici prCvratnoga štimunga, pokazuje se sad barem u jednom dijelu omladine smirena, trijezna, ali isto tako iskrena i ozbiljna. Omladina ne može zamisliti, da će i ona postati Samo ciglom u lomnoj i ruševnoj zgradi jugoslavenskoga židovstva, da če nastaviti živo l svojih neposrednih predaka, -kojima je čitava i jedina židovska briga, kako da očuvaju ugrožene židovske pozicije, da .obezbijede kakav takav židovski život u ovim krajevima. Tragično je: težiti uvis, a biti privezan o kal, ćeznuti za napretkom čitavoga ljudstva, a morali da spašavaš sitan dio svoga naroda; mjesto da budeš faktor nepatvorenoga progresa -i borbe za -novo, biti samo retardanta našega narodnoga gibanja niz kosinu. To je duboka tragika, i ovdje, u Jugoslaviji, omladini ne ostaje ništa drugo, nego da potpuno iskapi tu gorku- čašu. Može samo da podzidava, da reformira, progradjuje; ni pravo. rušenje ni pravo zidanje nije -joj lude dao udes. Da ruši staru vjeru, da energično odbaci stare predaje pa- da rodi- neku novu religiju? A odakle joj snaga i vjerovanje? Zar vrijedi sijati u trnje i draču? A smije li ona da iščupa makar i onu draču, kad je to još jedino, što ima u nas židovsko. Pa neka životari; kad dime božji vjetar iz domovine, uvenut će ta biljka sama od sebe; možda če nestali gakitriroga židovstva dokraja, a možda će (blaženi koji vjeriiju!) sunce palestinsko ogrijati i obnoviti i najmanju općinu eksilsku. Ili da se okomi na socijalni poredak? Da izadje iz svoga naroda, da mu se iznevjeri, pa da u našoj sredini postane sjeme novoga društva;? Zađačai teška i nezahvalna; teška po tom, što sredina još nije dozrela za socijalnu -revoluciju; a nezahvalna prema našemu narodu, koji bi time bio osudjen na propast. Pa što juj ostaje, nego da prije svega normalizira slarje svojega naroda? Da ga normalizira jedinim sredstvom; stvaranjem židovskoga -narodnog gospodarstva na židovskom tlu, da bude nosilac židovske kulture. Zemlja, rad i jezik, to su tri konkretna zahtjeva palestinskih radnika, jer je rijtma dana norma Za zdrav narodni život. Na tora temelju omladina može da izgradi život prema svom naziranju; tu'ona ima da s-ruši sve one bolećive veze s bolesnim, oalrulim eksilom, da izvrši taj u dubini najrevolucionarniji čin nutarnjega revolta i obnove. kako hi onda mogla da gra-di u domovini svoj t.o jest narodni novi život. U galutu omladinski pokret nema što da trai 1 : naprosto zato, jer tu treba svaki dan iznova osiguravati prošlost, pa se ne može da sprema budućnost; jer tu ima samo da se obezbjed-juje život, ali se -ne može živjeti! Stoga čudan prizor: židovska- omladina, koja ima za Palestinu tako radikalan program i tako snažnu vjeru, za galut nema ništa nego nacionalističku frazeologiju, ukrašenu -nekim odgojnim radom. Ostajući u eksilu ona ostaje eks’lska; galut skom životu može da suprotstavi samo u Palestini nov život;

-ovdje može i ona samo- da krpari. Čim se upustila u -kompromis cionizma i zbilje, .ona mora da rekne: hoćemo odgojiti ljude za Palestinu; ali to ne znači samo realni -odlazak u novi život, nego to ideologijski u drugom, a stvarno u prvom redu znači osposobiti jugoslavensko židovstvo za pirim-anj« onih vrednota, koje ima da poteknu iz Palestine, Ovim je kompromisom -ugrožena- omladinska koncepcija, jer se ona može da- ispolji samo u- cjelovito i korjenito novom životnom idealu, kojemu ima opravdanoga temelja samo u ■ Palestini. Važe Ii štogod prema tome čedni uspjesi njeni u galutskoan nadu? Hebr a i za ci j a se iznova širi, taj najjači bedem nacionalnoga života u dijaspori. Kulturna- pitanja pođem nacionalnoga život a.u dijaspori. Kulturna pitanja postaju i starima važna-. Odgoja -se počinje reformirati, modernizirati i zapravo stvarati iz temelja-, I još koješta drugo. Imade li to pravoga temelja? Nije li to zaista uzaludno usporavanje onoga gibanja niz kosinu? To se omladina pito,, • kad promatra dosad najveći uspjeh svoga roda: jačanje galut skoga židovstva, koje ona pobija iz svega srca-, da se izgradi nov.o židovstvo u Palestini. Imade li ovo ovdje smisla? Omladina ne može da dade konačan .odgovor. Njena omladinsk i čežnja za svijetlom budućnošću osudjuje to podzidava-nje prošlosti, koja nema ni sadašnjice, a kamo li bezuvjetno sigurne i svrhovite budućnosti. A njena vjernost narodu i njena nažalost i prejaka povezanost s ovim galutskim životom gone je, da gradi- potpornje, neka se i taj život, ma koliko bio nezdrav i za osudu, uzdrži, dokle može, neka se herojskim naporom uščuva barem dotle, da vidi zoru novoga dana u domaji. Zora novoga dana to- je najsvetija čežnja naše omladine. Svojim rukama hoće ona da stvara novi dom; da ga gradi iz temelja; da nasuprot galutskom, starom, nastane palestinsko novo, -mlado. Kad .se onamo pren-osi galut, ona o-sjt. . ča i bol; ali u njoj gori zapovijed, da- ode onamo rušiti sve galutsko, zidali novo. Ta je zapovijed duboka, iskonita. Na putu do njena ostvarenja omladina mora- da ruši veze s trulom sredinom, roditeljske zamjerke i zabrinutost, svoje slaboče. Ako je stekla priznanje židovske javnosti, ima još da u borbi sitakne priznanje roditeljskoga- (fonta; jer je glas narodnoga doma dubok i svet.

IZ JUGOSLAVIJE

ZAGREB. | Lavosluv Heim. U srijedu dne 31. marta preminuo ie u Zagrebu u 63. godini svojega života g. Lavoslav H e 1 m. U pokojniku, koji je bio uzoran otac i Židov, gubi naš sumlilienik g. dr. Oskar He i m svojega oca, a, uvaženi zagrebački trgovac g. Norbert Weiss Svojega tasta. Rastuženloj por<vdioi (izričemo ovime naše najiskrenije saučešće, a pokojniku neka je laka zemlja. Sahrana; je obavljena u petak dne 2. majka"poslije podne. | Girolamo Priester Dne 1. aprila sahranjen je u Zagrebu uz veliko učešće židovskoga i nežidovskog gradjanslva . Girclamo Priester. U ovo posljednje vrijeme naglo se proredjuju redovi starije generacije zagrebačke židovske općine. Nesmiljeni udes odnosi sad kojeg vrijednog radeaika, sad kojeg muža, Sto se zavukao u skromni uzani kut svoje životne jeseni, a onda opet koju ličnost, Sto je označivala jednu atmosferu, bila naročito karakteristična za jednu etapu iz nedavne prošlosti. Pokojni Girolamo Priester, član stare, ugledne i sve do u ratno doba vema bogate zagrebačke . rodice, koja je došla u Zagreb iz Furlanddic sredinom XIX stoljeća, bio je čovjek označen akcentuiranim pozitivnim osobinama, koje su pokojnika činile uvaženom i opće poštovanom ličnošću. Preminuli se ka,o uspravan karakter i bez naro&tcjl opredjeljenja za koji pokret ili koju struju zalagao za sve lu ■ reklno i stvaralački zdravo i odrešito je istupao protiv natru-. žnjašlva i tamnih negatirvnosti. Židovstvo se ga naših zemalja dobro sjeća iz vremena, kad se ovdje staja da javlja antisemitska haranga, koja je izdavala plagijatske antisemitske broSire i novine. Ondal je pokojni Girolamo Priester objelodanjivan, na vlastiti trošak brošire i knjižice, kojima je pobijao priče i bajke antisemitske literature, (VaJja naročito istaknuti broiiru o »Krvnoj os vadi«). Pokojnik je prednjačio i u humanom i socijalnom radu i često puta pokazao svoju odanost gradu Zagrebu. Skroman i iskren ostao je do u posljednje dane svoje, kad je Zapao u nein učstvo stradavši zbog anormainih gospodarskih odnosa iz a ratnog doba. Njegovom smrću opet se jasnije pokazao proces umiranja jednog starijeg perijoda, na koji je sad navrla nova struja mnogo neustaljenijai puna životnog previranja Jedan je tip, uspravan i vrijedan slijedstva sahranjen bez velikoga pompa, kako je sam odredio u svojoj oporuci, Zihrono li Vlaha. Hug Ivrl. Prvi sastanak iza; Pesaha održat 1 će se u četvrtak, dne 8. aprila u 8K sati na večer, Račkoga ul 3, 3. stub., 11. kat. Dr. Millvoj Sthvvorz, liječnik-zubar, otvorio je 1. aprila o. g svoju ordanacjju, Jelačićev trg 6,1., te ordinira od 9—12 prije podne i ,od 3—6 po podne, w Promocije. Prošle nedjelje promovirani su u Zagrebu na čast doktora sveukupne medicine naši sumišljenici gg. Slavko Hirschler i Slavko Po 11 ak. a za> inženjera strojarske tehnike g. Karlo Jellinek, članovi narod, akad, društva .»Judeje«. Srdačno čestitamo! VUKOVAR, ; Izbori za gradsko zastupstvo. Židovi dobili jedan mandat. U nedjelju 24. o. mj. održali su se u Vukovaru izbori za gradsko zastupstvo. Židovi su grada Vukovara i ovoga puta postavili svoju vlastitu listinu i dobili, kao i kod prošlh izbora 1 mandat. Židovska listina dobila je 77 glaspva, t, j. jedan mandat.

lm ROJ 14.

»Ž1B0V«

3