Жидов

nestat će i etske osnovice za potrebu izgradnje Palestine, Istina je, da je cijonizam nebrojeno mnogo židovskih ličnosti i velike mase, koje mu ne pripadaju, prisilio, da za idejne česti cijonizma stvore surogate, koji su im udobniji ili koji su prikladniji njihoviml duhovnim doživljajima. Ali i ti če surogati doskora propasti, ako prestane borba za cijonističku ideju i ako se ne bude od židovstva tražilo logičko opredjeljenje. Ne ćemo nikako da niječemo, da danas ima procijonista koji su zaista ispravni; kod toga ne mislimo onakove procijoniste, koji nijesu zbog slaboća, nedostatne odrešitosti ili zapriječeni ličnim interesima doprli do punoga cijonizma, nego onakove, koji su procijonisti po snazi svojoj t. j. Židovi, kojih su duhovni i duševni doživljaji iznutra toliko srasli s drugom kojom kulturom, te se ne mogu da otkinu, ali ipak osjećaju i priznavaju sve veliko u cijonizmu, Ovakovi su procijonisti doduše izričajni oblik tragične sudbine židovskoga naroda, ali ipak čine vrijednu moralnu gardu, koja zauzima naročito mjesto u pokretu za cijonizam. Nema dakle sumnje, da bi upravo ovakovi elementi morali da izgube svu vrijednost i važnost i propadnu sami u sebi. Tjerana nutarnjim idealizmom nagnala snažnom željom da što brže stvori realnosti cijonizma, Cijonistička je Organizacija korak po korak popuštala drugima, ali je jedva i tek veoma kasno opazila koliko je potisnula svoj pokret i zbog svijesnog ili nesvijesnog idealizma gotovo ga i omalovažavala. Umišljenost, da je cijonizmu protivan smjer, asimilacija, izumrla, pokazala se uistinu kao potpuna umišljenost. Velika gomila asimilantski orijentiranih Židova u raznim zemljama podiže i pored svih izričaja židovskih narodnih masa iznovice svoju glavu, skuplja svoje snage i nastoji da se na temelju svojih starih lozinka i parola organizuje i da povrati židovski i nežidovski svijet poimaju vanredno škodljivom, koje potkapa budućnost židovstva. Pa i već odavna zardjala deklaracija, da su Židovi samo vjerska zajednica, opet se agresivno propovijeda sa propovjedaonice i sa drugih židovskih tribina. Upravo ondje, gdje žive presudni faktori Saveza Naroda i gdje se formiraju njihova gledišta obzirom na odlučna politička pitanja, upravo u onakovim centrima zapadne Evrope odjekuje taj asimilantski zveket sve neskrovitije, slobodan od ranijih' kompromisa. Nedavno je ovo nehistoričko ocjenjivanje Židovstva izraženo štaviše i povodom inauguracije jednog vanpartajskog instituta za izgradnju Palestine. Kod te je prilike dakako u isto vrijeme bila jasno zamijećena činjenica, da ovakova organizacija nikoga ne opaja i nikoga ne potiče, da istinske snage stavi na raspoloženje izgradnji Palestine. Neprestano djelujući na periferiji cijonizma i dolazeći često u kontakt sa asimilantskim krugovima već sam nažalost prije 5 godina morao konstatirati i upozoravati, da nije nestalo razlike izmedju nas i naših protivnika i da će se zbog toga opet podići izričiti protucijonisti, koji su tada još bili, jednim dijelom, presenećeni snagom dogadjaja, pa da je već zbog oživljenja asimilacije i konsolidovanja njenih snaga vanredno nužna propagacija cionističke ideje u njenoj cjelini. U suštini bili smo mi više nego svi ostali takovi, te smo u nutrini našoj pozdravili izmirenje u židovstvu, za nas dakle izmii tn,e s necijonističkim taborom u prelazno vrijeme. Jer se, kad je riječ o jedinstvu židovstva upravo mi s najviše ozbiljnosti i iskonstva trudimo o to jedinstvo, dok ostali teško da uopće znadu kakav odredjeni pojam o tome jedinstvu. Jedinstvo naroda pretpostavlja neko stanovito nastojanje, odredjeni veliki cilj. Ali nitko osim nas nema cilja. Zbog toga nijesmo nikada bili u strahu kadgod bi se radilo o tome, da se podredimo disciplini svega židovstva, dok svi ostali drže da jedinstvo znači nedisciplinovanost i nepodredjivanje manjine židovskoga naroda njegovoj većini. Mi smo i danas po prirodi svojoj spremni, da provedbu velikih ciljeva cijonizma predamo ukupnom židovstvu pod uvjetom priznanja discipline svega židovskoga naroda. Ali da to uzmognemo, moramo čvrsto povezati naše redove, moramo ponovno istaknuti veličinu našega ideala i cijcnistima i necijonistima, u kojih nema predrasuda i koje još treba poučiti; moramo prije svega židovskome svijetu dokazati, da imademo pravo da govorimo u ime židovskoga naroda. Mandat, koji nam je opetovano dan prije nekoliko godina, treba nedvoume obnove, Ijarakcija treba dakle da bude smotra i novo prikupljaje onih, koji su već naši. Mora se iznova pokazati,

da iza »vih tih akcija za Palestinu i galut, da iza čina Kerta. Hajesoda i Kercn Kayemetha iza Hehaluca i Tarbuta, iza nacionalnih" borbi u pojedinim zemljama i t» internacionalnoj areni ima na stofine hiljada uvjerenih cijonista, kojih barjak slijede milijuni židovskih' duša, Lco M o t z k i n, Pariš Predsjednik Cijon. Akcionog' Komiteja.

ŽIDOVI U PALESTINSKOJ POGRANIČNOJ SLUŽBI.

Novo saopćenje palestinske vlade. Burna diskusija u Vaad Leumiu. Jerusolim, 19. aprila. (JTA) Vladai je danas Izdala novo službeno saiopćenje o pograničnoj službi i uredjeniu četa za čuvanje palestinskih i transi or danskih granica. U tom se saopćenju veli, da će se palestinski i transjordanski gradjani bez razlike primati u .pogranični korpus. Ovo saopćenje dokonćava kontroverze, što su nastale u vezi s prvom izjavom o stvaranju i uredjeniu pograničnih četa. Na temelju prvoga saopćenja držala se. da su Zidovi isključen! iz obadva pogranična korpusa, od kojih bi jedan imao do bude sastavljen od samih. Arapal, a drugi od Čerkeza. 31. marta o. g. izjavio je službeno londonski Kolonijalni Ured, da su netačne vijesti, o isključenju Židova iz ova dva pogranična korpusa. Ali) se - je dodalo, da broj ŽStdova u tim četama ne može da budfe velik, jeir one treba da ponajprije vrše službu u Transjordanlji. Ostatak židovskoga: personala iz palestinske žandarmerije,■ koja se raspušta, može. da stupi u palestinsku policiju, koja se po odredbi vlade: imade uvećati. Prošloga petka održala se konferencija izmediju dr. Weizinanaa i lorda Plumera, na kojoj sel je raspravilo pitanje o primanju Židova u nove pogranične čete. Pronose se vijesti, da je rezultat ovoga razgovora odluka, lorda P 1 u mer a, da se Židovi p r iim e u te čete. Upravo objavljeno saopćenje palestinske vlade, ne ustanovljuje nikakovo ograničenje obzirom na Židove. ♦ Je roso Lim, 19. aprila. (JTA) Nakon što je objelodanjena izjava palestinske vlade o pograničnim četama, održao je Vaad Leumi (Nacionalno vijeće palestinskih Židova) sjednicu, kojoj je prisustvovao dr. Weizmann. Diskusija je bila veoma burna, a saopćenje vlade ne, znači nilkakovu zadovoljštinu za Židove, jer je organizqvanje pograničnih četa praktični već dovršeno,- pa je ostalo mjesta za veoma maleni broj Židova. Tražili su, da se poduzmu koraci, kaiko bi se brojčani odnos židovskih članova u novoj pograničnoj službi uredio naročitim utanačenjem sličnim onome, koje je sklopljeno prije 5 godina o palestinskoj žandarmeriji. Time se misli utanačeni« sklopljeno u augustu 1921. izmedju palestinske vlade i Vaad Leumla o primanju u žandarmeriju, prema kojem je određjeno, da će trećinu činiti palestinski Židovi, trećinu palestinski Arapi, a trećinu onakovi članovi, žandarmerije, koji su iz zemalja iavan granice Palestine (čerkez?, Ciprioti' itd.). Ako broj ovih posljeđnj h ne bi dosegao trećina iH ako bi nastala nova siituacija, mora se civilndl sekretar prije nego Sto povisi broj Arapa, sporazumjeti sa Vaad Leunriem.

VAAD LEUMI ŠALJE MEMORANDUM SAVEZU NARODA.

Jerusolim, 20. aprila (JTA). Vaad Leumi je odlučio, da za zasjedanje stalne Manđalarne Komisije Saveza Naroda koje će biti u junu, spremi izvještaj i memorandum o židovskom radu u Palestini, koji će predati Manđatarnoj Komisiji Cionistička Organizacija u okviru svojega memoranduma. Imađe mogućnosti, da će tim povodom Vaad Leumi postati u Ženevu svoju naročitu delegaciju; članovi koje bi odgovorili Manđatarnoj Komisiji na stavljena im pitanja .0 sta.nju u zemlji.

DRUGA KONFERENCA DRA. WEIZMANNA S LORDOM PLUMEROM.

Jerusolim, 19. aprila- (JTA) U petak, dne 16. aprila,, dinirao je dr. Meizmaim kao gost lorda Plumera u njegovom stanu. Ovom prilikom nastavljena je konferenca o pitanjima. koja su bila tretirana na prvoj konferenciji izmedju Weizmanna i lorda Plumera prije nekoliko dana. Dr. \Veizmann konferirao je sa svojim kolegama o palestinskoj Cionističkoj Egzekutivi a predsjedao oficijelnoj sjednici Egzekutive, održanoj dne 6. aprila, gdje se je iscrpno prodiskutovalo pitanje o učešću Zidova u obraničkim trupama Palestine. Dr. NVeizmann je nadalje konferirao s vodećim židovskim ličnostima, a imao je prilike, da na skupštini Vaad Leumia, sazvanoj njemu u čast upozna naziranje ove korporacije. DR. WEIZMANN KOD EMIRA ABDULAHA.

J eru sol im, 19. aprila. (JTA) Dr. VVeizmann, predsjednik Svjetske Cijoriistlčke Organizacije otputovao je u glavm grad Transjordanije, Aman. u posjete transjordanskom EmTU Abdulahu. U nedjelju dne 18. aprila otputovao je dr. VVeizmann u pratnji Colonel F. H. Kisha, predsjednika pa-1 lestinske Cijonističke Egzekutive, dalje u Bajruth, kamo ga je pozvao kao svoga gosta francuski vrhovni komesar u Siriji de Jouvenel.

DE JOUVENEL O ŽIDOVSKOM RADU U PALESTINI.

Arapski palestinski list »Felestin- javlja, da je francuski Vrhovni Komesar u Siriji de Jouvenel izjavio uredniku »Meraat el Serka«: Vaša je zemlja židovskom kolonizacijom po-* stala rajem. Ja sam na svoje oči vidio, što su učinili cijonistl svojim novcem i svojim ljudima. Morate za to hvalti Alahu, jer mnoge zemlje čekaju, da Židovi dbdju u njih.

PRIMICI KEREN HAJESODA U MARTU.

Primici glavnoga ureda Keren tlaiesoda u London, martu pokazuju znatan napredak. U tom su mjesecu iznosili 55.296 fuati, t j. svotu, koju je predvidio 14. st'čkr kongres, kao stalni mjesečni prihod za pokriće ovo* godišnjega budžeta za izgradnju Palestine. Prema tomu je. augusta 1925. ovaj puta postignuta maksimalna svota, više su pridonijele Udružene Države (32,156 funti). Na dr gom je mjestu Južna Afrika sa 8000 funti, a onda redom ? munjska (2763), Kanada (2148), Palestina (1744), Njerrua (1344), Poljska (1257) it<t Jugosl a v i j a ne fungira u v me iskazu.

PRVA STOTINA HILJADA ŽIDOVSKIH USELJENIKA U PALESTINU.

Prema brzojavnoj vijesti londonskoga »Jevvish Tim« konstatirao je na. temelju statistike cijoaističkih instituta, ( je u vremenu od aprila 1919. do apntla 1926. ušlo u Paiesti 100.080 židovskih' useljenika. (Zikol

PRIMICI KEREN KAJEMETHA U MARTU 32.000 FUNTE

Jerusolim, 20. aprila (PC). Ukupni primici Ker Kayemetha u martu dosegli su iznos od 321000 funte, aa;vi sumu mjesečnoga prihoda u ovoj godine Ovaj iznos uporedi s primiedma u martu prošle godine (21.7000 funti) pokan vanredan porast. Od oktobra 1925. do konoa marta 1926. primio je Kor Kaycmeth 32.003 funte, a u istons razdoblju ranijega godiš svega 108.407 funti. Od pojedinih zemalja dale su Udruiei Države u martu 12.420 funti, a n prvom polugodištu 3t>i 40.448 funte. Poljska 4.204 odnosno 20.742, Južna Afrika 6 odnosno 10.336 funte. Jugoslavija je u mjesecu mar doznačila Keren Kayeraetf»u u Jernsolim 349' funte, a u ra dobiju od oktobra 1925. do kraja marta 1926. svega 2.075 ius

POČETAK AKCIJE ŽIDOVSKIH KNJIŽEVNIKA I UMJET NIKA U EREC JISRAELU.

Prvi su se odazvali apelu konference u K2rjat Anav: umjetnici u Erec Jisraelu. Na inicijativu udruženja židovsli umjetnika priredjena je na; Pesah peta redovita godiš n ložba, u korist Kercn Kayoraetha. Ovu je izložbu udružm umjetnika u Erec Jisraelu 26. marta otvorio Vrhovni Koi sar lord Plumer. Preko 40 slikara, kipara i arhitekta izloi je više od 223 radova. Skupština daje pregled židovske umi nosti u Erec Jisraelu i najbolja je od svih dosadašnjih izloS te vrste, koje su priredjene u Erec Jisraelu. U ime Kcn Kayemetha govorio je na otvorenju gosp. Usiškin uii udruženja židovskih umjetnika u Erec Jisraelu. Jakob Fic man n. Uz izložbu davani su veliki koncerti ponajboljih : dovskih umjetnika u Palestini u korist KKL. Naročitu vri* nost imao je koncerat čuvenog predm.olitelja S. Kwartii trr učešće pijaniste prof. W einberga. Koncertu je pris stvovala publika od preko 3000 ljudi. Ovaj koncerat bio j poput neke narodne svetkovine. Od starca staroga jišuva, i do mladoga radnika sve je došlo k Davidovom Tornju, da ? sustvuje prvom židovskom koncertu u Davidovom Torn;u, M litve gosp. Kwartina pod vedrim nebom izraedju zidini ; roga tornja zvučile su naročito i pobudile jak naciona. osjećaj mediju svim prisutnima. Petoga dana Hol Hamocda : je velik koncerat prof. D. Šora i violiniste Gratera. 6. apr držao je prof. Klausner predavanje o staroj židovskoj u® nosti. Izložba ima se smatrati početkom akcije židovskih umr nika i intelektualaca u Erec Jisraelu za KKL, koia je za * zemlje proklamovana na konferenciji žid. umjetnika i i* l lektualaca. održanoj u Kirjai Avanrm.

LOUIS LIPSKT IZJAVLJUJE DA PLAN PROŠIRENJA JEWISH AGENCY NIJE NAPUŠTEN.

New Vork, 18. aprila. (JTA) Predsjednik američke jonističke organizacije i član svjetske cifronist čke EgiekM.r. Louis Lips k y, izjavio je na doručku priredjenoc okviru cijonist čkih akcija u čast predstavnicima žiđo'i štampe u Americi, da plan proširenja Jevvish Ageacy ni napušten. U tome se dr. Weizmann potpuno slaže s stvora američkih cijonista. Ali mi ćemo, rekao je g. U' Lipsky, provest! proširenje na sasvim drugoj bazi. Mi * poduzeli ta Teorganizujemo ciion stički centruns, da sri d ioni sli ma stvorimo poziciju, koja ib ade tako, te c« \Veizmann biti okružen dovoljnim brojem ođl čnih s 3 ' 1 nika. Iza 'toga je gcsp. Louis Lipsky polemizirao s P mom Jabotjnskoga i rekao, da se revizijonistima priznati da u nekim tačkama imadu pravo. Samo je za.ri što je Jabotynski predsusretljivost, na koju je iz raz 1 uljudnosti naišao u Americi, konstruirao kao pristojan« njegov program. Nakon, toga je Mr. Louis L : psky raz plan američkih cijonista o velikom pokretu za židovska goju u Udruženim Državama. Osnovat će se neovisna čija za suradnju sa svim postojećim židovskim odgojni;"sfitucijama iza koordinaciju njihove djelatnosti. L svrhu već osnovan posebni komitej.

FRANCUSKA VLADA I ŽIDOVSKI NARODNI MUZEJ U JERUSOLIMU.

Brlanci je kao ministar inostranih djela odobrio spe-' kredit za kupnju medalja i plaketa, koje će francuska '' darovati židovskom narodnom muzeju u Jerusolimu. 148 odvjetnika u Palestini. /li Prema podacima službenoga lista palestinske vlade cial Oaaette. ima u Palestini 148 odvjetnika. Od tih P°* ? ' 92 iz Palestine. 55 odvjetnika stanuje u Jerusolimu, 35 u * i Tel Avivu, 19 u Hajfi, 11 u Nablusu, a ostatak u J-, jašu, Safedu. Nazaretu i u -drugim mjest ma. (Z'

2

»ŽIPC. /

BROJ n