Жидов

ŽIDOV

Poruka dr. Weizmanna

Irovedba Mjeseca Cijonističke Organizacije. Uspjesi đrajva Udruženih Palestin■dh Fondova u Americi. K uspostavi posebne arapske legije u Transjordaniji. Namjera de Jouvenela o kolonizaciji Židova u Siriji.

PORUKA DR. WEIZMANNA O IJAR AKCIJI. Povodom Mjeseca Cionističke Organizacije upravio je Svjetske Cijonističke Organizacije dr. Hajim koji upravo boravi u Jerusolimu, svim cijonistima Hu poruku; Iz srca Cijona šaljem svoje duboke i pobožne želje na rasijanim cijonistima svega svijeta za uspjeh Ijar-akHje, kojoj je svrha, da u srcu naših već mobiliziranih masa cijonističku vjeru, odvažnost i odrešitost i da podjedH,ko rekrutuje našu necijonistiičku braću na rad za budućnost naroda i naše zemlje. Moj posjet 0 Erec Jisraelu učvrHo je moje dosadašnje uvjerenje, da Palestina u prvom redu ■eba snažnu Cijonističku Organizaciju, koja židovskom puu Palestini daje smjernicu, vodstvo i oslonca, i koja da ima moralni nadzor nad svim židovskim radom za izErec Jisraela bez obzira na to\ tko taj rad vrši. Jača Organizacija znači jalčanje židovske Palestine. Heća odanost Cionističkoj Organizaciji znači pojačanu prežidovskom narodu, koji je kolektivno odgovoran za djelo. Naša organizacija ne želi, da kontrolira ili monopolizuje nastojanja, ali ovakova nastojanja mogu bez naše organizacije, koja osvjetljava put u Palestinu, lako zapasti u neuspjehe i t.o baš u vrijeme kad svaki židovski duh da misli, a svaki židovski nerv da osjeća, da mi prožiepohu krajnje nužde u povijesti našega mučeničkoga većemu dijelu kojega nije pre,ostala nikoja druga nada naše stare domaje, odakle će zasjat osvit mira našim gošto vječno strepe i gdje energičnom voljom nastojimo suradnju s našim susjedima, koji ne odbijaju naše minapore. Tu ćemp opet da izgradimo zemlju, koja nas, pusta i zanemarena, zove, da joj damo nov život, koji Hm jedino mi zvani da joj damo.

■)RUGA VELIKA SKUPŠTINA U OKVIRU IJAR-AKCIJE U BERLINU. Berlin, 26. aprila (JTA). Druga velika skupština berlincijonista priredjena u okviru ljar-*akcije uspjela je odličPredsjedatelj je bio gosp. Richard Lichtheim, koji je skupštinu, razložio njenu svrhu. Ova je priredba više akademski nego li propagandistički karakter; i ako i propagandno dobro djelovala; davala je uvid u misaonu izmedju općenih struja i raizvitka čovječanstva s je■>( strane i cijonizma kao specijalnog slučaja s druge strane. Prvi govornik dr. Walter Su Izba ch, privatni docent na na Majni, iznio je sociološki misaoni sistem o nacije, pri čemu je židovsko pitanje potanko raspravio, je pobijao naziranja, koja bit nacije tumače rasnom ili nekim zajedničkim karakternim osobinama, zajejezikom ili zajedništvom historije. On vidi u naciji ljudi, koja nastoiji, da stvori državu zbog njene suverePod narodom naprotiv razumije grupu ljudi zajedničkog Židovi su neosporno narod i od nekog vremena ra da budu nacija. Duhovna nadarenost Židova može da ■varanje židovske nacije učini đogadjajem prvoga reda i ciće imati da pokaže da se u njega akt oslobadjanja ne u imitiranju drugih naroda. I Drugi govornik gosp, Kurt Blumenfeld, predsjednik ■crnačke Cijonističke Organizaojie u krupnim je crtama ocržidovsku povijest i razložio židovski nacionalizam. Definipredgovornika o naciji i narodu nije posve održiva. Upra■ židovski nacionalni pokret pokazuje drugačije poimanje Kod Židova je zajedništvo po porijeklu bilo konstituza naciju. Židovska nacija može, prema prilikama, da i bez zemlje iako njena čežnja ostaje vezana o tu zemTime postaje jasno, zašto cijonizam pretendira, da predrješenje židovskoga pitanja, a da i ne može obećati, ce sve Židove prevesti u Palestinu. Postoji mišljenje, da ■ život onih Židova, koji grade zemlju, 'biti reprezentativan sav narod.

■IARSKA svečanost u uredu cijonističke egzekutive U LONDONU. H 15. aprila skupili su se članovi Egzekutive, činovnici i na■eštenici cijonističkoga biroa u Vijećnici Egzekutive na zajedsvečanost, Dr, Edcr, koji je predsjedao, u uvodnim je Hećima obrazložio važnost i značaj Ljsar kampanje. Dr. Feivel ,e s mnogo hvale djelovanje tehničkog personala Egze■tive. koji je požrtvovnim radom u vrijeme, kad se pripreakcija, pridonio veoma mnogo tome, što je ideja akcije a posvuda na plodnu rezonancu. U istome smislu govorio I 1 Felix Rosenbliith, kojemu je Egzekutiva povjerila 1 v °di ijarsku akciju. U ime činovnika i namještenika zahvaI ** iosp. Cohen generalni sekretar Svjetske Cijonističke za izraženu pjoivalu.

POČETAK IJAR-AKCIJE U ČEHOSLOVAČKOJ. Ijar-akcija je u Cehoslovačkoj otvorena velikom skupštinom u Pragu, na, kojoj su govorili dr. Ludviig Sing e r, predsjednik židovskog narodnog kluba u Čeboslovačkoj i nadrabin prof. Cha j e s iz Beča. Dr. Singer je rekao, da sa cijonisti hoće opet da vrate k vrutku, koji je hranio pokret. »Naša je velika ideja, održanje i etska odgoja, duševna produktivacija Židova kao naroda«. Dr. Singer je naglasio dogadjaje u praškom studentskom domu, koji se velikim dijelom podržaje i znatnim do,primoisinu!( Židova. Židovski studenti iizagruml su iz doma, što su protestirali, kad su u donu, bili došli rumunjski studenti s antisemitskim značkama. Jednako je dr. Singer iznio i dogadjaje kod posljednjeg izbora za čehoslovački iparlamenat Spominjući antisemitizam držjavnih ureda, Dr. Singer završio je svoj govor apelom na sve kolebljive, da udju u redove cijonista. , Prof. C h a j e s rekao je, da su, Židovi narod, koji imade najdublje shvatanje za lokarnski duh, koji b ; trebao da vlada medju narodima. Cijonizam je jedini put, da se izmedju Židova i nežadova stvari jasnoća potrebna za potpuno razumijevanje i svaltanje. Ljudstvo se u nama ne če prevariti.

VELIKI USPJEH CUONISTIĆKOGA DRAJVA U AMERICI. New York će doskora namaknuti svoj kontingent, Ne w York, 27. aprila (JTA), Komitej Udruženih Palestinskih Fondova za provedbu drajva za potrebe Palestine svojevremeno je odlućio da se u New Yorku imade voditi kampanja s lozinkom da se namakne .jedan i po milijuna dolara. Do danas su Židovi u New Yorku dali na taj kontingent jedan milijun i četiri stotina hiljada dolara. Kampanja je počela 17. januanaj a treba da potraje do kraja ove godine. Ova svota nadmašuje za 75% ukupne prinose New Yorka za cijonističke fondove u čitavoj godini 1925. Vijesti koje dobiva komitej pokazuju da se kampanja u čitavoj zemlji provodi s veoma mnogo uspjeha. Bjalik u Chikagu. Chikago, 24. aprila (JTA), U čast velikom narodnom pjesniku Bjaliku priredjen je veliki banket, kojemu je prisustvovalo 400 prominentnih Židova iz čitavoga Chikaga, Nakon govora Bjalika sakupljeno je 80.000 dolara za Udružene Palestinske Fondove, Dosada su Židovi u Chikagu dali u kampanji Udruženih Palestinskih Fondova više od 200.000 dolara. Kvota za Chikago iznosi 500,000 dolara.

PALESTINSKI POALE CIJON I POSEBNA ARAPSKA LEGIJA Veliki miting u Tel Avivu. J e ruso 1 i m, 26. aprila (JTA). Ahdut Haavoda (Palestinski Poale Cijon) održao je u Tel Avivu veliki miting na kojem se skupilo više od 3000 ljudi, da protestira protiv krojenja židovskoga prava u palestinskoj sigurnosnoj posadi. Prvi gov.ornik gosp. Golomb kritizirao je oštro nedovoljnu organizaciju sigurnosnih četa u zemlji i spomenuo zapostavljanje Židova što se tiče školstva i podjele javnih radova. Gosp. Salman Ruba š o v apelirao je na Židove Palestine, da traže potpuno izvršenje svojega prava. Gosp. B. Katzelson predloži oje rezoluciju, u kojoj se protestira protiv plana vlade, da organizira jednu vojnu sigurnosnu jedinicu, ne primajući Židove u nju, i traži da se stvori ili skupna sigurnosna posada u kojoj će biti Židovi i Arapi, ili, kad se već stvara isključivo arapska legija, da se stvori i posebna židovska legija. Apeliralo se na englesku radničku partiju i na njezine predstavnike u parlamentu, da potpomognu ovaj zahtjev. Rezolucija je primljena jednoglasno.

KOLONIZACIJONE MOGUĆNOSTI U HAURANU. Londonski » Jevrish Times« javlja iz navodno pouzdanog vrela, da je Vrhovni Komesar za Siriju g. Henri de Jouvencl pod dojmom uspjeha židovskoga poljoprivrednoga njtda u Palestini odlučio, da odmah nakon što se opet zavede mir u Siriji, stvori u distriktima, koji graniče s Palestinom, mogućnosti za veliku poljoprivrednu kolonizaciju Židova (Rothschildovo društvo za poljoprivrednu kolonizaciju PIĆA posjeduje u Hauranu velike komplekse zemljišta).

ANTISEMITIZAM AUSTRIJSKE DRŽAVNE UPRAVE, Austrijske agrarne oblasti ustručavaju se sistematski, da u gruntovnicama provedu kupnje zemljišta po Židovima, pa i onda kad je Židov prodavalac. Od gvtakog se Židova, koji kupuje zemljište, da ga sam obradiuje, traži dokaz o poljoprivrednoj kvalifikaciji 1 ako se ovakav zahtjev ne može opravdati nijednim pozitivnim zakonom. Posredovanje kod najviše instance imalo jte uspjeha samo u jednom osamljenom slučaju, ali u praksT se židovskim poljoprivrednicima prave poteškoće na svakom koraku.

Pregled

Židovski narodni izborni blok u Rumunjskoj. Smiješni protesti. »Hakoah« u Americi. Zagreb, 28. aprila. Prema, vijestima, koje su nam u posljednje vrijeme stigle iz Rumunjske, Židovi su ondje uspjeli da stvore kompaktni izborni blok i da tako regularnim putem neizigravani i neupotrebljavani za obični glasači materijal, konačno dobe sv.oje valjane predstavnike u parlamentu. Ovaj se pojav već kao takav mora iskreno pozdraviti. Ako su tačne ppsljednje vijesti, čini se da Židovi u većini slučajeva ne će istupiti sa samostalnom listinom nego da će uz naročite aranžmane podupirati listine na kojima prema sporazumu kandidiraju po nekoliko ličnosti iz žiđ. izbornog bloka. Ovaj izborni blok ne predstavlja dakako sve Židove u Rumunjskoj, jer u njemu nema asimilantskih organizacija, kojima antisemitizam u Rumunjskoj nije otvorio negoi iskrivio oči. Ali će i njih odnijeti bura narodnog osvještenja, jer je već zaista krajnje vrijeme da Židovi u Rumunjskoj stanu na vlastite noge i da promišljeno manipulišu svojom skupnom snagom.

Nedavno je tako zvani Central-Verein deutscher Staatsbiirger jiidischen Glaubens (Organizacija Židova njemačke narodnosti), jedna agilna asimilatorska organizacija održala u Berlinu dobro posjećenu skupštinu sazvanu u svrhu da se protestira i inače poduzme nešto protiv karikaturisanja Židova u kabareima, kojekakovim zabavištima i drugdje. Ozbiljnome čovjeku ta stvar mami osmjeh na usta. Poznato je da se u centralnoj Evropi pa i ovdje u nas vole pričati »židovski vicevi« i da mnogi, gotovo svi nam poznati profesionalni komičan u zabavištima u Beču pa i u Berlinu počesto karikiraju Židove i njihov način govora. Oni njemački Židovi, koji hoće da ppd svaku cijenu budu Nijemci, strepe zbog toga, što se, vele, ovakovim karikaturisanjem stvara u širokim krugovima kriva predodžba o Židovima i tako raspiruje antisemitizam. Po imadu donekle i pravo. Ali to karikaturisanje nije proizvoljan akt, kojemu se netko domislio, nego mu je uzrok mnogo dublji. Jednim je dijelom uzrok tome u grotesknosti židovskoga galutskog tipa. Što je koji tip groteskniji, to ga više karikiraju u svijetu. I tu ne će ništa koristiti protestni mitinzi ugladjenih Židova' »njemačke narodnosti« ni ogorčene i glasne kritike. Smiješno je vjerovati u to, pa su nam uistinu i smiješni ti Židovi što su posvuda toliko grlati i površni. Ne mogu da uvide da će ono, protiv čega se oni bore, jačati oni sami, ai pobiti upravo oni, što prianjaju židovstvu, koje je židovskim gradjanima njemačke narodnosti (»njemački« se ovdje može zamijeniti i s mnogim drugim nacionalnim atributima) samo na teret i smetnju. Za koji će dan koji komičar u Berlinu pjevati kuplet o tim strašljivim berlinskim protestatorima izrabljujući zapravo veoma podesan materijal za to. Samo ono, od čega zaziru ovakovi zadrti asimilanti, pozitivno židovsko aktiviranje može tu pomoći. Ali židovsko aktiviranje u jednom odredjenom smjeru; smjeru nacionaln.o-kulturnog normalizovanja židovstva. Treba procesom ozdravljivanja svega židovstva smanjiti grotesknost galutskog tipa i uz riječ Židov za svačiju maštu stvoriti predodžbu nečega gordoga i respektabilnoga.

Bečko židovsko športsko društvo »Hakoah« odaslalo je u Ameriku na oveću turneju svoju odličnu nogometnu momčad. Kad se uoči sve, što se vrze oko te turneje, bilo bi krivo posmatrati stvar posve, izolovano športskom. Zasad je nuzgredno istraživati ima li u igračai »Hakoaha« cijonizma. Treba tek istaći, da je »Hakoah« u cjelini, već po svojoj egzistenciji, produkt židovske uspravnosti, volje, koja je pregnula da afirmira disciplinovanu snagu u mladjim židovskim redovima. Interesantno je sad promotriti, kakovo sp kolo l zaigralo oko turneje »Hakoaha« u Ameriku. U austrijskoj se javnosti ističe (bečka je štampa o tome dovoljno pisala) propagandna vrijednost te turneje za Austriju, jer je »Hakoah« iz Be/ća, bečki majstor, austrijski klub. JTA javlja iz New Yorka športski uspjeh »Hakoaha« i spominje bankete, koje židovskim športašima priređjuju austrijski, pa češki i poljski konzul. Ovo je tipični neosamljeni slučaj, koji pokazuje kako se u kojem momentu udešava vladanje prema Židovima. Lijepo dočekana momčad, za koju Židovi, baš cijoniste, u Americi vrše vanrednu propagandu, valja eto da pokaže američkom svijetu, što to ima Austrija i kakovi su dobri igrači podanici Čehoslovačke i Poljske. Inače na pr. austrijska i poljska vlada ne vole da Židove uzimaju pod svoje, nego oštro luče rasu od rase. AK Židovi su često, u dobrim svojim formacijama, veoma podesan propagandni materijal, a naročito l u Americi, gdje se traže zajmovi. U izvjesnim slučajevima ne voli se praviti razlikai izmedju Židova i nežidova, kako bi Židov ispao ne Židovom nego sinom naroda, u krugu kojega živi, a inače su Židovi Židovi. To je ono, što je đr. Wteizmann iznio u jednom svom govoru u Americi iz kojega je jedan odlomak objelodanjen u pretprošlom broju »Židova«. I opet imamo zgode konstatovati snažan zahvat cijonizma u taj pojav. Ovaj naš pokret okuplja svu zdravu snagu židovslva naglašujuči biljeg njenog iskonstva; nasrtojeći da presudnim nacionalno-kulturnim činom stvori jasno mjerilo o tome, što je židovsko, a što nije. Svakako je turneja »Hakoaha;« dobar doprinos cijonističkoj propagandi u širokim krugovima u Americi.

Poštarina plaćena u gotovom ■eTPLATA NA „ŽIDOV“ STOJI: GODIŠNJE D 100.—. polugodišnje J5O-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. ■iLASI SE RAČUNAJU PO STALKm CIENIKU. PLATIVO 1 UTU■/o U ZAGREBU. - BROJ ČEK. AČUNA UPRAVE ,ŽIDOV JE 33.83:.

GODINA X.

ZAGREB, 30. aprila 1926. 16. i jara 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA« NALAZE SE ZAGREB. ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI. ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11.

BROJ 18.