Жидов

Kuće se obično grade u okrug oko dvorišta, u sredini ®jega se nalazi' cisterna sa sabranom kkšmcom. U ovom rorištu počesto ukrašenom lijepim mozaičkim kamenjem, “bivaju stanovnici kuća preko dana i uveče. Otm eni Arapi 'adu u svojim kućama veoma prostrani salon, iz kojega vbE 'Tata u manje sobe oko toga salona. Usred salona ima u E kim kućama i vodoskoka, dobro uzgojena drvca i trop-10 bilje. Stube i podovi često su od bijeloga mramora. Kod 'Žatih Arapa imade evropskoga pokućstva, a posvuda imade 'apocjenih čilimova, jastuka i strunjača. Većini Arapa su stolice i ormari nepoznat uredjaj. Oni sjede, jedu i rade ' jastucima, niskim malim stolčićima ili na podu, a tako i ’avalju. Vrijedne stvari čuvaju se p.o škrinjama. Stanovi su "le prilično prazni, jednostavno oličeni, najvole bijele v e ili sasvim svjietlo modru boju. Peći nema. Zbog toga >e kuće nemaju nikakvoga kamina. Obično se kuha petr.ole-171 di drvenim ugljenom na malenim prenosivim štednjacima, analizacije ima doduše u većini gradova, ali nigdje nije doaina. Vodovoda imade u veoma malo gradova, n. pr. u i Tel Avivu. U Tel Avivu se voda k bunara tjera slikama u centralni rezervoar na vodovodnom tornju, odakle v oda odvodi u sve dijelove gradai. Inače se ponajviše skup-1 'oda u cisternama i to kišnica na pr. u HajH. Nablus i Narct im adu vodu direktno sa izvora. Nekoji gradovi, naročito “'■“solim, trpe veoma mnogo zbog nestašice vode. Na koncu mora se voda obično dopremali željeznicom i drugim četnim sredstvima i zbog toga skupo plaćati. Običnih bulra i™ade na pr. u Jali i Gazi. ♦ Židovi stanuju djelomice u arapskim kućama, a ponajviše stanovima, koje grade pc američkom i evropskom uzoru. loga se u Palestini vidjalju svi mogući stilovi, ali se 1346 2 amijetiti začetak posebnoga židovskog gradjevnog sti' “ crnačkim i židovskim kolonijama imade pravih seljačk'iča, a pored njih ponajviše u mlađjim židovskim kolodrvenih baraka, kućica od lima i »šatora. Konji i mar*' se teško dobivaju već od početka staje od kamena i betonirane, uredjene sasvim moderno.

Domaćim je životinjama u tome pogledu na Orijentu počesto bolje, a gotovo nikad gore nego njihovom gospodaru.

živoga veza s poljoprivredom. Uz školu ima uvijek dan vrt, u kojem svako dijete imade svoju gredicu. U sred0j školi ne gaje se klasični jezici toliko koliko moderni, ajbolja je srednja škola realka u Hajfi. Ravnatelj te cole je Ž- Biram. Disciplina i nastava je vanredna. Uz školu lađe praktičnih radionica. Mnogo roditelja iz inozemstva lje svoju djecu u realku u Hajfu. Dalje je dr. Zvveig govorio eratko ,o tehnici u Hajfi i o univerzitetu u Jerusolimu. Tu prikazao značenje i zamašaj prošlogodišnjega svečanoga [vorenja. Kulturni svijet očekuje, da će Židovi u Palestini voriti nešto duhovno veliko, pa zbog toga valja da imamo u alestini prosvjetne i naučne institucije, koje svakome ukaiju na naš rad u tom smjeru Pored toga valja da imamo poju hebrejsku univerzu, jer se na pr. latinski patrijarhat u erusolimu bavi planom katoličkoga sveučilišta, a mnogo se Dvori i o namjerama Engleza, koji hoće da osnuju i izgrade Jerusolimu svoji anglikanske - britanski univerzitet. Naše ceučilište u Jerusolimu živo je u svim svojim dijelovima vemo s potrebama i perspektivama Zemlje. Sav smjer na toj istitucilji ide onamo, da se proučava ono, što Zemlja treba, rikazavši važnost pojedinih odjela Hebrejskoga Univerziteta stanje Narodne i Sveučilišne Knjižnice prešao je dr. Zvveig a govori o umjetnosti u Erec Jisraelu. Hebrejska se pera razvila naglo. Pred nekoliko je godina počela da idi. Izvodile su se kao prve neke scene iz Fausta uz pratnju asovira. Danas su predstave te opere senzacija u kulturom životu Palestine. Pjeva se samo hebr e j s k i;" Opera aje najprije predstavu u Jerusolimu, onda u Tel Avivu, Haji kojoj većoj koloniji. Nešto kasnije od opere nastao je ebrejski dramski teatar »Habima«. Mnogo se koncerata da. Koncertuju palestinski umjetnici i veliki umjetnici, koji olaze izvana. Sad postoji već i jedan palestinski balet, [nogo čuvenih žid. umjetnika stanuje stalno u Palestini ibel Pann, Hermann Struck). Izložoe u Jerusolimu i koncerti riredjuju se u Davidovom tornju. Velikih zasluga za razvitak ezalela imade ravnatelj te škole Boris Schatz. U književnim rugovima vodeće su tri ličnosti Bjalik, Ahad Haam i Klauler, Bjalik bio se nakon rata doselio iz Poljske u Berlin, ao trgovcu jer Bjalik je zvanjem trgovac konveniralo u je da ostane u Evropi. Nikako nisu mogli da ga đozovu Palestinu. I jednoga dana rekoše djeci u školama da pišu piše se dakako hebrejski Bjaliku neka dodje u Erec israel. Djeca stadoše da mu pišu i Bjalik je dobio nekoliko ilograma poziva djece iz Palestine, da dodje k njima. Ovoic Bjalik nije mogao da odoli, pa konačno odluči, da se preli u Erec Jisrael. Gradska uprava u Tel Avivu dala mu je uću (jednako kao i Ahad Haamu) i sad Bjalik stalno stanje u Erec Jisraelu. Hebrejska štampa je u Palestini lijepo razvita. ostoje tri dnevnika; Haar e c, poluoficijozan, orijentiran evičarsko gradjanski, izlazi u Tel Avivu; u Jerusolimu izlazi oarHa j o m senzacionska novina, a od novijeg vremena lađu i radnici svoj dnevnik Da var, koji izlazi u Tel AviJ. Časppisa imade golem broj. Arapska se štampa ne može hebrejskom nikako mjeriti. Židovi izdaju i jedan dnevni ilten na engleskom jeziku. Židovi ljubomorno paze, da se ne »vrijedi načelo, da je hebrejski jezi— služben. Pokret heraizacije imade da svladava velike teškoće uslijed velike ligracije. Većina imigranata govori jidiš. Istočni Židovi prije ; odvažuju da govore hebrejski koliko znadu nego zapadni, apadni Židov ne će da govori jedan jezik prije nego što ga amalički ne svladava, a Istočni govori »wie man red’«, aročito djeca budno paze, da se u svakidašnjem životu go»ri hebrejski; za hebraizaciju u Zemlji steklo si je golemih usluga organizovano radništva. Imade jedan tajni Savez Vagine hasafa haivrit«, koji nastoji, da se svaki Židov u Pa-

lestini upozori na svoju dužnost prema hebrejskom jeziku. Naročito valja konstatirati da se u Palestini čita najmanje knjiga na jidišu i ladinu. Jasno se to vidi iz statistike o tom, koje se knjige čitaju u čitaonici Žid. Narodne i Sveučilišne Biblioteke u Jerusolimu. Jidiš i ladino nalaze se medju posljednjima. Šport se lijepp razvija. Izletništvo se mnogo gaji. Za Pesaha je sva Palestina na izletu, a na Hamiša-asar bišvat sve vrvi od dječjih izletnika. Nogomet je u Palestini postao osobito popularan otkad je II ako a h na lanjskoj turneji tukla u Jerusolimu jodnu englesku momčad. Sto se tiče religioznoga pitanja može se konstatovati da nestaju kontroverze. Vjersko sudovanje podvrgnuto je aškenaskom i sefardskom vrhovnom rabinu. Svetkovanje subote u Tel Avivu je apsolutno. Sav promet miruje, pa i telefon. Na erev šabat polaze gradom trubači i šofarom daju znak da počinje šabat. Ako subotom dojaše koji Arapin u Tel Aviv mora sići s deve, Pesah je svetkovina Jerusolima, a Purim Tel Aviva. Rijetko se gdje u svijetu slavi karneval s tolikim veseljem kao Purim u Tel Avivu. I predsjednik policije morao je prošloga Purima da hoda ulicom maskiran u crnca, a dr. Weizmanna, koji je ove godine za Purima bio u Tel Avivu, uhvatiše radnici i radnice, da s njima pleše • »horu«. Vrhunac radosti zavlada kolonijama kad se proslavljuje žetva. U Palestini je jak smisao za prirodu. Pred svakom kućom ima zelenila. Djeca se odgajaju u ljubavi za obradjivanje zemlje. Obrt je još zaostao. Mladići iz žid. omlad. organizacija u Njemačkoj dobni su pobornici obrta u Palestini, Industrija se razvija, a lijepo kroči razvitak potrebnih banaka. Počela se iskorištavati vodena snaga. Englezi su mnogo učinili za uredjenje i unapredjenje prometa', izgradnjom cesta. Željeznice su državne i jeftine. Naročito se razvio automobilski promet. U roku od pet mjeseci lanjske godine porasao je broj automobilskih linija od 5 na 10. Sigurnost je u Palestini dobra i stalna, a ima svega 700 vojnika u Zemlji. Vlada je u Palestini apsolutistička jer vlada bez parlamenta. Židovi imadu svoj interni parlamenat Asefat Hanivharim, koa je sada dobila pravo oporezovanja. Njen izvršni organ je Vaad Leumi (Narodno Vijeće) koji će odaslati ove godine memorandum i delegaciju u Ženevu prigodom zasjedanja Mandatarne Komisije. Židovsko se pučanstvo u Palestini popelo od 9 posto (prije rata) na 20 posto od svega stanovništva, a židovski se zemljišni posjed u pet godina podvostručio. U Palestini imade 20.000 organizovanih žid. radnika, koji su golemi faktor, u izgradnt Palestine. Ovi organizovani radnici stvorili su mnoge institucije, od kojih mnoge u drugim zemljama stvaraju države (Bolesnička Blagajna, razne Ko.operative itd.). Prema vani predstavljaju Židovi jedinstveni front, O Palestini reče dr. Zweig može se mnogo da govori, ali se mora sav rad i život u njpj vidjeti svojim očima, da se uzmogne dobiti pravi pojam.

Danas je opet porasla reakcija protiv cijonizma i čvrsto se uhvatila bluifa o kolonizaciji Židova na Krimu. Dr. Zweig završio je svoje veoma interesantno predavanje istaknuvši potrebu odrešitoga opredijeljenja svakoga Židova. Predavanje g. dr. Zweiga bilo je pupo lagodnoga esprita i isprepleteno duhovitim anegdotama, što je razlaganja činilo veoma interesantnima i živahnima. Mnogobrojna publika nagradila je uglednoga predavača živim odobravanjem, ♦ Gosp. dr. Egon Zwe i g je 'član Hanhale Keren Kayemeth Lejisraela u Jerusolimu. Zbog poslovnih razloga boravi sada u Beču dok mu se porodica nalazi stalno ui Erec Jisraelu, jer dr. Zweig polaže mnogo važnosti na to, da mu djeca budu odgojena u duhu hebrejske i radne Palestine, Dr. Zweig svršio je pravo na bečkom univerzitetu gdje je promoviran na čast doktora. Već od mladih dana učestvovao je, za vrijeme Herzla u cijonističkom radu. Specijalno je radio u austrijskoj zemaljskoj cijon. organizaciji. Već se tada mnogo interesovao- za Keren Kayemeth. Na posljetku napustio je svoju ađvokatsku praksu, pa se posvema dao na rad za KKL. *Tu je uz Natana Grossa živo radio na tome, da se rad za KKL postavi na širu bazu. Iz Beča pošao je s Glavnim Uredom KKL u Haag. Bio je zagovaratelj preselenja Hanhale Keren Kayemetha u Erec Jisrael, što je konačno iza rata i učinjeno. Sad dr. Egon Zweig vodi pravnički odio KKL i odio KKL >za osiguranje. K dvadeset i petoj godišnjici njegovoga ustrajnoga rada za veliku narodnu stvar srdačno mu čestitamo i mi kao štovatelji njegovoga rađa, njegove ličnosti i njegovoga primjera.

70. RODJENDAN prof. SIGMUNDA FREUDA.

6. maja navršio je prof. Sigmund Freud 70, godinu svoga života. Prof. Freud rodio se u Freibergu u Moravskoj, 1885. habilitovao se na bečkom univerzitetu za profesora nervne medicine, Psihoanaliza, koi’u je osnovao prije 25 godina, upravo je rev.olucijonarno djelovala na svemu području psihijatrije. Najpoznatije mu je djleo »Psihopatologija svakidašnjega života«. U svim zemljama postoje liječnička udruženja, koja prim enjuju u praksi i teoretski izgradjuju Freudovu nauku. Ova udruženja sastaju se na psihoanalitičke kongrese, kojih je organ »Internationale Zeitschrift Hir Psyhoanalyse«. Nauka : Freudova u svojim se posljednjim konzekvencama mnogo kritikuje i nastoji pobiti, ali nitko od njegovih protivnika ne sumnja u genijalnost i neprocjenive pobude, koje je dao psihoterapiji. Gradsko vijeće u Beču imenovalo je prof. Freuda za njegove zasluge na medicinskom području i za grad Beč poča-1 snim bečkim gradjaninom. Počasnu diplomu o tome predali su dru, Freudu bečki gradonačelnik Seitz i gradski savjetnik | dr, Tandler, koji su u tu svrhu posjetili dra. Freuda u njegovom stanu i tom mu prilikom službeno čestitali. Stav prof. Freuda prema židovstvu. Pred kratko vrijeme izjavio je prof. Freud izdavaču »Jiiđische Pressezentrale, Ziirich« slijedeće: »Ja sam uvijek imao jak osjećaj pripadnosti mome narodu, a taj osjećaj, to : čuvstvo odgojio sam i kod svoje djece. Mi smo svi ostali vjerni našoj židovskoj religiji. Moja je mladost pala u vrije, me, kad naši liberalni vjeroučitelji nijesu polagali važnost na sricanje znanja hebrejskoga jezika i žid. literature. Moja je naobrazba na tom polju zato veoma zaostala, što sam kasnije I ! često žalio. Freud štaviš« drži, da je uslijed njegove pripadnosti židovstvu niegova nauka o psihoanalizi zadobila mnoge neprijatelje. »Nije puki slučaj« kaže Freud »da je prvi zastupnik psihoanalize Židov. Da se čovjek uzmogne njoj prikloniti.

mora imati veliku dozu pripravnosti, da uzme na se sudbinu asamljenosti u opoziciji. A ta je sudbina Židovu bliža nego ikome drugome«. Freud mnogo sudjeluje u židovskom životu. Član je počasnog predsjedništva Svjetskog Saveza Žid. Studenata i jedan od urednika židovske revije »La revue ju ive« (Pariš).

GOTOVO ČETVRTINA PRIHODA KEREN KAYEMETHA NAMIČE SE ŠKRABICAMA.

Jerus o 1 i m, 10, maja (JTA). Statistika Uprave Keren Kayemetha u Jerusolimu pokazuje, da udio prihoda od škrabica u svoti primitaka u prvih išest mjeseci god. 5686 iznosi 22,7 postotaka. Sveukupni primici u tih šest mjeseci iznose 132,003 funte, a prihodi od škrabica 29.940 funtu U Rumunjskoj iznosi procenat prihoda od škrabica u to vrijeme 60 posto, u Transilvaniji 55 posto, u Njemačkoj 35 posto. Ove su brojke ijak dokaz za važnost škrabice ka.o sabirnog sredstva.

WALTER RATHENAU KAO NJEMAČKI ŽIDOV.

Objelodanjivanje njegovih pisama. U nakladnom zavodu Karl Reisner, Dresden, izlaze ovih dana dva oveća sveska s osam stotina pisama Waltera Rathenaua iz četiri decenija. Ova pisma sadržavaju još nigdje neobjelodanljena mišljenja Waltera Rathenaua o Židovima, i o položaju Židova u Njemačkoj, U svom pismu prijatelju Wilhelmu Schwaneru, piscu djela »Germanenbibel« kaže; »Govoriš o mojoj krvi i mom rpdu, pače na jednom mjestu i o mom narodu misleći Židove. S njima me veže, što i svakoga Nijemca s njima veže, biblija, sjećanje na osobe staroga i novoga zavjeta. Moji predji i ja hranili smo se od njemačkoga tla i njemačkim duhom, i dali našemu njemačkomu narodu, što smo nioglL Moj otac i ja nijesmo imali nijednu misao, koja ne bi bila njemačka, ne bi bila namijenjena Njemačkoj. Koliko mogu da otkrijem, koji su mi bili predji, kod svih sam nailazio isto«. Gospodji generala Hindenburga, koja je zagovarala njegovo ulaženje u politiku, zahvaljuje se u jednom pismu od 12. decembra 1917., pa veli: . . . Kad bih imao sklonosti, da stupim na političko područje, znate, poštovana gospodjo, da bi sve vanjske okolnosti to spriječile. I ako smo i ja i moji predji služili najboljim svojim snagama našoj zemlji, ipak sam, kako će Vam biti poznato, kao Židov gradjanin drugoga reda. Ne bih mogao postati politički činovnik, a u mirno vrijeme niti poručnik. Promjenom vjeroispovijesti bio bih se mogao riješiti ovakvoga zapostavljanja, ali bih Ume po mom mišljenju pomogao protupravnost, koju ppčinja vladajuća klasa«. Umro žid, kemičar Scm Sckilling. U Lav o v u umro j« ovih dana u velikoj bijedi anamesiU židovski koraičar Sem Sch i 11 in g.

BROJ 20.

»ŽIDOV«

3

|]OR-aRCI]fl U Vijećnici bogoštovne općine: u četvrtak dne 20. ov. mj. u Vi 9 sati uveče govori g. prof. Aleksa Semnitz o temi; Palestina, zemlja i Ijndi

Ulazite Vaše prištednje kod ovdašnje štedionice i z&lagaonice d. d. u Prorndovićevoj ul, 4., jer Vam tamo Vaš novac najsigurnije uložen 1 najbolje ukamaćen. Mnogostruko pokriće u založenim predmetima, svaka špekulacija isključena.