Жидов

Uspjeh komponiste g. Žige Hirschlera

Koncem prošlog mjeseca bila ie u osječkom kazalištu prerrtijeirai operne aktovke našeg domaćeg muzičkog kritičara I kompozitora g- Žige Hirschera »Firentinska noć«. Oporu je uvježbao f dirigirao direktor osječke opere g Lav Fritz-Mirskii Ova operna aktovka, koja ie postigla lijepi uspjeh, dio je điptihona »Renesansne noći«. Zagrebački su dnevnici s mnogoi shrpatija pozdravffli uspjeh g. Hirschlera, a osječka »Dfe Drau« ističući najprije da je veliki uspjeh bio u punoj mjeri zaslužen nastavlja: I »ako se hoće da identificira modernu sa atonalnom muzikom, onda Mirschlcr apsolutno nije moderan. Medjuthn on je moderan, na mjestima hipermoderan, ali nikada nije atonalan, njegova muzika n'kpda ne umara slušaoca. Njegov modernizam iscrpljuje se u smionosti harmonike i modulacije. Mjestimice je muzika posve simfonijska. Rijetke dishairlonije ne samo što su opravdane libretom, nego šta vdše, ovaj Ih upravo imperativno traži. Muzika je izuzev Serenađu i Intermezzo čisto dramatska, rijetko snažna, d karakterizira radnju sa nenadmašivom sigurnošću. Instrumentacija je sjajna, mjesrtmice od nadnaravne draži, n. ,pr. na mjestu corni, oboe, harfa, a kasnije klarineta. Ova kombinacija zvuči tako lijepo, da se ne može da zaboravi. Naročito priznanje zaslužuje intermezzo. To je muzika, koja se 'ne čuje svaki dan«. Toj operi napisao je libreto Eusttahije Jur k a s. Zagrebački »Obzor« izriče nađu, da će se ovo djelo zajedno sa dijelom drptihona »Bolort ! ska noć« izvoditi ti Zagrebu. I mi se s naše strane priključujemo čestitkama g. Z’gl Htrschleru, koji je u velike zadužio t židovsku muziku time, što je u svoje vrijeme izdao uspjelu zbirku žid. narodnih popijevaka za klavtir I pjevanje. Osim toga harmonizirao je za zborno pjevanje neke židovske narodne pjesme, dok njegova scenska muzika k čuvenom Anskijevom »Dybnku« čeka izvedbu. Wolfsohnove Parafraze, III. svezak

(E. Q.) Već prigodom ciionist'čkag kongresa u Beču imali smo prilike vidjeti, da je odlični piartisita i propagator židovski!; narodnih pjesama izdao i treći svezak svojih čuvcn'h parafraza; s kojima on sam slavf ma svojim turnejima lijepe uspjehe. 1 nai posljednjoj] turneji, kojom je obvezan nar preko 40 koncerata u raznim gradovima Amerike, svira! taj| naš odlični umjetnik svoje uspjele obradbe narodnih melodija. »Musikblater der Anbruch, Monatsschrift fiir moderne Musik« donosi u ovogodišnjem januarskom broju (VIII. god. str. 42.) prikaz, koji donosimo ovdje u prijevodu; »Juli uss VVolfsohn; Paraphrasen iiber a 11Juđfsche Volks\v e os e u fiir Klavier. Banđ 111. (Universal Edition). Julijusu Wolfsohnu uspjelo je, da nas svojim parafrazama upozna s neobično naročitim duhom starožidovskog umjetničkog načina. Neka posebna čudna atmosfera obuzimlje nas za prvih zvukova ov'h skladM. Tmurno bojažljivi Uf prkosno veseli uvod vodi do originalnoga napjeva, koji se obično javEa u oštroj bezglasnoj vfefirf, da kasnije sa neodredjeno sjenatim bojama, sa malo sigurnih basova! harmoniziran sa bolno rezignovanim jecajima proveden, konačno kaoi bez cilja' da nestane, Neopazice provodi autor danu melodiju, koja izgleda neobično labilna i prom'en'jiva, a da/ ise znartno ne udaljuje od teme. Iznenada kao da se nije ništa desilo, nađjemo se u ritmu temeljnog napjeva, koji nas upravo zbog vječno nepromjenljivog držarna naročito I tragično dira.« »Kako je Julijus Wolfson tu svoju zadaću riješio" vrijedno Ja potpunog priznanja. Nigd'e nema, usprkos pianističkoj bravuri prenatrpane klavirističke figuracije. Uvijek autor neobično finu pomnju polaže, da parafraziranje ne Ispadne iz danog okvira narodne pjesme u nedopustivu 'nđilvidualnost. Nema nezgrapnostf u klavirnom stavu, premda se uvijek drži temeljni štimung. ne gubi se komponista na poetiziranju detalja. Tako če I ovaj puta treći svezak pobuditi isti interes, kho i brzo poznati njegovi prethodnici. Egon Lustgarten.« Ovako ocjenjuje ovaj treći svezak kritičar uvaženog »Anbrueha«. U priievodu se gube mnoge finese, kojfma je ocrtana visoka umietricka vrijednost ovih kompozicija, no mi možemo ■našim čitateljima preporučiti, da si nabave i ovaj treći, kao i prva dva sveska Wolfsonovih parafraza, da u židovske muzikalne porodite udje postepeno prava i dobra židovska muzika. Sva su tri sveska Izašla u "lijepoj opremi (slikar Eichorn) kod svjetskog izdavačkog zavoda UnJversal-Edition pod brojevima 6931 (I(, 6932 (II), 6930 (III.) ,a nabaviti se mogu preko trgovine muzikalna Rosskamp, Zagreb, Strosmajerova ulica.

Žiga Hirš 1 c r: »Židovske narodne popijevke, za glas i glasovir dobiju se uz cijeno od 48 Din. kod trgovine muzika* lija Rosskamp, Zagreb, Strossmayerova ulica broj 10, Koga zanimaju djela svjetovne i sinagogalne, modernije i starije židovske muzičke literature neka se obrati na odresn: Juwal-Verlag, Berlin, *W 62, Kleitstrasse 29.

MJESEC CIJONISTIČKE ORGANIZACIJE

OSIJEK. U nedjelju dne 9. o. mj. boravio je u svrhu provedbe Ijar-akcije u Osijeku kao izaslanik Radnoga Odbora Saveza Cijonsta g. dr. Lavoslav Sik, iz Zagreba. Prije podne održao se u velikoj dvorani kina »Urauia« vanređno posjećen miting. Predsjedao je predsjednik osječkog Židovskog Narod. Društva gosp. dr. Nikolu Tolnauer. Otvarajući miting, pozdravio je sve prisutne, naročito gosp. dra. S i k a 4 pn’kazao u krupnim crtama postanak ,i razvitak cionističkoga pokreta. Uvodno se spomenuo pokojnoga Maksai N ordaua, kojega su se kosti prevezle u Palestinu. Iza dra. Tolnauera držao ie kratki) govor gosp. dr. Hugo Spltzer, začasni predsjednik Saveza Cijonista. Govorio je o cionističkom pokretu u Osijeku, a završio svoj govor toplim apelom. da bi osječki Židovi Intenzivno učestvovali i u radu oko izgradnje narodne domaje. Nakon toga uzet*. je riječ da održi glavni govor na ovom mitingu gosp. dr. Lavoslav Sik. Dr. Sik je ponajprije mnogim historičkim primjerima dokazivao da Je estonska ideja drevna Ali je pokret kao takav nastao tek u moderno doba, dobivši svoju internacionalnu čvrstu bazu BaJfourovom deklaracijom. Bitno je u cijonizmu normalizovanje naroda privodjenjem poljoprivredi u vlastitoj zemlji. Osječki Ž'dovi mogu s ponosom istaćf, da je prvo sjeme cionističkoga rada u Jugoslaviji niknulo ui njih. Ovdje je omladina osnovala prvo cionist’sko udruženje, po imenu »Teodor Herzl«. Na kraju svoga govora dr. Sik uvjerljivo je prikazao važnost učešča svijesnoga Židova u izgradnji Palestine, pa je u tom smjeru apelovao na' sve prisutne. Nešto prije 12 sati zaključio je dr. Tolnauer skupštinu, zahvalivši se naročito gosp. dru. Siku za .njegov govor, koji je publika saslušala s veoma mnogo interesa i popratila vanrednlm živim odobravanjem. ČAKOVAC, Dne 8. i 9. maja boravio je ovdje potpredsjednik Radnoga Odbora Saveza Cijonista g David S p i t z e r. U subotu dne 8. maja uveče održao je g. Spilzer čakovačkom židovskom gradjanstvu informativno predavanje o cijonizmu i Cionističkoj Organizaciji, Prije nego je g. Spilzer uzeo riječ pozdravio. ga je kao predsjedatelj te večeri rabin g. dr, G r ii n w a 1 d. G. Spilzer u iscrpnom je govoru razložio ciljeve cijonizma važnost i djela Cljonističke Organizacije i pregledno prikazao povijest cijonizma, podijelivši svoj prikaz u dva dijela; organizacija prije i poslije San Rcma. Na koncu svojega govora apelirao je g. Spilzer na Židove naSega grada, da se cionistički organizuju i tako udju u redove najaktivnijega dijela židovstva. S tim u vezi naglasio je g. Spilzer značaj šekeia i doprinosa za Savez Cijonista. Prisutni pratili su izvode govornika s veoma mnogo pažnje. G, Junwirth zahvalio se g. Spitzeru za njegpv informativan govor. Uži krug čakovačkib cijonista ostao je iza toga na okupu, da se dogovori o snutku Mjesne Cijonističke Organizacije. Sastavljena je istina vodstva MCO i skorih dana bit će sazvana skupština, da se uzmogne konstituirati Mjesna Cion. Organizacija i izabrati njeno vodstvo. Istoga dana imao bi se prikazivati i Palestinski film. U nedjelju posjetio je g. David Spitzer prvake čakovačke bogoštovne opčine, pa je mogao konstatovati da u Čakovcu imađe mnogo interesa za cijonizam. Kraj dobre organizacije i ustrajne brige Saveza Cijonista moći će se ovdje učiniti relativno veoma mnogo. VARAŽDIN, (H) U okviru provedbe za Ijar-akcije posjetili su u nedelju dne 9. o. mj., naš grad delegati Saveza Cijonista gg. dr. Feliks Kobni Israel Mevorah iz Zagreba. Delegati su prispjeli u Varaždin prijepodnevnim vlakom te su na kolodvoru dočekani po odboru MCO. U pola jedanaest održana je konferencija s odborom, a poslije toga učinjene su posjete predstojniku općine dru. H. B 1 a u u, tajniku dru. O. P u I g r am u, predsjedniku dobrotvornog društva nadrabinu dru. J. G lučku, predsjednici gospojinskog društva gdji Zori Blau, predsjedniku Omladinskog društva g. M. Dra gon eru i još nekolicini prominentnih ovdašnjih cijonista. U 5 popodne održan je u velikoj dvorani žid. općine svečani zbor, koji je bio vrlo dobro posjećen. Zbor je otvorio predsjednik MCO g, Herzer a u ime općine oslovio je zagrebačke delegate tajnik opčine g. dr. P u 1 g r a m lijepim gpvorom, u kojem je biranim riječima pozdravio epohalno djelo, što ga stvara Svjetska Cijon. Organizacija, istaknuvši da svaki Židov, bez razlike političkog naziranja treba da sa simpatijom prati velebno nastojanje židovskoga naroda. Iza toga je delegat g. dr. Feliks Kohn u divnom jednosatnom predavanju govorio o antisemitizmu i njegovim uzročnicima te o stanju cijon. pokreta u ostalim zemljama s naročitim osvrtom na prilike u Jugoslaviji. Sjajno ovo predavanje saslušano je s najvećom pažnjom i osobitim interesom, a kad je govornik zaključio svoje izvanredno zanimivo predavanje i naglasivši prisutnima, da Židov nemože da bude nešto drugo nego što jest, a to je »Židov« za orila je dvorana frenetičnim pljeskom i odobravanjem. Iza njega govorio je delegat Radnoga Odbora Sav. Cijonista g. Mevorah o Cijonističkoj Organizaciji, počevši od

Herzla ovamo i završio s apelom na prisutne, da pripomognu i podupru mjesnu organizaciju, kako bi se trgla iz svoje letargije te punom parom i snagom prionula uspješnom cionističkom radu. U ovako pripravljenom dobrom raspoloženju pristupilo se je izboru novoga odbora te su izabrani; Predsjednikom g. Hermann Herzer, potpredsjednicima, gg. Artur Krajanski i ravnatelj Albert Bliihvveiss, tajnikom g Ignac Hirschsohn, povjerenicom za KKL gdjica Elza Kohn, a odbornicima: gdje Janka Krauss, Faula Pollak i gdjice Elza Rosenfcld, Vera Dragoncr i Greta Pollak i gg. Mavro Lowenstein, Mato Strauss, Ferdo Sch6nwald, Armin Heinrich, Ignac Rosenfeld i Samuel Grossmann. Novi odbor otpočeo je smjesta sa svojim djelovanjem te je već prodan veći broj šekalira i akvirirano nekoliko pretplatnika za »Židov«. U cijelosti može se postignuti rezultat za varaždinske prilike označiti uspjelim te je opravdana nada, da će povi odbor razviti zamjernu cijonističku djelatnost u našem gradu i tako udovoljiti svojim dužnostima prema velik,om djelu renesanse židovskoga naroda. ♦ Ali Varaždin ne bi bio Varaždin kad ne bismo i tom prilikom trebali da registriramo i neke tužne pojave, koje doduše nisu bile kadre da pomute svečano raspoloženje većeg dijela varaždinskoga Židovstva;, ali koje ipak dokazuju, kako daleko mogu zabrazdlti izvjesni, skroz krivom ideologijom zaslijepljeni ljudi; Nekoji roditelji zabranili su svojoj već odrasloj djeci, da pohode našu priredbu! Koliko nezgrapnosti i neupućenosti leži u takovoj zabrani o tome si ti roditelji sigurno nisu na čistu. Nadajmo se da će i za niih doći vrijeme, kad će progledati, , . • . J * \ 'll-1 ■ «--* „ SUBOTICA. ( , Dne I. maje održana je u Subotići veoma dobro posjećena skupština, na kojoj je izaslanik Rad. Odbora Sav. Giionisia g. dr. Sigmund Handler iz Novoga Sada kaio glavni govornik veoma uvjerljivo razložio bit f značaj cijonizma. Naročito je dr. Handler istaknuo važ.nost i potrebu orgauizovanja u aktivne redove cijonista i pozvao svilesne subotičke Zidove, da Stvore svoju Mjesnu Cijonist'čku Organizaciju da se tako ciionistički organizuju u našoj cionističkoj organizaciji Pod dojmom govora dr. Handlera održ.ala se neposredno zatim i konstituirajuća skupština za osnutak Mjesne Cionističke Organizac je u Subotici. Odbor nove MCO konstituiran je ovako; predsj. dr. Franz Hirth; potpredsjednici dr. Zoltan I.orant i Heinrich L6wenthal; članovi odbora gg. Fiirst, Vadnai, dr. Vidar, Basser, Keller, Hbnig, Brbder i Sugar. Predsjednik je ovlašten da kooptira još nekoliko članova u odboir MCO. Mnogo zasluga da je došlo do ovoga bez sumnje veoma važnoga čina) za! cijonizanr u Suboticf imade i subotički nadrabin g. dr. Josef O e r s o n. Odbor MCO sprema se s mnogo) volje na rad i obećaje lijep napredak cijonizma u Snbofci, mjestu, koje je dosada relativno najslabije učestvovalo u cijon. djelatnosti u Jugoslaviji. Sad će jamačno J Subotica da zadje u naše agilnije redove. Na vodstvu je nove Mjesne Cijonfstičkr Organizacije da ustrajno i neumorno poradi oko što jačeg širenja cijonizma u velikoj i staroj subotičkoj židovskoj zajednici. TRAVNIK. U Travniku je od 30. aprila do 2. maja borav o u svrhu provedbe Ijar-akcije i jačanja svega clioti. rada kao izaslanik Radnoga Odbora Sav. Cijonista g. Jakov Maestro iz Sarajeva. Ponajprije je održana konferenca s vidjenijim žd. ličnostima, na kojoj je g. Maestro ponajprije razložio svrhu Far-akcije, potrebu što čvršće organizacije u svakom mjestu, važnost šekeia i uplaćivanja doprinosa za Sav. Cijonsta, važnost rađa za KKL i KH itd. Tu je konstituirano vodstvo Mjesne Cijontetičke Organizacije, kojem ie na čelu g. dr. Josef Konforti. Povjerenstvo za KKL preuzeo je g. Salatnon D. Atiijas. Odlučeno je odmah pristupiti živoj pro-

BROJ 20,

5

Pasta već godina uživa svoj svjetski glas kao najbolja krema za cipele Ona pruža dodatna dubok i trajan sjaj, te čuva i uzdrži kožu mekom. Dobiva se u svim bojama

SPECTRUM d. d. Ing, fiopfsta, Iluli§k ( r ft Hr§tftć Tvornice ogledala i brusione stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBLJANA Kukovićcva ul. 23. Banatska ul. 2. Desatičina ul. 39. Medvedova u.. > 8 Zrcalno staklo - Portalno staklo - Mašinsko staklo 5-6 mm • Ogledala u svim veličinama i oblicima - Brnžene ploče - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi - Fina ogledala.